Norveška – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
s hr.wiki |
|||
Red 1:
{{Okvir_zemlje_svijeta |
izvorno_ime = Kongeriket Norge Kongeriket Noreg|
ime_genitiv = Norveške |
eng_ime = Norway |
grb = Norway coa.png |
lokacija = Europe location NOR.png|
službeni_jezik = [[norveški jezik|norveški]] (Bokmål i Nynorsk), [[laponski jezik|laponski]] u sjevernim dijelovima |
glavni_grad = [[Oslo]] |
predstavnik_države_množina = Kraljevi |
predstavnik_države = Kralj |
predstavnik_države_osoba = [[Harald V.]] od Norveške |
predsjednik_vlade_osoba = [[Jens Stoltenberg]] |
površina_poredak = 61 |
površina = 385.252 |
vode = 7,0 |
stanovništvo_poredak = 116 |
stanovništvo = 4,998.100 |
godina_popisa = 2011 |
gustoća_stanovništva = 12,5 |
neovisnost = Od unije sa [[Švedska|Švedskom]] <br /> [[17. svibnja]] [[1814]]. |
BDP_PKM_godina = 2010. |
BDP_PKM = 255.285 milijarda $ |
BDP_PKM_rang = 44. |
BDP_PKM_per_capita = 52,012 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 4. |
valuta = [[norveška kruna]] |
stoti_dio_valute = 100 ørea |
vremenska_zona = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[Ja, vi elsker dette landet]] |
internetski_nastavak = .no |
pozivni_broj = 47 |
komentar = |
moto = Enig og tro til Dovre faller ([[norveški jezik|norveški]], "sjedinjeni i odani sve dok (planina) Dovre ne padne")
}}
'''Norveška''' (službeni naziv: '''Kraljevina Norveška''') je [[država]] [[Nordijska regija|Nordijske regije]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] koja obuhvaća zapadni dio [[Skandinavski poluotok|Skandinavskog poluotoka]], kao i [[otok]] [[Jan Mayen]] te [[Arktički ocean|arktičko]] [[otočje]] [[Svalbard]]. Ovu zemlju [[površina|površine]] 385 252 [[kvadratni kilometar|kvadratna kilometra]] nastanjuje oko 4,9 milijuna [[stanovništvo|stanovnika]]. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država [[Europa|Europe]]. Najveći dio zemlje graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na [[istok]]u, dok najsjeverna [[regija]] graniči s [[Finska|Finskom]] na [[jug]]u i [[Rusija|Rusijom]] na istoku. Krajnji jug od [[Danska|Danske]] razdvaja [[tjesnac]] [[Skagerrak]]. [[Glavni grad]] Norveške je [[Oslo]]. Razvedena norveška obala uz [[Atlanski ocean]] i [[Barentsovo more]] dom je znamenitih [[fjord]]ova.
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Norveška doživljava nagli [[Gospodarstvo|gospodarski rast]] koji je u prva dva [[Desetljeće|desetljeća]] otpočeo s [[industrijalizacija|industrijalizacijom]] [[Pomorstvo|pomorskog prometa]] i [[trgovina|trgovine]], da bi se od ranih [[1970-ih]] nastavio eksploatacijom velikih nalazišta [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]] u [[Sjeverno more|Sjevernom]] i [[Norveško more|Norveškom moru]]. Danas je Norveška po [[novac|monetarnoj]] vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom [[kapitalna rezerva|kapitalnom rezervom]] po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a [[naftna industrija]] zauzima četvrtinu njezinog [[BDP]]-a. Tijekom tekuće [[gospodarska kriza|gospodarske krize]] ([[2007.]]-[[2010.]]), [[norveška kruna]] se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih [[valuta]].
Norveška obiluje naftom, prirodnim plinom, [[hidroenergija|hidroenergijom,]] [[šuma]]ma i [[mineral]]ima, a [[2006.]] je bila drugi najveći izvoznik [[morski plodovi|morskih plodova]] (nakon [[Kina|Kine]]). Druge važne grane industrije uključuju [[prijevoz]], [[hrana|preradu hrane]], [[brodogradnja|brodogradnju]], [[metalurgija|metalurgiju]], [[kemijska industrija|kemijsku industriju]], [[rudarstvo|rudarstvo]] te [[Drvo (materijal)|drvnu]] i [[papir|papirnu industriju]]. Norveška njeguje [[skandinavski socijalni model]] s univerzalnom [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenom skrbi]], subvencioniranim [[Obrazovanje|visokim obrazovanjem]] i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja. Norveška je bila najviše rangirana država svijeta po [[HDI|ljudskom razvojnom indeksu]] od [[2001.]] do 2007. te ponovo [[2009.]] 2007. je ocijenjena najmiroljubivijom državom svijeta prema [[indeks globalnog mira|indeksu globalnog mira]].
Norveška je [[ustavna monarhija]] i [[parlamentarna demokracija]] na čelu s [[poglavar države|poglavarom]] [[kralj]]em [[Harald V.|Haraldom V.]] i [[premijer]]om [[Jens Stoltenberg|Jensom Stoltenbergom]]. [[Unitarna država|Unitarna]] je to država s administrativnom podjelom na dvjema razinama: na [[Okruzi Norveške|okruge]] (''fylker'') i na [[općina|općine]] (''kommuner''). Narod [[Saami]] uživa određeni stupanj samouprave putem vlastitog parlamenta nad tradicionalno poznatim teritorijima. Iako je norveški narod dvaput na [[referendum]]ima odbio ulazak svoje države u [[Europska unija|Europsku uniju]], Norveška usko surađuje s tom zajednicom, zemljama članicama, kao i sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Norveška je jedan od glavnih financijskih [[pokroviteljstvo|pokrovitelja]] [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i sudjeluje u međunarodnim [[Misija|misijama]] te organizacije, posebice u [[Afganistan]]u, [[Kosovo|Kosovu]] i [[Sudan]]u. Norveška je zemlja-suosnivač UN-a, [[NATO]]-a, [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]], te članica [[Europski ekonomski prostor|Europskog ekonomskog prostora]], [[WTO]]-a i [[OECD]]-a.
== Ime ==
Moderni etimolozi vjeruju da ime zemlje znači "sjeverni put" (put prema sjeveru), što se na starom [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskom]] izgovaralo ''nor veg'' ili ''norð vegr''. Na sjevernogermanskom Norveška se zvala ''Nóregr'', na [[Anglosasi|Anglosaksonskom]] ''Norþ weg'', a na srednjovjekovnom [[Latinski|latinskom]] ''Northvegia''. Današnje ime Kraljevine Norveške glasi na norveškom Bokmål: "Kongeriket Norge" a na [[Norveški|norveškom]] Nynorsk narječju: "Kongeriket Noreg". Oba se samo u nekoliko slova razlikuju od originalnog naziva za "sjeverni put"; ''"Nor(d)-(v)eg"''.
== Geografija ==
[[Datoteka:Knivskjellodden.jpg|mini|275px|desno|[[Knivskjellodden]] je najsjevernija točka [[Europa|Europe]].]]
[[Datoteka:GaldhøpiggenFromFannaråki.jpg|mini|desno|275px|Galdhøpiggen je najviši planinski vrh u Norveškoj (2 469 [[metar|m]]).]]
[[Datoteka:P1000290Jostedalsbreen.JPG|mini|275px|desno|[[Ledenjak Jostedalsbreen]] je najveći [[ledenjak]] u Norveškoj, ali ujedno i najveći ledenjak u kontinentalnoj Europi (60 [[metar|km]] duljine).]]
[[Datoteka:Sognefjord, Norway.jpg|mini|275px|desno|Fjord Sognefjord je dugačak 205 km i dubok do 1 308 m, a ujedno je drugi najdulji fjord u svijetu i dubok 1 308 [[metar]]a.]]
[[Datoteka:Hornindalsvatnet.jpg|mini|275px|desno|[[Hornindalsvatnet]] je najdublje jezero u Europi, duboko 514 metara.]]
[[Datoteka:Satellite image of Norway in February 2003.jpg|mini|275px|desno|Satelitski prikaz Norveške zimi]]
Drugi po redu najduži [[fjord]] se nalazi u Norveškoj (okrug [[Sogn og Fjordane]]), naziva se Sognefjorden i dužine je 205 kilometara. Britanac Lewis Gordon ga je preplivao [[2004]]. godine i zasada je jedini čovjek koji je to uradio. Norveška se naziva "zemljom 1000 fjordova" prema brojnim uskim, dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhøpiggen, visok 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50000 [[otok]]a.
Norveška je smještena između 57° i 81° N ([[Zemljopisna širina|sjeverno]]) i 4° i 32° E ([[Zemljopisna dužina|istočno]]). Ujedno i najsjevernija točka Europe se nalazi na norveškom otoku Magerøya: [[rt]] Nordkinn ([[Knivskjellodden]]) u općini [[Nordkapp]] (71° 11' 8" N). Iz navedenih podataka možemo primijetiti da je Norveška dugačka, ali uska država duljine od oko 1 800 [[metar|km]] i širine od 450 km na najširem djelu, a na najužem i do 80 km. Ovaj veliki razmak utječe i na vremenske razlike unutar same države, te na duljinu dana i noći tijekom godine koje je veoma nejednako. To najbolje pokazuje podatak da se na Nordkappu [[Sunčeva svjetlost]] po ljeti vidi kroz 76 dana. Norveška se prostire duž zapadne obale [[Skandinavski poluotok|Skandinavskog poluotoka]] i graniči s [[Rusija|Rusijom]] (196 km), [[Finska|Finskom]] (727 km) i [[Švedska|Švedskom]] (1 619 km). Okružuje ju [[Skagerrak]] ([[tjesnac]] između Norveške, Švedske i [[Danska|Danske]]), [[Sjeverno more]], [[Norveško more]] i [[Barentsovo more]]. Pod njezinom vlašću nalaze se i neki od [[Arktik|Arktičkih]] otoka, kao što su [[Jan Mayen]] i [[Svalbard]], oko kojega vodi stoljetne sporove sa Rusijom. Južni dio zemlje se nalazi u sjevernom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]], dok se sjeverni dio zemlje nalazi u sjevernoj [[Polarna regija|polarnoj regiji]].
===Reljef===
Za Norvešku se može reći da je [[Planinska klima|planinska zemlja]] s vrlo razvedenom [[obala|obalom]] duljom od 25 000 [[metar|km]], uključujući fjordove i otoke. Usporedno sa razvedenom morskom obalom pruža se Skandinavsko gorje i to od jugozapada prema sjeveroistoku, u duljini od 1 700 km, nastalo u razdoblju kaledonskoga nabiranja ([[silur]] i [[devon]]) prije 450 - 500 milijuna godina. Sastavljeno je u unutrašnjosti od prostranih ravnjaka (''fjell'' ili ''vidda'') međusobno odijeljenih dubokim [[dolina]]ma. S ravnjaka se izdižu planinski vrhovi koji su najviši na jugu (Galdhøpiggen, 2 469 m). [[Gorje]] iznad visine od 1 000 m na sjeveru, odnosno 1 300 m na jugu, prekriveno je [[Ledenjak|ledenjacima]] od kojih je najveći norveški [[Ledenjak Jostedalsbreen|ledenjak Jostedalsbreen]] (60 km duljine). Prema obali gorje se spušta strmo, a prema istoku postupno. Na krajnjem sjeveru je niski (300 m) i pusti ravnjak Finnmarksvidda. Niska južna obala Norveške razvedena je [[rijas]]ima, a zapadna i sjeverozapadna [[fjord]]ovima, koji se usijecaju duboko u unutrašnjost. Najveći je Sognefjord, dugačak 205 km i dubok do 1 308 m, koji je ujedno drugi najdulji fjord u svijetu i dubok 1 308 [[metar]]a.
Za naseljavanje su povoljniji krajevi u dnu fjorda, gdje u more utječu planinske [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]. Uz zapadnu i sjeverozapadnu obalu proteže se niz od oko 150 000 malih stjenovitih otoka (''skjar''), ledenjačkih hridi i nekadašnjih [[Abrazija|abrazijskih]] polica, koje su dospjele pod vodu tek u zadnjim tisućljećima, nakon povlačenja velikog ledenog pokrova i oni svi zajedno tvore otočnu ogradu (''skjargard''). U južnom djelu Norveške niža su brda sa širokim ledenjačkim dolinama, koje se otvaraju prema prostranijim ravnicama oko Oslofjorda i na obali [[Skagerrak]]a, gdje je populacijsko i gospodarsko središte države.
Sama Norveška se geološki sastoji od [[Baltičko more|Baltičkog]] štita i kaledonskoga nabranog gorja. Baltički štit je građen od [[gnajs]]a, [[granit]]a i kristaličnih škriljevaca [[Kambrij|pretkambrijske]] starosti. Snižen i uravnjen prije [[paleozoik]]a na površinu izbija samo na jugoistoku i sjeveroistoku zemlje. Najveći dio prastare osnove prekriven je u paleozoiku ([[kambrij]]-[[silur]]) [[Sedimentne stijene|sedimentnim stijenama]] ([[Vapnenac|vapnenci]], [[Pješčenjak|pješčenjaci]], konglomerati), nabranim za kaledonske orogeneze. Za [[Alpska orogeneza|alpske orogeneze]] u [[tercijar]]u, Kaledonidi su mjestimično razlomljeni i spušteni, a rijeke su na zapadu usjekle duboke doline. U [[pleistocen]]u Norveška je središte glacijacije, odakle se [[ledenjak|ledenjaci]] spuštaju na sve strane, stvarajući glavne oblike sadašnjeg [[reljef]]a kao što su ledenjačke doline, fjordovi i jezerske zavale. [[Hornindalsvatnet]] je najdublje [[jezero]] u Europi, duboko 514 metara. Zbog vrlo različite [[Klima|klime]] i reljefa, u Norveškoj ima veliki broj različitih [[Stanište|staništa]], više nego igdje u Europi, tako da postoji preko 60 000 različitih vrsta [[Organizam|živih bića]] u Norveškoj (bez [[bakterija]] i [[virus]]a). [[More|Mora]] koja okružuju Norvešku su vrlo bogata živim svijetom.
===Klima===
[[Klima]] Norveške je zbog utjecaja tople [[Golfska struja|Golfske struje]] i [[Atlantski ocean|zapadnoatlantskog]] oceanskog vjetra mnogo toplija od klime drugih krajeva iste [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]; samo je sjeverni kraj Norveške pod utjecajem hladnih masa polarnog zraka, odnosno klima je tamo [[Polarna klima|polarna]] (subarktička). U unutrašnjosti klima je [[Planinska klima|planinska]], s nešto toplijim ljetima i oštrim, osjetno hladnijim zimama, gdje su srednje mjesečne [[temperatura|temperature]] siječnja od –11 [[Celzijev stupanj|°C]] do –15 °C, a apsolutni minimum iznosi –51 °C u Karasjoku (Kárášjohka), ali ipak stabilnija od klime primorja. [[Priobalje|Priobalni]] pojas se odlikuje čestim padalinama i vjetrom, uz nagle promjene vremena. Srednja temperatura zraka kreće se u siječnju od –4 °C na sjeveru do 2 °C na jugu, a u srpnju od 10 °C na sjeveru do 17 °C na jugu. Zbog toplinskog utjecaja Golfske struje more se uz obalu ne zaleđuje. Najviše [[oborina]] s maksimumom zimi imaju zapadni pristranci Skandinavskog gorja i to od oko 1000 [[litra|litara]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup]]> na sjeveru do 3000 litara/m<sup>2</sup> na jugu. Sjeveroistočni i jugoistočni dijelovi zemlje imaju najmanje padalina i to od 600 do 700 l/m<sup>2</sup>. [[Snijeg|Snježni]] pokrivač Norveške traje oko 7 mjeseci godišnje na sjeveru, od 9 do 10 mjeseci na planinama i od 3 do 4 mjeseca na jugoistoku.
U [[Oslo|Oslu]] je srednja mjesečna temperatura siječnja –4,7 °C, srpnja 17,3 °C i 740 l/m<sup>2</sup> padalina, u [[Bergen]]u srednja mjesečna temperatura siječnja 1,5 °C, srpnja 15 °C i 1958 l/m<sup>2</sup> padalina, u [[Trondheim]]u srednja mjesečna temperatura siječnja –3,8 °C, srpnja 15 °C i 3870 l/m<sup>2</sup> padalina, te u [[Tromsø]]u srednja mjesečna temperatura siječnja –3,5°C, srpnja 12,4 °C i 3994 l/m<sup>2</sup> padalina. Iz navedenih podataka možemo zaključiti da temperaturne razlike između sjevera i juga nisu velike, ali su zato velike klimatske razlike između priobalnog pojasa i unutrašnjosti zemlje.
Zbog visoke [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] Norveške, postoje velike sezonske promjene dnevnog svjetla. Od kraja svibnja do kraja srpnja, [[Sunce]] se nikada u potpunosti ne spušta iza [[Obzor|horizonta]] u područjima sjeverno od [[Polarni krugovi|Arktičkog kruga]], a ostatak zemlje ima do 20 sati svjetla dnevno. Suprotno tomu, od kraja studenoga do kraja siječnja, Sunce se nikad ne diže iznad horizonta na sjeveru, a dnevno svjetlo vrlo kratko traje u ostatku zemlje.
===Hidrografija===
Riječna mreža Norveške je vrlo gusta. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] se s planina slijevaju u fjordove i prema jugoistoku. One su vrlo kratke, velikog pada, s mnoštvom brzica i slapova i bogate su vodom. Zbog velikog pada korita postoje uvjeti za [[Hidroenergija|hidroenergetsko]] iskorištavanje. Rijeke koje teku sa zapadnog pristranka Skandinavskog gorja vrlo su kratke i ne zaleđuju se, a rijeke koje sa istočnog pristranka teku u [[Skagerrak]] dulje su i zaleđene do 4 mjeseca godišnje. Tokovi slijeva [[Barentsovo more|Barentsova mora]], zaleđeni su od 5 do 7 mjeseci godišnje. Najdulje rijeke se nalaze na jugoistoku; najdulja je Glomma ili Glåma (598 km), a iza nje Gudbrandsdalslågen ili Lagen (204 km). Oko 4% površine Norveške zauzimaju jezera, koja se nalaze u dolinama na jugu i u planinama. Neka od njih su [[Ledenjačko jezero|ledenjačka]], jer [[ledenjak|ledenjaci]] prekrivaju oko 4 600 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] površine Norveške. Najveća jezera Norveške su Mjøsa (362 km<sup>2</sup>) i Røssvatnet (219 km<sup>2</sup>). [[Hornindalsvatnet]] je najdublje jezero u Europi.
===Tlo i vegetacija===
Plodna [[tlo|tla]] u Norveškoj su ograničena na riječne naplavine u dnu dolina i fjordova, te na stalne [[Morena|morene]] u južnom dijelu. U ostalim dijelovima zemlje tla su kamenita, a na prostranim područjima u planinama i na sjeveru je gola stjenovita površina. [[Šuma|Šume]] prekrivaju oko 27% površine Norveške. U južnom dijelu i uz zapadnu obalu zemlje prevladavaju [[Bjelogorica|listopadne šume]] u kojima dominiraju [[hrast lužnjak]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Quercus robur''), [[hrast kitnjak]] (lat. ''Quercus petraea''), [[obična breza]] (lat. ''Betula pendula''), breza ''Betula pubescens'', [[jasen]] ''Fraxinus excelsior'', [[javor]] ''Acer platanoides'', dok [[bukva]] (lat. ''Fagus sylvatica'') uspijeva samo na krajnjem jugu. U tim šumama žive velike grabežljive životinje kao što su [[Sivi vuk|vukovi]], [[medvjedi]] i [[risovi]], ali one su dugogodišnjim lovom gotovo istrijebljene. Listopadne šume se penju do visine 300 - 400 [[metar]]a, a nad njima su guste [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[Četinjače|četinjača]], među kojima prevladavaju [[Obični bor|obični ili bijeli bor]] (lat. ''Pinus sylvestris'') i [[smreka]] (lat. ''Picea abies''). Gornja granica šuma na jugu je na otprilike 1 100 m, a prema sjeveru se postupno spušta do visine 300 - 500 m. Prema sjeveru se šume šire najdalje do 70° N, gdje se nalazi nacionalni park Stabbursdalen.
[[Planine]] iznad 1 000 m i sjever zemlje većinom su prekriveni [[Tundra|tundrom]] i planinskim rudinama. U prošlosti Norveška je imala puno više površine prekrivene šumama, no danas zbog sječa i neobnavljanja na mjestima gdje su nekad bile šume, sada su bare i močvare. Osim toga Norveške šume ugrožavaju i [[Kisela kiša|kisele kiše]] nastale industrijskim zagađenjem u susjednim zemljama. Šume su za Norvešku veoma važne, jer se od drveta izrađuju ribarski čamci, grade kuće, ne samo u šumovitim dolinama, već i u gradovima i ono je važna sirovina za mnoge industrije. Osim šuma među bogatom i raznolikom vegetacijom možemo izdvojiti [[Borovnica|borovnice]], [[Brusnica|brusnice]] i patuljastu [[Murva|murvu]], čiji su plodovi skandinavska poslastica.
===Prirodni okoliš===
Diljem Norveške nailazimo na zapanjujući i dramatičan [[Prirodni okoliš|okoliš]] i krajolik. Zapadna obala južne Norveške i obala sjeverne Norveške predstavljaju neke od vizualno najimpresivnijih obalnih krajolika na svijetu. [[National Geographic Society|National Geographic]] je uvrstio norveške fjordove među najveće svjetske atrakcije. Kad je riječ o tome koliko je politika učinila za [[Zaštita okoliša|zaštitu okoliša]], ''Environmental Performance Index'' stavio je 2008. Norvešku na drugo mjesto, odmah iza [[Švicarska|Švicarske]].
==Politika==
[[Datoteka:Harald V Norge.jpg|mini|desno|275px|Kralj [[Harald V.]] je na vlasti od 1991.]]
[[Datoteka:Stortinget 2009.jpg|mini|desno|275px|[[Parlament]] ([[Norveški jezik|norv]]. ''Stortinget'') obavlja [[zakonodavna vlast|zakonodavnu vlast]].]]
[[Datoteka:Jens Stoltenberg.jpg|mini|desno|275px|Jens Stoltenberg je premijer Norveške od 2005.]]
[[Datoteka:Bryggen, Bergen3.JPG|mini|desno|275px|U luci [[Bergen]] je stara trgovačka četvrt Bryggen ili Tyskebryggen ("Njemačko pristanište") sa starim trgovačkim kućama i Hanzeatskim muzejom, koji je dio [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].]]
[[Datoteka:2 norwegian Leopard tanks in the snow.jpg|mini|desno|275px|Norveški tenkovi [[Leopard 1]] u snijegu.]]
[[Datoteka:Costumes Saami.jpg|mini|275px|desno|[[Saami]] narod (ime Laponci smatraju malo pogrdnim)]]
[[Datoteka:Exhibition in Viking Ship Museum, Oslo 01.jpg|mini|desno|275px|[[Vikinški brod]] Oseberg u Vikinškom muzeju u [[Oslo|Oslu]].]]
Po [[Ustav]]u donesenom 17. svibnja 1814.<ref name="Constitution">{{cite web |url= http://www.stortinget.no/en/In-English/About-the-Storting/The-Constitution/The-Constitution/ |title=The Constitution – Complete text |work=The Storting’s Information Corner |year=2011 [last update] |accessdate=9 September 2011}}</ref> (nadahnut je [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracijom o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]], kao i [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Francuskom revolucijom]]), s izmjenama 1906. i još poslije više od 50 puta, Norveška je unitarna [[ustavna monarhija]] s [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sustavom]] vlasti, gdje je [[kralj]] najvažnija osoba u državi (nasljedna [[monarhija]] po muškim potomcima dinastije Oldenbeurg, a od 1990. prijestolje se nasljeđuje i po ženskoj liniji), a [[premijer]] u Vladi. Od 17. siječnja 1991. na prijestolju je kralj [[Harald V.]], iz kraljevske kuće Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glűcksburg, prvi norveški kralj koji je rođen u Norveškoj od 14. stoljeća<ref name="norway.org">{{cite web|url=http://www.norway.org/aboutnorway/society/political/monarchy/ |title=The Monarchy |publisher=Norway.org |date=24 June 2010 |accessdate=2011-12-12}}</ref> [[Vlast]] je odvojena na [[Zakonodavna vlast|zakonodavni]], [[Izvršna vlast|izvršni]] i [[Sudbena vlast|sudbeni]] ogranak, kako je definirano Ustavom, koji je najviši dokument zemlje. Monarh službeno zadržava izvršnu vlast, međutim, nakon uvođenja parlamentarnog sustava vlasti, dužnosti monarha postale su strogo reprezentativne i ceremonijalne, kao što je formalno imenovanje i razrješenje [[premijer|predsjednika Vlade]] i drugih [[ministar]]a izvršne vlasti. U skladu s tim, monarh je vrhovni zapovjednik Norveških oružanih snaga, vrhovni autoritet Norveške crkve i službeno predstavlja zemlju u inozemstvu, te je simbol jedinstva. Ima pravo suspenzivnog veta na zakonske prijedloge usvojene u Parlamentu, ali ako ih Parlament kvalificiranom većinom ponovno usvoji, kralj ih može sankcionirati. On imenuje [[premijer|predsjednika vlade]] i ministre, te druge visoke državne službenik, no predložena vlada mora dobiti većinsku potporu u Parlamentu. Ako kralj nema muškog potomstva može Parlamentu predložiti svoga budućeg nasljednika, ali to ne obvezuje Parlament, koji odluku donosi prema slobodnoj procjeni. <ref> [http://www.norwegianembassy.hr/News_and_events/norwayincroatia/injenice-o-Norvekoj5/] "Činjenice o Norveškoj", www.norwegianembassy.hr, 2009.</ref>
===Parlament===
[[Parlament]] ([[Norveški jezik|norv]]. ''Stortinget'') obavlja [[zakonodavna vlast|zakonodavnu vlast]]. Ima 165 članova, ali taj broj se mijenja za 4 do 13 članova što ovisi o broju birača. Parlament se bira na 4 godine, a biraju ga građani s navršenih 18 godina života, na općim, neposrednim i tajnim izborima, po proporcionalnom sistemu u 19 izbornih okruga. Za aktivno biračko pravo predviđen je boravišni cenzus od 5 godina, a za pasivno od 10 godina. Novoizabrani Parlament zasjeda u točno određeno vrijeme, bez ikakvog utjecaja kralja ili vlade. Na prvom zasjedanju novoizabrani Parlament bira jednu četvrtinu svoga članstva za članove Gornjeg doma (''Lagting''), a preostale tri četvrtine čini Donji dom (''Odelsting''). Parlament, Gornji dom i Donji dom biraju svoga predsjednika. Domovi su u načelu ravnopravni, s tim što pravo zakonodavne inicijative ima isključivo Donji dom. O zakonu se prvo raspravlja u Donjem domu, a zatim u Gornjem domu. U slučaju nesuglasnosti domova, o prijedlogu zakona odlučuje se dvotrećinskom većinom na zajedničkoj sjednici. Prihvaćene zakone mora prihvatiti i kralj; ako odbije isti mu parlament ne može još jednom predložiti taj zakon, no njegova suglasnost nije više potrebna ako zakon ponovo donese sljedeći izabrani parlament. Na zajedničkim sjednicama rješavaju se i financijska i važna politička pitanja. Dvotrećinska većina parlamenta je potrebna i u postupku promjene Ustava.
Narod [[Saami]]ja ima donekle pravo na samoodređenje i utjecaj nad svojim tradicionalnim teritorijima, i to putem svog Parlamenta i Finnmark zakona.
===Vlada===
[[Vlada]] obavlja [[izvršna vlast|izvršnu vlast]]. Sastavlja je vođa stranke, odnosno koalicije stranaka s većinom glasova na parlamentarnim izborima; uz ministra premijera ima još najmanje 7 članova, a za svoj rad je odgovorna Parlamentu. Položaj [[premijer]]a, najvažnije osobe u norveškoj Vladi, jest da je zastupnik u Parlamentu, može dobiti povjerenje većine u Parlamentu, obično je trenutačni vođa najjače političke stranke, odnosno koalicije stranaka, budući da jedna stranka obično nema dovoljnu podršku da sama formira Vladu. Međutim, Norveškom su često vladale stranke koje su imale manjinu u Parlamentu. Trenutno je premijer [[Jens Stoltenberg]], koji je na tom položaju od 2005.
===Sudbena vlast===
Vrhovni sud (norv. ''Høyesterett''), 5 apelacijskih sudova i kotarski sudovi obavljaju [[sudbena vlast|sudbenu vlast]]. Zajednička sjednica sudaca Vrhovnog suda i članova Gornjeg doma ima svojstva [[Ustavni sud|Ustavnog suda]] (norv. ''Riksrett''),koji sudi ministrima, članovima Vrhovnog suda i zastupnicima u parlamentu. Odluku o pokretanju postupka donosi Donji dom. Izvan redovitog sudstva djeluju mirovni sudovi, koji postoje u svakoj općini. Godine 1962. ustanovljen je ''Ombudsman'', koji nadzire rad tijela uprave, a imenuje ga Parlament.
=== Okruzi Norveške ===
{{glavni|Okruzi Norveške}}
Norveška je podijeljena na 19 [[županija|administrativnih]] [[regija]] ([[županija]]), nazvanih '''okruzima''' ([[Norveški jezik|nor.]] ''fylke'', [[množina|mn.]] ''fylker'' ([[Bokmål]]) / ''fylke'' ([[Nynorsk]])), dva [[grad]]a, 431 gradsku i seosku [[Općina|općinu]]. Općine imaju svoja izabrana lokalna vijeća i izvršne odbore. Nacionalni praznik je Dan Ustava koji je 17. svibnja. [[Državna himna|Državnu himnu]] ''Ja vi elsker dette landet'' je spjevao 1859. norveški književnik [[Bjørnstjerne Bjørnson]], a uglazbio 1865. skladatelj norveškog nacionalnog izraza Rikard Nordraak.
Županijama upravljaju neposredno izabrane županijske skupštine, koje biraju [[župan]]a. Osim toga, kralj i Vlada zastupljeni su u svakoj županiji putem ''fylkesmann'', koji djeluje kao župan.<ref>{{cite web|url=http://www.norway.org/aboutnorway/society/political/local/ |title=Local Government |publisher=Norway.org |date=2009-06-10 |accessdate=2010-01-27}}</ref> Na taj je način vlada direktno zastupljena na lokalnoj razini putem županovih ureda. Županije su dodatno podijeljene na drugoj razini na 431 općina (norv. ''kommuner''), kojima upravljaju direktno izabrana općinska vijeća, na čijem je čelu [[gradonačelnik]] ili načelnik i mali izvršni kabinet. Glavni grad [[Oslo]] smatra se i županijom i općinom. Norveška ima u svom sastavu i dva prekomorska teritorija: [[Jan Mayen]] i [[Svalbard]]. Postoje i tri antarktičke i subantarktičke kolonije: [[otok Bouvet]], otok Petra I. i Zemlja kraljice Maud. Osim toga, postoji 96 naselja sa statusom [[grad]]a u Norveškoj. U većini slučajeva granice grada podudaraju se s granicama općina. Često općine norveških gradova obuhvaćaju velika neizgrađena područja; na primjer, općina grada Oslo obuhvaća područja velikih šuma, koje su smještene sjeverno i jugoistočno od grada, a više od polovice općine grada [[Bergen]]a su planine.
===Geopolitika===
Nepostojanje graničnih i teritorijalnih sporova u regiji pogodovalo je nastanku norveške državnosti (1905.). Norveško-švedska granica određena je 1826. u zajedničkoj državnoj uniji. Nakon razvrgnuća unije 1905., uspostavljena je demilitarizirana zona duž zajedničke granice radi izbjegavanja mogućih sukoba. Zona je bila široka oko 14,5 [[metar|km]] na svakoj strani, a sporazumno je ukinuta 1993. Godine 1829. određena je norveško-ruska granica, koja 1918. postaje norveško-finskom granicom. Ruskim osvajanjem sjevernog finskog koridora oko Petsama uspostavljena je 1944. stara norveško-ruska granica, koja je uz manje korekcije potvrđena novim sporazumom 1947. [[Geopolitika|Geopolitičkoj]] stabilnosti Norveške pridonosio je i položaj na sjeverozapadnom rubu Europe. Iako je i Norveška bila izložena britansko-njemačko-ruskom pritisku, bila je ipak izvan glavne zone sučeljavanja europskih sila.
Geostrateška funkcija Norveške očitovala se tijekom njemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], a nakon toga nanovo se vrednuje kroz članstvo u [[NATO]]-u od 1949. Teritorijalna izduljenost Norveške od oko 1 800 km (Skagerrak-Sjeverni rt) čini je okosnicom atlantske Skandinavije. Akvatorij uz sjeverne i južne obale Norveške tranzitna su mora ruske flote prema [[Atlantski ocean|Atlantiku]]. Zajedno s Danskom, Norveška omogućuje NATO-u nadzor morskog prolaza [[Skagerrak]], a preko norveške oblasti [[Finnmark]] ostvaruje se kontrola ruskog strateškog kompleksa na poluotoku Koli. Norveško-ruska granica duga 167 granica jedina je granica NATO-a i Rusije u Europi, što je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] uvjetovalo njenu geopolitičku osjetljivost.
U sjevernim oblastima Norveške ([[Finnmark]], [[Troms]], [[Nordland]]) smještene su baze i službe [[NATO]]-a važne za kontrolu pomorskog pravca između [[Island]]a i norveške obale. Osim geostrateške važnosti za NATO, sjeverna Norveška ima i tranzitnu važnost za [[Švedska|Švedsku]] zbog izvora [[željezo|željezne]] [[Mineralne sirovine|rude]] preko luke Narvik, najprometnije norveške luke. Južni dio Norveške ima povoljniju klimu i najviše obradivog tla u zemlji. Tu je državna gospodarska regija jezgre, te luke [[Bergen]], [[Stavanger]] i [[Kristiansand]], iz kojih su najkraće pomorske veze prema [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]]. Podmorje Sjevernog mora ispred južne Norveške gospodarski je značajno zbog ležišta [[nafta|nafte]]. Po proizvodnji nafte Norveška je vodeća zapadnoeuropska država.
Zbog [[ribolov]]a i proizvodnje nafte, te zbog nadregionalne tranzitne funkcije akvatorija i ovisnosti državnog gospodarstva o pomorskom prometu, maritimna je komponenta norveške geopolitičke stabilnosti među najvažnijima. Pomorska orijentacija poticala je Norvešku na sporazumno određivanje morskih granica u regiji, te oko norveških prekomorskih posjeda. Preostali su sporovi oko Svalbardskog otočja, gdje je 1994. došlo i do oružanog sukoba norveške obalne straže s islandskim ribolovcima.
===Međunarodni odnosi===
Norveška ima [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]] u 88 zemalja. Šezdeset zemalja ima veleposlanstva u Norveškoj i sva su smještena u gradu Oslu. Norveška je jedna od zemalja osnivačica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] (UN-a), organizacije [[NATO]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu ([[EFTA]]), [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]] i [[OECD]]-a. Skandinavija tradicionalno više oklijeva po pitanju procesa europskih integracija nego ostale europske zemlje. Norveška nije slijedila susjedne nordijske zemlje kad su dale molbe za pristup Europskoj zajednici 1962., 1967. i 1992. Danska, Švedska i Finska su postale članice, a norveški je narod odbio pristupne pregovore, o kojima se pregovaralo 1972. i 1992. Nakon propalog referenduma 1994., Norveška je zadržala svoje članstvo u EEA, a to je bio dogovor koji se smatrao preduvjetom za zemlje koje su 1995. trebale pristupiti Europskoj zajednici. To je nastavljalo osiguravati zemlji pristup međunarodnom tržištu Unije, pod uvjetom da Norveška implementira one dijelove zakonodavstva Unije, koji se smatraju relevantnim za unutarnje tržište (otprilike sedam tisuća od 2010.) Nekoliko norveških vlada je od 1994. zatražilo sudjelovanje Norveške u nekim dijelovima EU, koji suradnjom nadilaze odredbe sporazuma EEA. Norveškoj je dopuštena suradnja bez mogućnosti glasanja, u npr. Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, [[Schengenski sporazum|Schengenskom sporazumu]], Europskoj agenciji za obranu, kao i u 19 odvojenih programa. Iako su na dva referenduma odbili članstvo u Europskoj uniji, Norvežani su zadržali bliske veze s [[Europska Unija|Europskom Unijom]] i njezinim zemljama članicama, kao i sa [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Norveška je ostala jedna od zemalja koje najviše financijski pridonose Ujedinjenim narodima i sudjeluje s UN snagama u međunarodnim misijama, naročito u [[Afganistan]]u, na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Sudan]]u.
===Vojska===
Norveške [[oružane snage]] trenutačno broje oko 23 000 ljudi, uključujući civilne zaposlenike. Prema sadašnjim planovima [[Mobilizacija|mobilizacije]], snaga tijekom pune mobilizacije je otprilike 83 000 vojno sposobnih ljudi. Norveška ima obavezan vojni rok za muškarce (6 do 12 mjeseci obuke) i dobrovoljno služenje vojske za žene.<ref name=NDFnumbers>{{cite web |url=http://www.mil.no/languages/english/start/facts/article.jhtml?articleID=32061 |title= NDF official numbers |publisher=NDF |accessdate=2009-04-22}}</ref> Oružane su snage podređene norveškom Ministarstvu obrane i glavnom zapovjedniku, kralju Haraldu V. Norveška je vojska podijeljena na rodove: [[vojska]], kraljevska mornarica, kraljevske zračne snage i rezervne snage dobrovoljaca. Norveška je bila jedna od osnivačica Sjevernoatlantskog vojnog saveza ([[NATO]]) 4. travnja 1949. Danas Norveška sudjeluje u Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć (ISAF) u Afganistanu.<ref>{{cite web |url=http://www.mil.no/languages/english/start/general/ |title=Forsvarsnett: Norwegian forces abroad |accessdate=2008-09-02 |publisher=www.mil.no}}</ref> Osim toga, Norveška je sudjelovala u nekoliko misija u sklopu Ujedinjenih naroda, NATO-a i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
== Historija ==
{{glavni|Historija Norveške}}
Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili [[kršćanstvo]] [[994]]. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća.
[[1397]]. Norveška je ušla u uniju s [[Danska|Danskom]] i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine [[1814]]. Norveška je prepuštena [[Švedska|Švedskoj]] ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.
Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac [[1905]]. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina.
Godine [[1949]]. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu.
Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bjorvika skyline.jpg|mini|desno|275px|U [[Oslo|Oslu]] živi 906 681 stanovnik.]]
[[Datoteka:Stavangercollage2.png|mini|desno|275px|U [[Stavanger|Stavangeru]] živi 197 852 stanovnika.]]
[[Datoteka:Nidaros-cathedral-west-front.jpg|mini|desno|275px|Katedrala Nidaros u [[Trondheim]]u.]]
Računa se da je Norveška imala 5 mil stanovnika u ožujku 2012 <ref>http://www.ssb.no/vis/magasinet/analyse/art-2012-02-15-01.html</ref>, prosječna starost je 38 godina ili 13 stanovnika/km<sup>2</sup> po čemu je ona, nakon [[Island]]a, europska država s najmanjom gustoćom naseljenosti. Više od 80% stanovništva živi na obali ili u njezinoj blizini, prije svega u široj okolici [[Oslo|Osla]] (30% stanovnika), na južnoj i jugozapadnoj obali, te u [[Trondheim]]skom fjordu. Svojstveno je sezonsko preseljenje iz gradova u [[Vikendica|vikendice]], kojih ima oko 300 000. Glavni i najveći grad je Oslo s 906 681 stanovnika. Ostali veći gradovi sa više od 50 000 stanovnika su [[Bergen]] (235 046), [[Stavanger]] (197 852), [[Trondheim]] (164 953), Fredrikstad/[[Sarpsborg]] (104 382), [[Drammen]] (100 303), Porsgrunn/[[Skien]] (88 335), [[Kristiansand]] (69 380), [[Tromsø]] (56 466) i Tønsberg (48 350). U gradovima živi 75% stanovništva zemlje.
Broj stanovnika je od 1989. do 1994. rastao brže (0,5%) nego u početku 1980-tih godina (0,3%). To je rezultat u prvom redu povećanja [[Natalitet|prirodnog prirasta]] (2,0‰ od 1981. do 1983.; 3,4‰ od 1991. do1993.), za razliku od većine europskih zemalja. [[Natalitet]] 1993. iznosi 13,7‰, (12,4‰ u 1981.), [[mortalitet]] 10,7‰ (10,2‰ u 1981.), a infantilni mortalitet 5,9‰ (7,5‰ u 1981.). U drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20 stoljeća, Norveška je imala visok prirodni priraštaj, no broj stanovnika je rastao sporo zbog velikog iseljavanja, kada je oko 750 000 ljudi iselilo i to najviše u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]. Stanovništvo Norveške je prema demografskim kriterijima staro. Prema popisu 1999.: 15% ih je u dobi do 14 godina, 65% u dobi od 15 do 65 i 20% starijih od 65 godina.
Pismenost u Norveškoj je 100%. Ima dva službena jezika: [[bokmål]], sličan [[danski jezik|danskom]] i [[nynorsk]] (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima. Oba su jezika službeno jednakopravna i u službenim spisima jednako zastupljena. Također se i u školama uče oba. No, u praksi bokmål broji daleko veći broj govornika, a i upravo se on najčešće uči kada se norveški uči kao strani jezik. Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su [[Sami]] (Laponci ili Lapi) i ima ih oko 20 000.
Glavninu stanovništva čine [[Norvežani]] (86,2%), sjevernogermanski narod; na sjeveru, na ravnjaku Finnmarksvidda živi 21 000 [[Saami]]ja ([[Laponija]]) i 12 000 [[Finci|Finaca]] ([[Kveni]]). Od stranaca koji čine 12,2% stanovništva najviše je Šveđana (1,6%), Poljaka (1,3%), Danaca (1,0%), Nijemaca (0,8%), Britanaca (0,7%), Pakistanaca (0,7%). Postoje i grupe ueljenika iz [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Somalija|Somalije]], [[Tajland]]a, [[Filipini|Filipina]], [[Rusija|Rusije]] i [[Irak]]a.<ref>[http://ssb.no/innvutv/ SSB: Useljavanje i iseljavanje 2006.]</ref> Norveška je tijekom čitave svoje povijesti imala veze s drugim zemljama, pa su u nju doseljavali moreplovci, trgovci, rudari, građevinari, ali i javni službenici. Većina doseljenika potiče iz susjednih zemalja. Mnogi su Norvežani potomci doseljenika koji su se tamo doselili prije više generacija. U usporedbi s drugim europskim zemljama, u Norvešku je doselilo u novije vrijeme malo ljudi stoga je norveško stanovništvo dosta homogeno. U mnogim dijelovima zemlje Norvežani još nisu navikli na suživot s narodima drugih kultura.
==Religija==
U srednjem vijeku su Norvežani, kao i ostali Skandinavci , bili sljedbenici germnaskog poganstva.
Najveći broj Norvežana, pak, danas su Luterani (Crkva kojoj automatski pristupaju rođenjem), 79.4 % njih, ostalih protestanata i katolika ima oko 1.7 %, ostalo su neopredjeljeni. Norveška crkva ima status državne crkve te norveški kralj ujedno i njen poglavar(stanje do 2012.) Stanovništvo Norveške spada, međutim, među najmanje pobožnim stanovništvom u Europi. Samo 20 % Norvežana smatra kako im je vjera bitna stavka u životu. Svega 3 % Norvežana ide na misu više od jedanput mjesečno. Krštenje novorođene djece sa 96.8 % iz 1960ih je palo 2008. na 70.4 %. Crkveni pogrebi su pak, ostali na visokoj razini: 93% pogreba u Norveškoj se održava u Norveškoj crkvi.
U studenom 2011., bilo je oko 98.000 registriranih katolika u Norveškoj.<ref>St. Olav kirkeblad nr. 5, 2011, s. 4</ref> Ali postoji dosta katolika koji nisu registrirani sa svojim identifikacijskim brojem; tako da je realna znamenka vjerojatno oko 230.000 katolika, od kojih je 70% rođeno van granica Norveške.<ref>[http://www.dagenmagazinet.no/Nyheter/Innenriks/tabid/248/Default.aspx?ModuleId=70003&articleView=true Dagen – Kolossal katolsk kyrkjevekst]</ref><ref>[http://www.vl.no/kristenliv/article3315186.ece Naša zemlja – 200 000 katolika u Norveškoj]</ref> <br>Annuario Pontificio 2011. spominje broj od 229.652 katolika što čini oko 5% stanovištva, čineći Norvešku najlatoličkijom zemljom u Sjevernoj Europi.<ref>{{cite web|url=http://www.no.wikipedia.org/wiki/Den_katolske_kirke_etter_land |title=Katolička crkva u našoj državi – Wikipedia |publisher=No.wikipedia.org |date= |accessdate=2012-02-11}}</ref>
== Jezici Norveške ==
U Norveškoj se govori 10, odnosno 11 jezika, od kojih su svi živi. Sam [[norveški jezik]], kao makrojezik obuhvaća dva individualna jezika [[bokmål]] i [[nynorsk]], predstavnici germanske skupine. Ostalih 9 jezika su predstavnici romskih, finskih i laponskih skupina plus jedan miješani jezik i jedan znakovni jezik, to su: [[Južnolaponski jezik|južnolaponski]], [[Kvenski finski]], [[Lule laponski jezik|lule laponski]], [[Norveški znakovni jezik]], [[Pite laponski jezik|pite laponski]], [[Putnički norveški (jezik)|putnički norveški ili rodi]], [[Sjevernolaponski jezik|sjevernolaponski]], [[Tavringerski romski jezik|tavringerski romski]] i [[Vlaški romski]].
== Kultura ==
=== Književnici ===
* [[Henrik Ibsen]]
* [[Hans Aanrud]]
=== Likovni umjetnici ===
* [[Edvard Munch]]
=== Glazbeni umjetnici ===
* [[Edvard Grieg]]
* [[Dimmu Borgir]]
* [[Marit Larsen]]
==Gospodarstvo==
[[Datoteka:StatfjordA(Jarvin1982).jpg|mini|desno|275px|[[Prihod]] koji država ima iz prirodnih izvora uključuje značajan doprinos od proizvodnje [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]].]]
[[Datoteka:Sabrina I.jpg|desno|mini|275px|Norveška je velika [[Pomorstvo|pomorska zemlja]] i ima šestu najveću trgovačku flotu na svijetu.]]
[[Datoteka:Kart rorledning lite.gif|desno|mini|275px|[[Plinovod Langeled]] je podvodni plinovod koji prenosi prirodni plin iz Norveške do [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i drugi najdulji podvodni plinovod u svijetu.]]
[[Datoteka:Ewf 7092 noorwegen 2007.jpg|desno|mini|275px|Norveška je drugi najveći svjetski izvoznik [[ribe]], posebno [[bakalar]]a.]]
[[Datoteka:Raanaasfoss kraftstasjon1.jpg|desno|mini|275px|[[Hidroelektrana]] Rånåsfoss (98 [[vat|MW]]) na rijeci Glomma. Norveška ima 1 166 hidroelektrana što osigurava od 98% do 99% električne energije.]]
[[Datoteka:Alta petroglyphs.jpg|desno|mini|275px|[[Petroglifi]] iz [[Alta|Alte]] su na popisu [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].]]
[[Datoteka:BergenComposite.jpg|desno|mini|275px|[[Bergen]].]]
[[Datoteka:Geirangerfjord.jpg|desno|mini|275px|Geirangerfjord je jedan od najslikovitijih fjordova u Norveškoj.]]
[[Datoteka:Hardangerviddaflora.jpg|desno|mini|275px|Nacionalni park Hardangervidda.]]
[[Datoteka:Stave church Heddal.jpg|desno|mini|275px|Heddal je najveća drevna crkva u Norveškoj.]]
[[Datoteka:Hammerfest Juni 2005.jpg|desno|mini|275px|[[Hammerfest]] je najsjeverniji grad Europe.]]
[[Datoteka:Stave church Urnes - Panorama HDR cropped.jpg|desno|mini|275px|[[Urneška drvena crkva]] 2010.]]
[[Datoteka:Måbødalen, 2011 August.jpg|275px|minijatura|desno|[[Måbødalen]] u okrugu [[Sogn og Fjordane]].]]
[[Norvežani]] imaju drugi najveći [[bruto domaći proizvod]] (GDP) po stanovniku (nakon [[Luksemburg]]a) i četvrti najviši na svijetu. Danas Norveška glasi kao druga najbogatija zemlja na svijetu po novčanoj vrijednosti, s najvećom kapitalnom rezervom po stanovniku uopće. Norveška je zadržala prvo mjesto na svijetu prema [[UNDP]] Human Development indeksu (Ljudski razvojni indeks), i to šest godina zaredom (od 2001. do 2006.) i potom opet 2009. i 2010. Troškovi života u Norveškoj su oko 30% viši nego u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i 50% viši nego u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]. [[Standard]] je života u Norveškoj među najvišima na svijetu. Časopis ''Foreign Policy'' smjestio je Norvešku na posljednje mjesto među državama u raspadu ([[Engleski jezik|engl]]. ''Failed States Index'') za 2009., prosudivši da je Norveška najstabilnija zemlja na svijetu i zemlja koja najbolje funkcionira. Neprekidan izvoz [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]], u kombinaciji sa zdravom [[ekonomija|ekonomijom]] i velikim sakupljenim bogatstvom, dovodi do zaključka da će Norveška u doglednoj budućnosti ostati među najbogatijim zemljama svijeta.
Norveška ekonomija primjer je miješane ekonomije, kombinacija napredne kapitalističke socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog udjela države u nekim ključnim sektorima. Norveška socijalna politika omogućila je besplatno [[javno zdravstvo]] (iznad određene razine), a roditelji imaju 12 mjeseci plaćeni porodiljni dopust. [[Prihod]] koji država ima iz prirodnih izvora uključuje značajan doprinos od proizvodnje nafte, te značajan i dobro upravljan prihod vezan uz taj sektor. Norveška ima vrlo nizak broj nezaposlenih, trenutačno od 3,1%. Do 30% radne snage zaposleno je u državnom sektoru, najviše u [[OECD]]-u. Na državnoj je skrbi 22%, a 13% je nesposobnih za rad, najveći udjel na svijetu. Razina [[produktivnost]]i po satu, kao i prosječna zarada po satu, najveći su na svijetu upravo u Norveškoj. Vrijednosti ravnopravnosti norveškog društva osiguravaju da razlika u plaći između najniže plaćenog radnika i predsjednika uprave u većini tvrtki jest znatno manja u usporedbi sa zapadnim ekonomijama. Država je vlasnik u ključnim industrijskim sektorima, kao što je strateški naftni sektor (''Statoil'' i ''Aker Solutions''), proizvodnja struje u [[hidroelektrana]]ma (''Statkraft''), proizvodnja [[aluminij]]a (''Norsk Hydro''), najveća norveška [[banka]] (''DnB NOR'') i [[Telekomunikacija|telekomunikacijska]] tvrtka (''Telenor''). Tim velikim tvrtkama vlada kontrolira 30% dionica na burzi u Oslu.
Norveška je velika [[Pomorstvo|pomorska zemlja]] i ima šestu najveću trgovačku flotu na svijetu, s 1 412 vlastitih [[Trgovački brod|trgovačkih brodova]]. Norveška posjeduje znatne zalihe nafte, prirodnog plina, [[minerali|minerala]], [[šuma]], plodova mora, svježe [[voda|vode]] i [[električna struja|električne struje]] iz [[hidroelektrana]]. Najveći je svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina po stanovniku izvan [[Bliski istok|Bliskog istoka]], a naftna industrija donosi oko četvrtinu bruto domaćeg proizvoda. Velike zalihe nafte i prirodnog plina otkrivene su šezdesetih godina 20. stoljeća, i to je dovelo do naglog razvoja ekonomije. Norveška je postigla jedan od najviših standarda života na svijetu, zahvaljujući djelomično i tome što ima goleme količine prirodnih resursa s obzirom na broj stanovništva. Norveška je i drugi najveći svjetski izvoznik [[ribe]] (po vrijednosti odmah nakon [[Kina|Kine]]) i šesti najveći svjetski izvoznik [[Oružje|oružja]]. Hidroelektrane proizvode oko 98 – 99% električne struje u Norveškoj. Zemlja je zadržala skandinavski model socijalne skrbi s općim zdravstvenim osiguranjem, subvencioniranim visokim obrazovanjem i sveobuhvatnim sustavom socijalne zaštite. Od 2001. do 2007. i potom 2009. i 2010. Norveška je imala najveći razvoj ljudskih potencijala na svijetu.
Kao članica [[EFTA]]-e od 1. siječnja 1993.g. priključila se jedinstvenome zapadnoeuropskom tržištu, no na referendumu održanom 1994. stanovništvo je odbilo punopravno članstvo u Europskoj uniji. Do otkrića velikih nalazišta nafte i zemnog plina pod Sjevernim morem potkraj 1960-tih godina, njezina se privreda temeljila na [[ribarstvo|ribarstvu]] i proizvodnji energetski zahtjevnih industrijskih proizvoda, kao što su [[aluminij]] i ostali obojeni [[metal]]i, te [[Gnojivo|umjetna gnojiva]]. Kao skandinavska zemlja, najveći naglasak u svojoj ekonomiji daje integraciji u europski gospodarski prostor, u kojemu godišnje razmjenjuje robu u vrijednosti od blizu 50 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]]. Značajan je izvoznik nafte, derivata, kemikalija, drva, papira, pomorskih usluga, brodova, te [[bakalar]]a i drugih prehrambenih proizvoda. Glavni su joj trgovački partneri Velika Britanija, Švedska, Njemačka te SAD. S članicama EFTA-e ostvaruje 17% izvoza i 25% uvoza, a sa zemljama EU 65% izvoza i 48% uvoza. Norveška je kruna u svome tečajnom prilagođavanju vezana za ECU, de facto za njemačku marku, pa je od početka 1990-ih i norveška monetarna politika čvrsto usklađena s politikom njemačke Bundesbanke. Monetarna stabilnost i liberalizirana privreda privukle su u 1990-ima mnoge strane ulagače, pa su 1993. cijene dionica na burzi u Oslu porasle za 60%.
===Poljoprivreda===
Norveška ima samo 939 000 [[hektar|ha]] njiva i trajnih nasada, što zauzima 2,9% površine i 130 000 ha [[travnjak]]a i [[pašnjak]]a, što zauzima 0,4% površine. Zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta [[poljoprivreda]] je razmjerno skromna, premda je vrlo važna zbog naseljenosti sjevernog područja i cijele regije, tako da uživa potporu države (oko 150 000 [[Norveška kruna|NOK]] državnih subvencija po posjedu na godinu). Osim državne subvencije poljoprivredni proizvodi imaju apsolutnu prednost na domaćem tržištu, jer je uvoz dopušten samo kad nema domaće ponude. Usprkos tome broj seoskih posjeda se zadnjih desetljeća smanjio; 1959. ih je bilo 200 000, a 1995. ih je bilo 83 000 i ona su i dalje razmjerno mala, u prosjeku veličina im je 10,2 ha. Brojni imaju dodatni izvor prihoda u šumarstvu i ribarstvu. Poljoprivreda je izrazito usmjerena na [[stočarstvo]], za koje proizvode velik dio krme na njivama. Glavna su poljoprivredna područja u riječnim dolinama u široj okolici Osla, uz južnu obalu i u dnu većih fjordova.
Glavni su proizvodi [[ječam]], kojeg se godišnje proizvede 645 000 [[tona]] i [[zob]], koje se godišnje proizvede oko 380 000 tona za stočnu hranu, a od kulturnih biljaka [[pšenica]], [[raž]], [[krumpir]] i [[uljana repica]]. Na jugu proizvode i prilične količine [[povrće|povrća]]. Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivrede, prije svega mliječno i mesno [[govedarstvo]], te [[ovčarstvo]] s 1,33 milijuna grla goveda i 2,4 milijuna ovaca. U sjevernim i zapadnom djelu zemlje prilično je raširen uzgoj krznaša, najviše [[Arktička lisica|polarne]] i plave lisice, te [[Američka kuna|američke kune]]. Na krajnjem sjeveru [[Sami]] ([[Laponija]]) uzgajaju sobove, kojih u Norveškoj ima oko 150 000.
===Ribarstvo===
Norveška ima brojne pogodnosti koje stanovništvu omogućavaju bavljenje [[ribolov]]om. Velik broj [[fjord]]ova, koji zadiru duboko u kopno, pogodna su mjesta za mriještenje riba. Dno mora uz obalu prekriveno je muljem, što je povoljan uvjet za razvoj sitnih morskih organizama, koji su hrana ribama. Ribarska flota ima 14 200 ribarskih [[brod]]ova, no broj ribara opada, osobito onih za koje je [[ribarstvo]] samo dopunska djelatnost: ima ih oko 23 000. Ulov je 1995. iznosio 2,63 milijuna [[tona]] [[ribe]], što ju čini 10-tom zemljom na svijetu po količini ulova. Glavne su ribarske luke [[Trondheim]], [[Hammerfest]], [[Bergen]], [[Ålesund]] i drugi. U sjevernim dijelovima, prije svega na Lofotima, prevladava lov na [[bakalar]]e. Južnije love najviše [[Sleđevke|sleđeve]], a na području [[Stavanger]]a na jugu [[srdela|srdele]]. Uz to još love [[Lososi|losose]], [[škamp]]e i [[školjke]]. Na zahtjev Međunarodne komisije za kitolov, Norveška je 1986. prestala loviti [[Kitovi|kitove]], no 1992. usprkos međunarodnim prosvjedima, ponovno ih počinje loviti. Sve se više uvodi [[marikultura]] i to u prvom redu uzgoj lososa i [[pastrva]].
===Šumarstvo===
Norveška ima 8,81 milijuna [[hektar|ha]] šuma, odnosno 27,2% površine od čega je 80% igličastih i 20% lisnatih. Proizvodnja [[Drvo (materijal)|drveta]] iznosi 9,04 milijuna m<sup>3</sup>, što nije dovoljno za potrebe domaće industrije. Više od četvrtine šuma u privatnom je vlasništvu i one su kao primarni ili sekundarni izvor prihoda od bitne važnosti za brojne seoske posjede. Norveška je u prošlosti imala puno više šuma, no kako se sjeklo, a nije se brinulo za obnavljanje, velike površine šumskog tla su se pretvorile u bare i močvare. Danas država ulaže velika sredstva u uzgoj šuma, pošumljavanje i izgradnju šumskih cesta.
===Rudarstvo i energetika===
Nakon otkrivanja [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]] u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] (1969.) i početka tržišnog iskorištavanja (1971.), Norveška je još 1975. postala izvoznica, a danas je peti najveći izvoznik nafte i treći izvoznik prirodnog plina u svijetu. 1997. su proizveli 160,8 milijuna [[tona]] nafte i 45,6 milijuna m<sup>3</sup> prirodnog plina. Na svim do sad otkrivenim poljima južnije od 62° N (Ekofisk, Eldfisk, Vallhall, Ula Gyda i Cod usred Sjevernog mora, te Snorre, Statfjord, Gullfaks, Troll, Cab, Oseberg, Frigg između zapadnih i Shetlandskih otoka) Norveška ima oko 1,4% svjetskih zaliha nafte i 1% svjetskih zaliha prirodnog plina. To gorivo je izvrsne [[Kvaliteta|kakvoće]] i leži u politički vrlo stabilnom dijelu svijeta. Za cjelokupno gospodarstvo važna je bila odluka da Norveška neće bitno povećati proizvodnju, tako da će zalihe dostajati još dugi niz godina. Pretpostavlja se da se bogata nalazišta nalaze i u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], no zasad s [[Rusija|Rusijom]] nisu uspjeli sklopiti sporazum o razgraničenju tamošnjeg kontinentalnog pojasa. Podmorsko bogatstvo iskorištava 6 naftnih tvrtki, od kojih je najveća državna tvrtka ''Statoil'' (55% proizvodnje). Prirodni plin podmorskim plinovodima neposredno izvoze u Njemačku (terminal Emden), Belgiju (terminal Zeebrugge) i Veliku Britaniju (terminal St. Fergus u Škotskoj), a za domaću upotrebu do terminala Kårstø kod [[Stavanger]]a i Kollshes kod [[Bergen]]a. Naftu transportiraju podmorskim naftovodima do terminala Mongstad sjeverno od Bergena i Teesport u Velikoj Britaniji, a djelomično je tankerima prevoze do rafinerije u Stavangeru. [[Plinovod Langeled]] koji ide po dnu mora iz Norveške u Ujedinjeno Kraljevstvo, je drugi plinovod prirodnog plina po duljini u svijetu. Središte naftne i plinske proizvodnje je Stavanger, gdje se nalaze središta kompanija, i ishodišta za opskrbu platforme. Proizvodnjom mineralnih gnojiva u izvanredno teškim uvjetima Norveška je postala vodeća u tehnologiji izgradnje naftnih i plinskih platformi.
[[Rudarstvo]] u Norveškoj razvija se od početka 16. stoljeća i tada se prvotno odnosilo na iskapanje [[željezo|željezne]] rude, što traje do početka 19. stoljeća, kada se u tome pojavila velika konkurencija. Važan faktor u tom pogledu bilo je taljenje rude, koje se vršilo uz pomoć [[drveni ugljen|drvenog ugljena]], što je bilo vrlo skupo. Danas Norveška vadi oko 1,55 milijuna tona željeza u rudi, a najviše ga ima u [[Malmö|Malmöu]] i Rødsandu. Od drugih ruda spomena su vrijedni [[Bakar (element)|bakar]], kojeg ima u [[Trondheim]]u, Röråsu i na Sulitelme, [[srebro]] kod Kongsberga, [[titanij]] kod naselja Egersunda, [[nikal]] i [[mangan]]. Oko Oslofjorda nailazimo na različite vrste kamena, kao što su [[granit]], dijabaz, sijenit i porfir.
Što se tiče [[energetika|energetike]], instalirana snaga svih [[elektrana]] iznosi 27 498 [[vat|MW]] i to gotovo isključivo u [[hidroelektrana]]ma, jer one daju 98% do 99% [[električna energija|električne energije]]. Norveška ima 23% [[hidroenergija|vodenog potencijala]] Europe. Taj potencijala je iskorišten već 60%, jer imaju vrlo povoljne mogućnosti za dobivanje električne energije (obilne padaline, [[Umjetno jezero|akumulacijska jezera]], jezera na naseljenim ''fjellima'' i hidroelektrane u fjordovima). Dio energije se iskorištava u energetski intenzivnijoj industriji, a dio se u okviru udruženja ''Nordel'' izvozi u Švedsku, Dansku i Njemačku.
===Industrija===
[[Industrija]] se u Norveškoj počela snažnije razvijati u 19. stoljeću. Samo nekoliko grana današnje industrije potječe iz prethodnih stoljeća. Najranije su se razvile industrije koje prerađuju domaće sirovine kao što su industrija [[ribe]], željeza i drva. Danas se norveška industrija dijeli na energetski zahtjevnu tešku industriju, raspoređenu po fjordovima u neposrednoj blizini hidroelektrana i radno intenzivnu industriju koja je uglavnom na širem području Osla, u Bergenu i Trondheimu. Industrija željeza cvala je još početkom 17. stoljeća, kada se za dobivanje željeza koristio [[drveni ugljen]] u [[Visoka peć|visokim pećima]], a tek se početkom 20. stoljeća umjesto drvenog ugljena koristi [[električna energija]], te nastaju talionice u Stavangeru i Oslu. Nešto se željezne rude izvozi, a dobar se dio koristi u crnoj i obojenoj metalurgiji uz bakrenu, titanijevu rudu i magnezit, te [[boksit]] (aluminij) koji djelomično uvoze. Najvažnija je proizvodnja [[aluminij]]a u velikim tvornicama u Mosjøenu, Sunndalsøri, Årdalu, Høyangeru, Karmøyu i Listi. Ostala obojena metalurgija nalazi se u Sulitjelmi i u [[Kristiansand]]u gdje se proizvodi [[cink]] i bakar. U Norveškoj ima i drvne industrije, za koju ima najviše sirovine u šumama južne Norveške. Trupci se od tamo dopremaju splavarenjem do ušća ili do donjeg toka rijeka, gdje ih preuzimaju pilane, strugare i tvornice, koje ih prerade u mehaničku i kemijsku drvenu masu, koja je vrlo kvalitetna i jeftina. Od nje se proizvodi [[papir]], [[brod]]ovi i [[namještaj]]. Po broju zaposlenih najvažnija je prehrambena industrija, u kojoj je zaposleno 50 000 ljudi. Na prvom mjestu je prerada ribe tj. sušenje bakalara i konzerviranje sitne ribe na čijem usavršavanju rade brojni stručnjaci. Konzervirana se riba u velikim količinama izvozi u Njemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Poljsku i Mađarsku. Od druge prehrambene industrije ističe se prerada mlijeka u [[sir]] i [[maslac]] vrhunske kvalitete, proizvodnja piva i čokolade. Proizvode i duhanske proizvode za koje sirovine moraju uvoziti. Tekstilna industrija se bazira pretežno na uvezenim sirovinama, dok kemijska industrija proizvodi [[kalcijev karbid]] i umjetni [[dušik]] u tvornicama u Notoddenu i u Rjukanu. Na drugom mjestu po broju zaposlenih je grafička industrija s 36 000 zaposlenih, a na trećem strojogradnja sa 22 000 zaposlenih.
===Promet===
Norveška ima velike teškoće u izgradnji [[cesta]] zbog prirodnih zapreka. Samo jedan takav primjer su fjordovi koji prodiru duboko u kopno. Ipak je veza između zapada i istoka bila nužna što zbog prevoženja ljudi i robe do važnijih atlantskih luka, što zbog [[Turizam|turizma]]. Danas ukupna dužina cesta u Norveškoj iznosi 90 269 km, od čega ih je 70% sa suvremenim kolnikom, a 500 km čine dvotračne i četverotračne autoceste.
Što se tiče [[željeznica|željezničkog]] prometa Norveška ima 3 999 km željezničke pruge, od čega je 2 422 km elektrificirano, a razmak između [[tračnica]] je 1 435 mm. Najvažnije je željezničko čvorište Oslo, iz kojeg vode pruge prema Švedskoj, Stavangeru, Bergenu i na sjever preko Trondheima do Bodøa. Za izvoz Švedske željezne rude vrlo je važna željeznička pruga od Kirune do luke Narvika. Većinom željeznicama upravljaju Norveške državne željeznice, NSB (''Norges Statsbaner''), koje su u cijelosti u vlasništvu države, a 65 km pruge je u vlasništvu pet privatnih poduzeća.
Važan oblik prometa u Norveškoj je i [[brod]]ski promet. U dva Norveška brodska registra bilo je 1997. registrirano 1 138 trgovačkih brodova nosivosti 32,86 milijuna tona. Da bi se smanjio bijeg norveških brodova pod tuđe zastave, osim Norveškog državnog registra, osnovan je 1987. i Norveški međunarodni registar NIS (engl. ''Norway International Shipping Register''), u kojem su na snazi znatno blaži uvjeti poslovanja. Zbog dugogodišnje krize u klasičnom prijevozništvu, brojni su se norveški brodari uspješno specijalizirali za djelatnosti povezane s iskorištavanjem nafte i zemnog plina u moru, kao što su opskrba platformi, ronilački brodovi, brodovi za gradnju podmorskih naftovoda i plinovoda, pokretne naftne platforme i sl.
Najveće su luke Oslo, [[Tønsberg]], Porsgrunn, Stravanger, Bergen, Trondheim, Mo i Rana, Narvik (utovar švedske željezne rude) i Krikenesa (utovar norveške željezne rude). Vrlo je važna i obalna plovidba, prije svega tzv. ''Hurtigrute'' između Bergena i Kirkenesa (oko 2 500 km), svakodnevna i cjelogodišnja putnička i teretna veza između 30 obalnih naselja. Brojni manji trajekti povezuju obale dubokih fjordova i otoke s kontinentom, a veliki trajekti Norvešku s Danskom (Kristiansand-Hirtshals, [[Frederikshavn (općina)|Frederikshavn]]-Oslo) i Velikom Britanijom ([[Newcastle]]-Stavanger). Posljednji oblik prometa kojeg je važno spomenuti je zračni promet. Norveška ima 38 [[aerodrom]]a s redovitim putničkim prometom. Međunarodni aerodromi su Oslo (Fornebu), Bergen (Flesland) i Stavanger (Sola). Najveći je zračni prijevoznik ''Det Norske Luftfartselskap'' (DNL), jedan od partnera u ''Scanadinavian Airlines Systemu'' (SAS). Odmah iza njega slijedi prijevoznik SAFE (''Braathens South-American & Far East Airtransport'').
==Prirodne i kulturne znamenitosti==
Norveška ima brojne kulturne i prirodne [[znamenitost]]i što je doprinijelo razvoju turizma. 1996. Norvešku je posjetilo 3,3 milijuna stranih turista, najviše iz Švicarske, SAD-a, Velike Britanije i Njemačke. Najprivlačnija su krstarenja po fjordovima, [[planinarenje]], [[splav]]arenje na divljim vodama i [[skijanje]]. Neka od najvažnijih prirodnih i kulturnih znamenitosti su:
* [[Alta]], grad u sjevernoj Norveškoj na ušću rijeke Alte u Altafjord. U njemu pronalazimo oko 3000 prapovijesnih crteža na stijenama ([[petroglifi]]) iz 4200. do 500. pr. Kr., koje su dio [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].
* [[Bergen]], drugi najveći grad u Norveškoj, u zaljevu Byfjord. U luci je stara trgovačka četvrt Bryggen ili Tyskebryggen ("Njemačko pristanište") sa starim trgovačkim kućama i Hanzeatskim muzejom, koji je dio UNESCO-ve Svjetske baštine, nekadašnja tvrđava Bergenhus na ulazu u luku, Marijina crkva iz 12. stoljeća, Troldhaugen (kuća skladatelja Edvarad Griega) i muzej na otvorenom Gamle Bergen. On je jedan od najstarijih, ali i najmoderniji grad Norveške. Nekada je bio najveći i najživahniji norveški grad, a od 1445. do 1545. i njemačka kolonija. Po svojoj duhovnoj kulturi svrstava se odmah iza Osla.
* Geirangerfjord, jedan od najslikovitijih [[fjord]]ova u Norveškoj, s najljepšim vidicima s vrha Dalsnibba (1495 m), te spuštanjem u fjord po Geirangerskoj cesti. Također je poznata slikovita Orlujska cesta (''Ørneveien'') iz Geirangera u Nordalsfjord. To je prostor nepogodan za naseljavanje, no nešto stanovništva ipak ima. Oni su kuće sagradili na terasama u visini od 600 do 800 m.
* Nacionalni park Hardangervidda, na istoimenoj visoravni kojemu je površina 3400 km<sup>2</sup>. Krase ga brojna planinska jezera, prostrani ravnjaci gorske tundre, te slap Vøringfoss visok 183 m.
* Heddal, najveća drevna crkva u Norveškoj, u blizini Notoddena u okrugu [[Telemark]]u. Sagrađena je oko 1250. s bogatim rezbarijama i zidnim slikama.
* Nacionalni park Jostedalsbreen, te najveći [[ledenjak Jostedalsbreen]] na europskom kontinentu, površine 487 km<sup>2</sup>. Nalazi se u planinama između Sognefjorda i Nordfjorda, na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1000 do 2000 m. To je do 500 m debela ledena masa u 26 [[ledenjak]]a, koja se spušta u susjedne doline.
* Karasjok, predio u sjevernoj Norveškoj, uz rijeku Karasjohka, blizu granice s Finskom. To je Laponsko središte s parlamentom [[Saami]]ja, informativnim centrom i muzejom Saama. Južno od toga predjela nalazi se nacionalni park Øvre Anarjåkka, na prostranoj visoravni s tundrom i velikim tresetištima. Površina mu je 1290 km<sup>2</sup>.
* [[Lillehammer]], grad na sjevernom kraju jezera Mjøse na rijeci Gudbrandsdalslågen (ili Lågen). To je veliko središte zimskih sportova i poprište [[XVII. Zimske olimpijske igre - Lillehammer 1994.|XVII. Zimskih olimpijskih igri]] (1996.). Također ga krasi muzej na otvorenom Maihaugen, sa starim kućama iz cijele Norveške.
* [[Hammerfest]] je najsjeverniji grad Europe, a neki ga smatraju i najsjevernijim gradom svijeta, na otoku Kvaløyu. Nalazi se 70º39' N i važna je ribarska luka i polazište za [[Nordkapp]]. Sunce tamo ne izlazi od 17. svibnja do 28. srpnja, pa je grad ljeti vrlo živahan. Vegetacija je u njemu vrlo oskudna, tako da na gradskom trgu uspijeva jedva nekoliko stabala. U gradu se nalazi tvornica koja iz [[bakalar]]a, proizvodi riblje ulje pa od toga cijeli grad neugodno zaudara.
* Lofoti (''Lofoten''), niz gorovitih otoka ispred Norveške obale, sa stožastim vrhovima i slikovitim ribarskim naseljima u zaljevima. Neka od najpoznatijih su Austvågøy sa središtem u Svolvaeru (slikoviti Trollfjord), Vestvagøy, Moskenesøya.
* [[Røros]], rudarski grad u unutrašnjosti srednje Norveške, na rijeci Røa. Krase ga stare rudarske kuće iz 17. i 18.stoljeća, rudarski muzej, [[rudnik]] Christianus Sextus kojeg je moguće razgledati. Cijeli je grad dio UNESCO-ve Svjetske baštine.
* Nacionalni park Saltfjellet–Svartisen u sjevernoj Norveškoj, površine 2 102 km<sup>2</sup>. Nalazi se na istoimenoj visoravni, na nadmorskoj visini od 1200 do 1400 metara, s brojnim ledenjacima (kao Svartisen) i krškim špiljama (turistička špilja Grønli).
* [[Nordkapp]] (Sjeverni rt) je rt na otoku Magerøyi, na krajnjem sjeveru Europe (71°10′21″ N), premda se još sjevernije pruža obližnji rt [[Knivskjellodden]] . To je vrlo otmjeno turističko odredište, dostupno cestom iz Honnigsvåga. Sunce tamo ne zalazi od 14. svibnja do 30. srpnja.
* [[Stavanger]], grad na jugozapadnoj obali koji je središte za opskrbu naftnih platformi na otvorenom moru. Stara je gradska jezgra s drvenim kućama i romaničkom katedralom iz 11.stoljeća.
* [[Trondheim]], grad na južnoj obali Trondheimskog fjorda. Do 13. stoljeća je bio prijestolnica norveških kraljeva. Turistička je atrakcija velebna katedrala s grbom sv. Olava, u kojoj se od 1814. krune norveški kraljevi. Poznat je i slikoviti most Gamle Bybro ili Bybroa.
* [[Urneška drvena crkva]] na farmi Ornes, na istočnoj obali Lustrafjorda, sjevernog rukavca Sognefjorda. Tamo se nalazi jedna od najstarijih drevnih crkava iz 11. stoljeća, koja je kao i cijelo selo dio UNESCO-ve Svjetske baštine. <ref> [http://www.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/maturalni/norveska/norveska.html] "Norveška", www.geog.pmf.unizg.hr, 2012.</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
{{Europa}}
<!-- interwiki -->
{{Link FA|el}}
{{Link FA|af}}
[[Kategorija:Norveška| ]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
| |||