Boljševici – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokicaK (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
BokicaK (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 16:
 
== Historija raskola ==
Drugi kongres [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] održan je u [[Bruxelles|Briselu]] (jul) i [[London]]u u augustu [[1903]]., Lenjin i njegov rival [[Julij Martov|Martov]] razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji ''prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija''{{sfn|Service|2000|pp=154}}. ''Martov'' je s druge strane bio za ''uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije''. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima ''partijsku knižicu'', i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru ''profesionalnih revolucionara'', od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti [[proleterska revolucija|proletersku revoluciju]]
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike.
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78</ref>