Francisco Franco – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Datoteka/fajl Francisco_Franco_with_his_Wife_Carmen_Polo.JPG je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao INeverCry sa razlogom: Per commons:Commons:Deletion requests/File:Francisco Franco with his Wife Carmen Polo.JPG
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m reference; kozmetičke promjene
Red 20:
|zanimanje= Vrhovni zapovjednik [[generalštab]]a španjolske vojske
|fusnote=
|nasljednik= [[Juan Carlos I.]]<br /><small>''(kao kralj)''</small>
|prethodnik= [[Manuel Azaña]]<br /><small>''(kao predsjednik)''</small>
|nasljednik2= [[Luis Carrero Blanco]]
|prethodnik2= [[Juan Negrín]]
Red 93:
U ranom kolovozu, situacija u zapadnoj [[Andaluzija|Andaluziji]] bila je dovoljno stabilna za Franca da organizira kolumnu (oko 15,000 trupa na njihovom vrhuncu) pod vodstvom natpukovnika [[Juan Yagüe|Juana Yagüea]], koja bi marširala kroz [[Ekstremadura|Ekstremaduru]] sve do [[Madrid]]a. [[Bitka za Méridu|Mérida]] je osvojena [[11. 8.|11. kolovoza]], a [[Bitka za Badajoz|Badajoz]] je osvojen [[15. 8.|15. kolovoza]]. Mussolini je naredio volonterskim trupama (CTV) od oko 12,000 Talijana da odu u [[Sevilla|Sevillu]], a Hitler je uskočio dodavanjem posebne jedinice [[Luftwaffe]]a (2JG/88) sa 24 aviona. Svi ti avioni su na sebi imali oslikan znak španjolskih nacionalista, no njima su upravljali njemački i talijanski piloti. Kralježnicu Francovog zrakoplovstva tada su sačinjavali talijanski SM79, CR.32 i SM.81, te njemački [[Junkers Ju-87|Junkers Ju 52]] i [[Heinkel He 51]].
 
Franco je [[21. 9.|21. rujna]], sa vođom kolumne u [[Maqueda|Maquedi]] (nekih 80km od Madrida) organizirao zaobilaznicu u kojoj je želio osvojiti [[Toledo|Toledski]] garnizon, što je uspio [[27. 9.|27. rujna]]. Taj kontroverzni potez dao je vremena republikancima da učvrste obranu Madrida i da zadrže grad za sebe te godine.
 
=== Uspon na vlast ===
Red 123:
== Francova Španjolska ==
{{glavni|Francova Španjolska}}
Španjolska je nakon [[španski građanski rat|građanskog rata]] bila podijeljena i ekonomski uništena. Nakon rata, započela je snažna represija, s 200 tisuća ubijenih ljudi od [[1939|1939.]] do [[1943|1943.]], nepoznatim brojem političkih zatvorenika i na desetke tisuća ljudi u izgnanstvu, većinom u Francuskoj i Južnoj Americi. Jedan od snažnih primjera represije bilo je strijeljanje [[Lluís Companys|Lluísa Companyjsa]], demokratski izabranog predsjednika [[Generalitat de Catalunya|katalonske vlade]], [[1940]]. godine, kojeg su španjolskim vlastima izručili nacisti nakon uhićenja u Francuskoj, nakon montiranog suđenja. Glavne mete represije bili su [[levica|ljevičari]], od najbrojnijih [[anarhizam|anarhista]] pa sve do [[komunizam|komunista]], španjolska [[Inteligencija|inteligencija]], [[ateizam|ateista]] te vojni i politički vođe koji su bili pobornici Madridske vlade. Represija u Španjolskoj nije završila sa zaustavljanjem neprijateljstva. Mnogo politički zatvorenici strijeljani su zbog izdaje.
[[Datoteka:FrancoenReus.jpg|thumb|levo|250px|Franco [[1940]].]]
Francova službena titula bila je ''Su Excelencia el Jefe de Estado'' (''Njegova Ekscelencija Vođa države''), u državnim i službenim dokumentima titula mu je zapisana kao ''Caudillo de España'' (''Vođa Španjolske'') ili ''el Generalísimo''. Tijekom vladavine zvan je ''el Caudillo de la Última Cruzada y de la Hispanidad'' (''Vođa posljednjeg Križarskog pohoda u Hispanijskom svijetu'') i ''el Caudillo de la Guerra de Liberación contra el Comunismo y sus Cómplices'' (''Vođa rata za oslobođenje od komunizma i njegovih kolaboratora'').
Red 144:
Tijekom njegove vladavine, nevladini trgovački savezi i svi politički protivnici od [[Komunizam|komunista]] pa do [[anarhizam|anarhista]], ali i od [[liberalna demokracija|liberalnih demokrata]] pa do [[Baskija|baskijskih]] i [[Katalonija|katalonskih]] nacionalista, su ili skroz suzbijeni ili su bili pod strogim nadzorom. Jedini legalni "trgovački savez" za Francova režima bio je ''[[Sindicato Vertical]]''.
 
Korištenje drugih jezika osim španjolskog, točnije kastiljskog, (posebno [[katalonski jezik|katalonskog]], [[galicijski jezik|galicijskog]] i [[baskijski jezik|baskijskog jezika]]) je bilo zabranjeno. [[Jezična politika Francove Španjolske]] nalagala je da se svi dokumenti, ugovori i objave moraju objavljivati na španjolskom jeziku, a svi koji su objavljivani na drugom jeziku nisu vrijedili ništa. Korištenje drugih jezika zabranjeno je i u školama, te na javnim plakatima i posterima. Unatoč zabranama, narod je odlučio govoriti drugim jezicima bez ikakvog straha.
 
Sve kulturne aktivnosti bile su žrtve [[cenzura|cenzure]], a mnoge su bile jednostavno zabranjene iz raznih razloga. Sama Crkva u Francovoj Španjolskoj poticala je zabranu nekih knjiga koje se nisu slagale sa tadašnjim svjetonazorom. Franco, na kog je Crkva imala velik utjecaj, podržao je njezine ideje i kroz cijelu svoju vladavinu donosio zakone o zabranjivanju knjiga. Jedna od istaknutijih žrtava tih zabrana, čije su knjige, od kojih je ''[[Košnica (knjiga)|Košnica]]'' najistaknutija, zabranjivane je [[:kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Nobelovac]] [[Camilo José Cela]]. Kulturna politika se s vremenom smirila, najviše tijekom [[1970-e|1970-ih]]. Važno je spomenuti, o odnosu Franca i Crkve, da je djelatnost [[Opus Dei|Opus Deia]]a, čiji je osnivač [[Sveti Josemaría Escrivá|Josemaría Escrivá]] bio jako dobar prijatelj Francisca Franca, procvjetala u [[Francova Španjolska|Francovoj Španjolskoj]], a počele su se širiti glasine o Francu koje su ga prikazivale kao spasitelja crkve.
 
Civilni brakovi koji su zbili tijekom Druge Republike su službeno ukinuti i te brakove je trebala ozakoniti crkva. Javne vlasti su podupirale striktne norme koje je nalagala [[Katolička crkva|Rimokatolička Crkva]] uglavnom koristeći zakon tzv. ''Ley de Vagos y Maleantes'', koji je već prije donio [[Manuel Azaña|predsjednik Azaña]].<ref>[http://search.boe.es/g/es/bases_datos/tifs.php?coleccion=gazeta&anyo=1933&nbo=217&lim=A&pub=BOE&pco=874&pfi=877]</ref> To pravilo je bilo jedno od glavnih odlika režima. Jedini preostali nomadi u španjolskoj bili su posebno pogođeni. Godine [[1954]]., [[homoseksualnost]], [[pedofilija]] i [[prostitucija]] su prema ovom zakonu proglašeni zločinima, iako je njegova primjena nije bila stalna.<ref>[http://search.boe.es/datos/imagenes/BOE/1954/198/A04862.tif]</ref>
Red 181:
 
== Franco na filmskom platnu ==
* ''[[Raza (film)|Raza]]'' (1941): prema scenariju koji je napisao "Jaime de Andrade" (sam Franco), poluautobiografska priča o vojniku kojeg igra [[Alfredo Mayo]].
* ''[[Caudillo (film)|Caudillo]]'' (1973): [[dokumentarni film|dokumentarac]] o Francu prije i tijekom [[španski građanski rat|građanskog rata]].
* ''[[Franco, ese hombre]]'' (1964): dokumentarac o Francu, režija - [[José Luis Sáenz de Heredia]].
* ''[[Espérame en el cielo]]'' (1988): ugra ga [[José Soriano]]
* ''[[Madregilda]]'' (1993): igra ga [[Juan Echanove]]
* ''[[Operación gónada]]'' (2000): iga ga [[Javier Eltell]]
* ''[[¡Buen Viaje, Excelencia!]]'' (2003): igra ga [[Ramon Fontserè]]
* ''[[Cinema mil]]'' (2005, TV): igra ga [[Juan Echanove]]
* ''[[Evita (mjuzikl)|Evita]]'' (2000): arhivske snimke
* El Espíritu de la Colmena (1973) (''[[Duh pčelinjaka]]''): Franco je uspoređen sa Frankensteiom.
Red 194:
 
== Izvori ==
{{izvorireflist|2}}
 
== Vanjske veze ==
* '''Stranica sa popisima zločinaca 20 st.''' [http://moreorless.au.com/killers/franco.html]
* [http://www.moreorless.au.com/killers/franco.html Franco - vremenplov]
* [http://www.fuenterrebollo.com/Gobiernos/general-franco.html Biografija na španjolskom]
* [http://www.fnff.org/ Fundación Nacional Francisco Franco] (na španjolskom sa [http://www.ctv.es/USERS/fnff/indexeng.htm English-stranicom za izbor jezika]). Memorijalna fundacija koju vodi Francova obitelj - sadrži mnogo dokumentacije.
* {{imdb ime|id=0290542|ime=Francisco Franco}}. Napisao je scenarij za film ''Raza'' pod imenom "Jaime de Andrade".
* [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWfranco.htm Francova biografija] sa ''Spartacus Educationala''.
* [http://www.libcom.org/history/articles/armed-resistance-to-franco/index.php 1939-1952: Oružani otpor Francu] - povijest gerilskog otpora za vrijeme njegova režima
'''Video:'''
* [http://www.documen.tv/asset/When_Franco_Died.html Dokumentarac 52': Kada je Franco umro nama je bilo 30]
 
{{start box}}