Indoevropski prajezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Maria Sieglinda von Nudeldorf je premjestio stranicu Proto-Indo-Europski jezik na Proto-indoevropski jezik |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Franz Bopp.JPG|mini|[[Franz Bopp]], osnivač moderne indoevropeistike]]
'''Proto-indoevropski jezik''', ili'''indoevropski prajezik''', ili '''praindoevropski jezik''', hipotetski je zajednički predak [[Indoevropski jezici|indoevropskih jezika]]. Postojanje takvog jezika generalno je prihvaćeno od [[lingvist]]a, iako se vodi debata oko mnogo specifičnih detalja.
'''Indoevropeistika''' je poredbeno-povijesna [[lingvistika|lingvistička]] disciplina koja proučava povijesni razvoj indoevropskih jezika i jezičnih porodica te rekonstrukciju indoevropskog prajezika. Također proučava [[kultura|kulturu]], [[mitologija|mitologiju]], [[društvo|društva]] i [[književnost]].
== Rekonstrukcija ==
Nema direktnih dokaza indoevropskog prajezika jer nikad nije zapisan. Svi [[glas]]ovi i [[riječ]]i rekonstruirani su upotrebom [[komparativna metoda|komparativne metode]]. [[Zvjezdica (pravopis)|Zvjezdica]] ([[asterisk]]) rabi se kao oznaka rekonstruiranih [[riječ]]i, kao što su *''wódr'' "[[voda]]", *''k`won'' "[[pas]]" ili ''*tréyes'' "tri (3)". Mnoge riječi u suvremenim indoevropskim jezicima potječu iz takvih "prariječi" kroz regularne [[glasovna promjena|glasovne promjene]].
Svi su indoevropski jezici [[flektivni jezici]] (iako su mnogi, kao [[engleski jezik]], izgubili većinu fleksije). Pomoću komparativne metode, vrlo je vjerojatno da je bar posljednji stadij indoevropskog prajezika bio flektivan jezik, koji se više koristio [[sufiks]]ima nego [[prefiks]]ima.
Međutim, pomoću interne rekonstrukcije i [[morfologija (Jezikoslovlje)|morfološke]] (re)analize rekonstruiranog, nedavno je pokazano da je vrlo vjerojatno da je davnija faza indoevropskog prajezika mogla biti jezik s fleksijom korijena, kao [[semitski prajezik]].
== Kronologija i porodice ==
Indoevropski prajezik vjerojatno se govorio od 6000. p. n. e. do 3000. p. n. e., a vjerojatno se dezintegrirao između 3500. i 2500. p. n. e. Baltoslavenski jezik izdvojio se oko 1500. p. n. e., a [[praslavenski]] oko 500. p. n. e.
Neki su pretpostavili da je indoevropski prajezik bio samo dio [[nostratički prajezik|nostratičkog prajezika]], a tu je teoriju postavio [[Danska|danski]] lingvist [[Holger Pedersen]], a potom razradio [[Vladislav Iljič Svityč]] [[1971.]] Nostratički prajezik govorio se prema toj teoriji negdje oko 15 000 pr. Kr., a dijelio se na sljedeće skupine:
# '''[[afrazijski jezici]]'''
# '''[[kartvelski jezici]]'''
# '''[[dravidski jezici]]'''
# '''[[altajski jezici]]'''
# '''[[uralski jezici]]'''
# '''[[indoevropski jezici]]'''.
== Kentumski i satemski jezici ==
Indoevropski se jezici dijele na kentumske i satemske jezike. Isprva su kentumski smatrani [[zapad]]nim, a satemski [[istok|istočnim]], no ta je gruba [[dijalektologija|dijalektalna]] podjela ukinuta otkrićem [[toharski jezik|toharskog]] koji je bio najistočniji, a ipak kentumski jezik.
Ova je podjela temeljena na odrazu praindoevropskog fonema '''*k´'''. Naime vrijedi sljedeća formula:
* kentumski jezici ([[latinski jezik|lat.]] ''centum''): '''*k´''' = '''*k''' ≠ '''*k<sup>w</sup>'''
* satemski jezici ([[avestički jezik|av.]] ''satəm''): '''*k´''' ≠ '''*k''' = '''*k<sup>w</sup>'''.
Znači, u kentumskim se jezicima razlikuju odrazi običnih i labijaliziranih velara, a palatalizirani se velari stapaju s običnim velarima.
Kentumski jezici:
* [[Anatolijski jezici]]
* [[Grčki jezik]]
* [[Italski jezici]]
* [[Keltski jezici]]
* [[Germanski jezici]]
* [[Toharski jezik]]
Satemski jezici:
* [[Indoiranski jezici]]
* [[Armenski jezik]]
* [[Albanski jezik]]
* [[Baltoslavenski jezici]]
== Indoevropljani ==
[[Datoteka:IE expansion.png|mini|Pregled praindoevropske ekspanzije prema kurganskoj teoriji]]
Analizom [[leksik]]a utvrđene su neki podaci o praindoevropskim govornicima. Poznavali su [[poljoprivreda|poljoprivredu]], trgovinu, život u zajednici i srodstvo, [[kovine]], domaće i divlje [[životinje]], [[planina|planinski]] kraj i [[bjelogorica|bjelogoricu]], [[odjeća|odjeću]], [[vjera|vjeru]] itd. Vjerojatno su bili [[rat]]nički nastrojeni (zbog pojedinog dijela leksika i njihove ekspanzije)
Postojalo je nekoliko hipoteza o njihovu izvornu položaju. Neki su tvrdili da su bili između [[Balkan]]a i [[Iran]]a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] na što je upućivao leksik vezan uz planinski kraj, a i poznavanje riječi za neke životinje južnije od tog prostora. Drugi su tvrdili da su živjeli u sjeveroistočnom Iranu uz jezero [[Urmija (jezero)|Urmiju]], a treći da su bili u [[dunav]]skom području. Danas je najprihvaćenija teorija [[arheologija|arheologinje]] [[Marija Gimbutas|Marije Gimbutas]] koja je dokazala da je posebna kultura pokapanja mrtvih nadrgrobnim humcima - '''[[kurgani]]''' - raširena baš kuda i indoevropski jezici.
== Istraživači ==
[[Datoteka:Sir William Jones.jpg|mini|[[William Jones]], engleski [[filologija|filolog]] koji je prvi pretpostavio indoevropski prajezik]]
* '''[[William Jones]]''' [[1786.]] upozorio je na sličnost [[sanskrt]]a s [[grčki]]m, [[latinski]]m, [[gotski]]m, [[keltski]]m i [[staroperzijski]]m te je pretpostavio zajednički izvor.
* '''[[Filip Vezdin]]''' [[1790.]] napisao je prvu [[sanskrt]]sku gramatiku, a [[1798.]] prvu studiju o srodnosti Jonesovih jezika, a dodao je još [[avestički]], [[germanski]] i druge te primjere paradigmi i leksika.
* '''[[Franz Bopp]]''' [[1816.]] u svom je djelu ''O konjugacijskom sustavu sanskrta u usporedbi s istim u grčkom, latinskom, perzijskom i germanskom'' pretpostavio zajednički prajezik smatrajući [[sanskrt]] najbliži tom prajeziku. Bopp postaje utemeljiteljem [[poredbena lingvistika|poredbene lingvistike]].
* '''[[August Schleicher]]''' [[1861.]] rekonstruirao je indoevropski prajezik. Osnivač je teorije rodoslovnog stabla prema kojoj se svi jezici granaju iz jednog izvora, uključivši u svoju teoriju divergencije i [[Charles Darwin|darvinistički]] pristup.
* '''[[Johannes Schmidt]]''' i '''[[Hugo Schuchardt]]''' upotpunjuju Schleicherovu teoriju rodoslovnog stabla koja je vremenski orijentirana svojom valnom teorijom. Ona prikazuje prostorno širenje promjena i nadopunjuje prethodnu teoriju.
* '''[[Karl Brugmann]]''' [[1886.]] - [[1893.]] objavljuje pet svezaka ''Grundriss der vergleichenden Grammatik der indogermanischen Sprachen'' koja govori o fonologiji, morfologiji i sintaksi praindoevropskog te indogermanskih jezika.
== Unutarnje poveznice ==
* [[Indoevropska fonologija]]
* [[Indoevropska morfologija]]
== Izvori ==
* {{Citiranje knjige
| first=Robert S. P.
| last=Beekes
| authorlink=Robert Beekes
| title=Comparative Indo-European Linguistics
| location=Amsterdam
| publisher=Benjamins
| year=1995
| isbn=1556195052
| url=http://www.amazon.com/Comparative-Indo-European-Linguistics-Robert-Beekes/dp/1556195052
| ref=Beekes1995
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Mate
| last=Kapović
| authorlink=Mate Kapović
| title=Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezika i poredbena fonologija
| location=Zagreb
| publisher=Školska knjiga
| year=2008
| isbn=978-953-150-847-6
| url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kapovicuvod
| ref=Kapović2008
}}
* {{Citiranje knjige
| first=James Patrick
| last=Mallory
| authorlink=James Patrick Mallory
| title=Indoeuropljani: zagonetka njihova podrijetla
| location=Zagreb
| publisher=Školska knjiga
| year=2006
| isbn=953-0-61568-X
| ref=Mallory2006
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Ranko
| last=Matasović
| authorlink=Ranko Matasović
| title=Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika
| location=Zagreb
| publisher=Matica hrvatska
| year=1997
| isbn=953-150-105-X
| url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/KratkaPoredbenopovijesnaGramatikaLatinskogaJezika
| ref=Matasović1997
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Ranko
| last=Matasović
| authorlink=Ranko Matasović
| title=Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika
| location=Zagreb
| publisher=Matica hrvatska
| year=2008
| isbn=978-953-150-840-7
| url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/matasovichrvatskagramatika
| ref=Matasović2008
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Milan
| last=Mihaljević
| authorlink=Milan Mihaljević
| title=Slavenska poredbena gramatika. 1. dio: Uvod i fonologija
| location=Zagreb
| publisher=Školska knjiga
| year=2002
| isbn=9530302258
| ref=Mihaljević2002
}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.indo-european.nl/ '''Indoeuropski etimološki rječnik''']
* [http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/books/pies01.html Praindoeuropska sintaksa]
* [http://www.grsampson.net/Q_PIE.html Geoffrey Sampson: Recite nešto na praindoeuropskom]
[[Kategorija:Indoeuropski jezici| ]]
<!-- interwiki -->
{{Link FA|de}}
| |||