Nineteen Eighty-Four – razlika između verzija

Na Smitha i Juliju pažnju počne obraćati [[O'Brien (1984)|O'Brien]], tajanstveni član [[Uža partija|Unutrašnje partije]] koji im diskretno dostavi ''[[Teorija i praksa oligarhijskog kolektivizma|Teoriju i praksu oligarhijskog kolektivizma]]'', knjigu koju je napisao revolucionarni vođa, a sada glavni [[državni neprijatelj]] [[Emmanuel Goldstein]], koja detaljno opisuje i obrazlaže ideologiju režima i metode njegove vladavine. Smith i Julia vjeruju da Goldstein vodi Bratstvo [[disident|disidenata]] koji će jednog dana srušiti Ingsocov režim, odnosno da je O'Brien njegov član.

== Povijest i naslov ==

[[George Orwell]] se 1937. borio u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] protiv [[Francisco Franco|Francovih]] pristaša, kao član ljevičarske - ali anti-staljinističke - Radničke stranke marksističkog ujedinjenja (POUM). On se otišao boriti protiv Francovih fašista, ali je ostao zatečen i neugodno iznenađen totalitarnom strujom koja se pojavila i sa pro-staljinističkim frakcijama u Španjolskoj koje su se okomile na POUM.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-21337504|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=1984: George Orwell's road to dystopia|date=8. veljače 2013|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref> Poučen tim iskustvom, o kojem nitko u Ujedinjenom Kraljevstvu nije htio govoriti, Orwell je zamislio koncept ovog romana još 1944., te ga je tri godine kasnije napisao u velikom dijelu na škotskom otoku [[Jura, Škotska|Jura]], od 1947. do 1948., usprkos tome što je tada bolovao od [[tuberkoloza|tuberkoloze]].<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], poglavlje 18, str. 368-369</ref> Hladna zima u tom razdoblju još mu je pogoršala stanje, ali mu je velika pomoć bila sestra Avril, koja se brinula da ima tople obroke.<ref name="McCrum"/> 1947. imao je gotov sinopsis, ali nije bio zadovoljan te je izjavio da će "vjerojatno morati ponovno napisati dvije trećine."<ref name="McCrum"/> 4. prosinca 1948., poslao je završnu verziju romana izdavaču Secker & Warburg te je tako ''1984.'' objavljena 8. lipnja 1949., godinu dana prije njegove smrti.<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], str. 383, 399</ref><ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/books/1984.htm|title=Charles' George Orwell Links|publisher=Netcharles.com|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Privatna bilješka izdavača je zabilježila: "Ako ne možemo ovo prodati u barem 15 do 20 tisuća kopija, trebalo bi nas strijeljati."<ref name="McCrum"/> Do 1989., ''[[Životinjska farma]]'' i ''1984.'' su rasprodani u preko 40 milijuna primjeraka te prevedene u preko 60 jezika diljem svijeta, više nego ijedan engleski roman u tom dobu.<ref name="translations">[[#Rodden|Rodden 1989.]], str. 16</ref> Naslov romana, njegove teme, ''[[Novogovor]]'' i autorovo prezime su s vremenom postali simboli za državne pokušaje kontrole i uplitanje u privatni život građana, dok pridjev "orvelovski" opisuje totalitarnu distopiju u kojoj vlada želi imati potpunu kontrolu i potisnuti sve svoje građane. Orwellov satirični ''Novogovor'' ukazuje na dvoličnost države: primjerice, [[Ministarstvo ljubavi]] (Miniljub) nadgleda mučenja i ispiranje mozgova, [[Ministarstvo obilja]] (Minioblj) nadgleda glad i mjere štednje, [[Ministarstvo mira]] (Minimir) nadgleda ratne napore a [[Ministarstvo istine]] (Minist) nadgleda i upravlja propagandom i povijesnom revizijom.

''Posljednji čovjek Europe'' je bio jedan od prvotnih naslova romana, ali u pismu 22. listopada 1948. svom nakladniku Fredricu Warburgu, osam mjeseci prije izdavanja, Orwell je već tada pisao o oklijevanju između tog naslova i ''1984''.<ref>[[#Sandison|Sandison 1974.]], str. 148, 156</ref> ''1980.'' i ''1982.'' su također bila dva radna naslova.<ref name="McCrum"/> Warburg je izjavio sljedeće nakon što je pročitao ''1984.'' prije objavljivanja: "Ovo je jedna od najstrašnijih knjiga koje sam ikada pročitao. Surovost [[Jonathan Swift|Swifta]] je prešlo na njegovog nasljednika koji gleda na život i zaključuje da postaje sve nepodnošljiviji... To je odlična knjiga, ali se molim da ću biti pošteđen čitanja nečeg sličnog u budućnosti".<ref name="Ingle114">[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 114</ref> [[Winston Churchill]] je pročitao knjigu dva puta dok je bio na bolovanju.<ref name="McCrum"/> Nakon što je roman stekao ogroman ugled, Warburg je priznao da nije mogao ni predvidjeti "koliki je golemi pokret misli pokrenuo Orwell".<ref name="Ingle114"/> Orwell je sljedeće izjavio o ''1984.'':

Neki smatraju da je naslov samo inverzija zadnje dvije brojke godine u kojoj je roman napisan - 1948. je tako postala 1984.<ref>[[#Bloom|Bloom 2009.]], str. 21</ref> - dok drugi navode kako protagonist Smith ima 36 godina u radnji, što je točno 1984. ako se uzme da se rodio 1948. Drugi izvori smatraju da naslov aluzija na britansko [[društvo Fabian]], osnovano 1884..<ref name="McCrum"/> Postoji i teorija da je to aluzija na roman ''[[The Iron Heel]]'' kojeg je napisao [[Jack London]] (u njemu, politički pokret počinje sa radom 1984.) ili priču ''[[The Napoleon of Notting Hill]]'', smještenu u 1984., a koju je napisao [[G. K. Chesterton]], jedan od Orwellovih najdražih pisaca.<ref name="McCrum"/> Veliki utjecaj na Orwella prilikom pisanja priče bio je slični ruski ZF roman ''[[Mi (roman)|Mi]]'' kojeg je 1924. napisao disident [[Jevgenij Zamjatin]].<ref>[[#Aubrey|Aubrey & Chilton 1983]], str. 23</ref><ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 117</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2009/jun/08/george-orwell-1984-zamyatin-we |title=1984 thoughtcrime? Does it matter that George Orwell pinched the plot?|author=Paul Owen|publisher=[[The Guardian]]|date=8. lipnja 2009|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Neki su uočili i sličnosti sa distopijskim romanima ''[[Brave New World]]'' kojeg je 1932. napisao [[Aldous Huxley]]; ''[[Kallocain]]'' kojeg je 1940. napisala [[Karin Boye]] i ''[[Fahrenheit 451]]'' kojeg je dvije godine kasnije - 1951. - napisao [[Ray Bradbury]].<ref>[[#Nicholls|Nicholls 2005.]], str. 226</ref> Mark Hillegas navodi da su Orwella nadahnula i futuristička djela [[H. G. Wells|H.G WellsWellsa]]a, ali uz izuzetak što je Wells zamišljao utopiju, dok je Orwell zamišljao distopiju.<ref>[[#Hillegas|Hillegas 1974.]], str. 129</ref>

=== Status autorskog prava ===

== Pozadina ==

[[FileDatoteka:1984 Social Classes alt.svg|thumbnail|225px|Tri društvene klase ''1984.'']]

Takva podjela svijeta je okvirno nastala u periodu između 1945. i 1960. kada su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nasilno anektirale nekadašnji [[Britanski Imperij]] i zemlje [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] okupirao [[Evropa|Evropu]],<ref>[[#Gottlieb|Gottlieb 1992.]], str. 100</ref> dok se Istazija razvila nešto kasnije, ujedinjenjem [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Japan]]a. Za sve tri države je karakteristično da su im vladajuće [[ideologija|ideologije]] i načini vladanja gotovo identični; međusobni sukob je u pravilu ograničen i zapravo ima simbiotsku narav, jer bi potpuna pobjeda, odnosno nestanak vanjskog neprijatelja lišio njihovo stanovništvo objekta nezadovoljstva.

== Nadahnuće za ''1984.'' ==

== Teme ==

=== Nacionalizam i ograničen vokabular ===

=== Ravnoteža između javnih i privatnih vrijednosti ===

=== Cenzura ===

=== Poslušnost i slobodna volja ===

=== Nadziranje ===

== Recenzije ==

== Odjek i utjecaj ==

[[FileDatoteka:Big Brother graffiti in France.JPG|155px|desni|mini|Grafit na kojem piše "Veliki brat te promatra"]]

Učinak ''1984.'' na engleski jezik bio je golem: koncepti Velikog brata, sobe 101, policije misli, zlomisli, novogovora i dvomisli su postale česte fraze kojima se protivi nečijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.<ref>[[#Howe|Howe 1983.]], str. 121</ref> Orwell se redovite poistovjećuje sa godinom 1984. te je asteroid [[11020 Orwell]] kojeg je u srpnju te godine otkrio [[Antonín Mrkos]] dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i [[televizijska reklama|televizijska reklama]] ''[[1984 (reklama)|1984.]]'' kojom je kompanija [[Aplle Inc.]] javnosti predstavila svoj novi [[osobni kompjuter]] [[Macintosh]]. Napravljena je kao [[kratki film|kratki]] [[igrani film]] u režiji [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]], a nadahnut Orwellovim slavnim romanom. U njemu siromašnim [[prol]]ovima preko [[teleekran]]a vlastodržac nalik na Velikog brata drži govor u kome slavi "Objedinjenje misli" sve dok mlada atletičarka koju progone policajci ne uspije baciti čekić u ekran i razbiti ga, šokirajući publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: "24. januara će Apple predstaviti Macintosh. I vidjet ćete zašto [[1984]]. neće biti kao ''1984''."<ref>{{cite news|publisher=CNN|author=Todd Leopold|url=http://edition.cnn.com/2006/SHOWBIZ/02/02/eye.ent.commercials/|title=Why 2006 isn't like '1984'|date=6. veljače 2006|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref>

| 5. || ''[[Jane Eyre |Jane Eyre]]'' || [[Charlotte Bronte]]

Krajem [[1983]]. je [[Radio-televizija Srbije|Radiotelevizija Beograd]] emitirala posebno izdanje emisije ''[[Petkom u 22]]'' posvećeno Orwellovom romanu i pod naslovom ''Dobro veče, gospodine Orvel''. U njoj je dramatizirana jedna scena iz romana, a u njoj je lik Winstona Smitha tumačio [[Petar Kralj]], a lik Parsonsa [[Slobodan Aligrudić]].

== Izvori ==

=== Reference ===

{{izvorireflist|3}}

=== Literatura ===

* {{Cite book|isbn=0-906890-42-X.|ref=Aubrey|last1=Aubrey|first1= Crispin|first2=Paul Anthony |last2=Chilton|year=1983|title=Nineteen Eighty-Four in 1984: Autonomy, Control & Communication''|location=London|publisher=Comedia|isbn=0-906890-42-X.|ref=harv}}

* {{cite book|ref=Bloom|last=Bloom|first=Harold|title=George Orwell's 1984|year=2009|isbn=9781438114682|publisher=Infobase Publishing}}

* {{cite book| ref=Detoni-Dujmić|title=Leksikon svjetske književnosti: djela| publisher=[[Školska knjiga]]| year=2004| location=Zagreb| last=Detoni-Dujmić|first=Dunja| isbn=9530611129}}

* {{Cite book|isbn=9781400826643|ref=Gleason|first1=Abbott|last1= Gleason|first2=Jack |last2=Goldsmith|first3=Martha C. |last3=Nussbaum|title=On "Nineteen Eighty-Four": Orwell and Our Future|publisher=Princeton University Press|year=2010|isbn=9781400826643|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn=9780886291754|ref=Gottlieb|title=The Orwell Conundrum: A Cry of Despair Or Faith in the Spirit of Man? |first=Erika|last=Gottlieb|publisher=McGill-Queen's Press - MQUP|year=1992|isbn=9780886291754|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn=9780809306800|ref=Hillegas|last=Hillegas|first=Mark R.|year=1974|title=The Future As Nightmare: H.G. Wells and the Anti-Utopians|publisher= Southern Illinois University Press|isbn=9780809306800|ref=harv}}

* {{Cite book| isbn=9780465030507|ref=Hitchens|title=Why Orwell Matters|first=Christopher|last=Hitchens|publisher=Basic Books|year=2003| isbn=9780465030507|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn=0-06-080660-5.|ref=Howe|last=Howe|first=Irving|year=1983|title=1984 Revisited: Totalitarianism In Our Century|location=New York| publisher=Harper Row|isbn=0-06-080660-5.|ref=harv}}

* {{Cite book|publisher=Routledge|ref=Ingle|last=Ingle|first=Stephen|title=The Social And Political Thought of George Orwell: A Reassessment|year=2006|isbn=9780415357357|publisher=Routledge|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn= 9780826266385|ref=Konstantin|title=A Red Boyhood: Growing Up Under Stalin|first=Anatole|last=Konstantin|publisher=University of Missouri Press|year=2008|isbn= 9780826266385|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn=9780824832087|ref=Kushner|title=The Thought War: Japanese Imperial Propaganda|first=Barak|last=Kushner|publisher=University of Hawaii Press|year=2007|isbn=9780824832087|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn=9780810885912|ref=Lefait|title=Surveillance on Screen: Monitoring Contemporary Films and Television Programs|first=Sébastien |last=Lefait|publisher=Scarecrow Press|year=2012|isbn=9780810885912|ref=harv}}

* {{Cite book| isbn=9780710082558|ref=Meyers|title=George Orwell: the critical heritage|first=Jeffrey|last=Meyers|publisher=Routledge & K. Paul|year=1975| isbn=9780710082558|ref=harv}}

* {{cite book|first=Peter |last=Nicholls |ref=Nicholls|year=2005|title=The Cambridge History of Twentieth-Century English Literature|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-82077-4}}

* {{Cite book|first=John |last=Rodden| isbn=9780195039542|ref=Rodden| title=The Politics of Literary Reputation: The Making and Claiming of "St. George" Orwell|publisher=Oxford University Press|year=1989|isbn=9780195039542|ref=harv}}

* {{Cite book|publisher=Barnes & Noble Books|ref=Sandison|last=Sandison|first=Alan|title=The last man in Europe: an essay on George Orwell|year=1974|isbn=|publisher=Barnes & Noble Books|ref=harv}}

* {{Cite book|isbn= 9781469715988|ref=Reznikov|title=George Orwell's Theory of Language|first=Andrej|last=Reznikov|publisher=Universe|year=2001|isbn= 9781469715988|ref=harv}}

* Shelden, Michael. (1991). ''Orwell&nbsp;— The Authorised Biography''. London: Heinemann. ISBN 0-434-69517-3

* Smith, David & Mosher, Michael. (1984). ''Orwell for Beginners''. London: Writers and Readers Publishing Cooperative. ISBN 0-86316-066-2

* {{Cite book |last=Steinhoff |first=William R. |isbn=0-472-87400-4 |ref=Steinhoff |title=George Orwell and the Origins of 1984 |year=1975 |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor |isbn=0-472-87400-4 |ref=harv}}

* Tuccille, Jerome. (1975). ''Who's Afraid of 1984? The case for optimism in looking ahead to the 1980s''. New York: Arlington House. ISBN 0-87000-308-9.

* {{Cite book | title=The Forsaken | publisher=Penguin Press | last=Tzouliadis|first=Tim|ref=Tzouliadis|year=2008|location=New York | isbn=978-I-59420-168-4|ref=harvTzouliadis|year=2008|location=New York }}

* {{cite book|ref=Wessel Fokkema|title=Perfect Worlds: Utopian Fiction in China and the West|first=Douwe |last=Wessel Fokkema

* {{Cite book|isbn=0-86241-382-6|ref=West|last=West|first=W. J.|title=The Larger Evils&nbsp;– Nineteen Eighty-Four, the truth behind the satire|location=Edinburgh|publisher=Canongate Press|year=1992|isbn=0-86241-382-6|ref=harv}}

== Eksterni linkovi ==