August (rimski car) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 74:
=== Carska obitelj i kult cara ===
Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga
Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja.
| |||