Grinje – razlika između verzija

'''Grinje''' (Acari, ili Acarina) su velik i raznorodan [[red (taksonomija)|red]] [[paučnjaci|paučnjaka]] u [[koljeno (taksonomija)|koljenu]] [[zglavkari|člankonožaca]] u koji se uvrštava oko 50.000 [[recentna vrsta|danas živućih]] opisanih [[vrsta]] razvrstanih u 546 porodica<ref>[http://insects.tamu.edu/research/collection/hallan/Acari/Family/0Status2.txt Joel Hallan, 2005: SYNOPSIS OF THE DESCRIBED ARACHNIDA OF THE WORLD. ACARI PROJECT STATUS. Department of Entomology, Texas A&M University.]</ref>. To znači, da je vrstama najbrojnija skupina paučnjaka. Kako su u ovoj skupini najmanji člankonošci, može se pretpostaviti da ima još neotkrivenih vrsta.

 

Grinje su naselile velik broj životnih okoliša. Polovina poznatih vrsta živi u [[tlo|tlu]] gdje uz dobre uvjete više stotina tisuća ovih životinja može živjeti i hraniti se. U njihova staništa ubrajaju se i tako neobična mjesta kao što su [[pluća]] nekih [[primati|majmuna]], nosni otvori [[ptica]] ili otvori [[uzdušnica]] (traheja) [[insekt|kukaca]]. I većina ljudi su domaćini grinja, na primjer, na korijenu trepavica.

 

[[Datoteka:Kever parasieten.jpg|thumb|lijevo|Grinje "putuju" na jednom [[truležari|kotrljanu]]]]

Grinje nisu brze. Zbog toga mnoge vrste koriste druge životinje kao prijevozno sredstvo ([[probioza]]). Pri tome, neke grinje samo "putuju", dok druge i sišu tjelesne sokove svog "prijevoznika".

Za razliku od grinja koje se hrane lovom, mnoge vrste obilježava sljepilo. Općenito, grinje nemaju kao drugi paučnjaci središnje oči, ili su se spojile u jedno [[oko]]. Općenito, broj očiju im se kreće od nule do pet<ref>Schmidt, Günther (1993): Giftige und gefährliche Spinnentiere, ("Otrovni i opasni paučnjaci") str. 58, Westarp Wissenschaften ISBN 3-89432-405-8 {{jezikk|de}}</ref>.

 

Pored grabežljivih, ima i grinja koje se hrane [[biljka]]ma i [[gljiva]]ma, ali i takvih koje žive od [[strvina]] ili odumrlog tkiva živih organizama ([[nekroza|nekrotično tkivo]]). Pored toga, mnoge vrste grinja žive [[parazitizam|parazitski]].

 

Tako veliki broj vrsta kao i raznovrsnost staništa i načina prehrane razlog je da grinje imaju vrlo različito značenje za okoliš i druge žive organizme. Dok su neke vrlo štetne kao izazivači ([[varoa]]) ili prijenosnici ([[proljetni encefalitis]], neke vrste groznica) raznih bolesti, ima i korisnih grinja koje napadaju štetnike u poljoprivredi kao i takvih koje se zbog toga uzgajaju u laboratorijima <ref>http://www.zeiss.de/C1257173002D0F60/0/D964725523A455EEC12574A60030BA71/$File/innovation_20_40.pdf </ref>.

 

Jedna [[tropi|tropska]] grinja, ''[[Archegozetes longisetosus]]'', smatra se, u odnosu na svoju veličinu (0,8 mm) najsnažnijom životinjom na svijetu. Ona može držati gotovo 1200 puta veću težinu od svoje vlastite<ref>M. Heethoff, L. Koerner: ''Small but powerful - The oribatid mite Archegozetes longisetosus Aoki (Acari, Oribatida) produces disproportionate high forces'', J. Exp. Biol. 2007, Bd. 210 (17), S. 3036-3042. {{jezikk|en}}</ref>

 

{{Commonscat|Acari}}

{{WProjekti

* [http://www.ijon.de/zecken/system.html#milbe Acari (Grinje), autor Michael Becker]

 

{{izvori}}

<!-- interwiki -->

 

[[Kategorija:Paučnjaci]]