Razlike između izmjena na stranici "Nizozemska"

Dodano 16.008 bajtova ,  prije 7 godina
nema sažetka uređivanja
|}
 
'''Holandija''' ili '''Nizozemska''' je država koja čini dio ''Kraljevine Nizozemske''. Nalazi se u [[EvropaZapadna Europa|EvropiZapadnoj Europi]]. Na istokua graniči s [[Njemačka|Njemačkom]], a na jugu[[istok]]u si [[Belgija|Belgijom]], dokna joj[[jug]]u. saGlavni zapadagrad obaleNizozemske oplakujeje [[SjevernoAmsterdam]] morea sjedište vlade je u [[Haag|Haagu]]. [[Karibi|Karipski]] otoci [[Bonaire]], [[Sint Eustatius]], te [[Saba]] također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
 
Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41,526 km² što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km²). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod [[Razina mora|razine mora]]. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se [[Polder|polderi]]. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
 
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv [[Španjolska|španjolske]] vlasti. 1579. dolazi do stvaranja [[Utrecht|Utrechtške]] unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u [[Münster|Münsteru]]. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u [[Nacionalna država|nacionalnu državu]], isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] po stanovniku (2011) te treće mjesto u [[HDI|ljudskom razvojnom indeksu]] (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
 
Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, [[društveni poredak]] kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača [[Europska unija|Europske unije]], [[NATO|NATO saveza]] te [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Zajedno sa [[Belgija|Belgijom]] i [[Luksemburg|Luksemburgom]] sačinjava [[Benelux]]. [[Haag]] igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom [[EUROPOL|Europola]].
 
==Naziv==
 
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva u [[Flandrija|Flandriji]] ili u [[Brabant|Brabantu]], Niske Zemlje naziva ''les pays de par deça'' što u prijevodu znači ''zemlje ovdje prijeko''. To je u opreci sa ''les pays de par delà'', što pak znači ''zemlje tamo prijeko'' a odnosi se na samu [[Burgundija|Burgundiju]]. Naziv ''niske zemlje (pri moru)'' također biva korišten.
 
U 15. stoljeću dolazi u uporabu naziv ''Nederlanden'' (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poput [[Francuska|Francuske]] ili [[Engleska|Engleske]], ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je zemljopisni termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadrže ''Nieder-'' koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području. ''Niderlant'' je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka [[Meuse|Maas]] i [[Rajna|Rajne]] što uključuje i današnji ''Niederrhein'' prostor na samom zapadu [[Njemačka|Njemačke]]. Područje znano kao ''Oberland'' počinje u okolici grada [[Köln|Kölna]].
 
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka [[Scheldt]], Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do uporabe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored naziva ''Vlaanderen'' (Flandrija), ''de Nederlanden'' (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom 16. stoljeća. U francuskom se koristi ''Pays-Bas'', talijanskom ''Paesi Bassi'' a njemačkome ''Niederlande''. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (''Low Countries'') koriste isključivo množinu.
 
Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv ''Neder-Germanië'' (Niska-Njemačka). [[Renesansa|Renesansni]] humanisti vraćaju ponovno u uporabu naziv ''Belgica'' kojeg je osmislio [[Gaj Julije Cezar]]. Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi ''Belgium'' i ''Nederlandt'' u uporabi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. Kolonija [[Nova Nizozemska]] se u latinskom naziva ''Nova Belgica'' ili pak ''Novum Belgium''. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi naziv ''Belgium Regium'' dok se ''Belgium Foederatum'' koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivom ''Holland''.
 
==Geografija==
 
Nizozemska se nalazi na sjeverozapadu [[Europa|Europe]] a graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Belgija|Belgijom]]. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara a duljina obale je 451 kilometar.
 
[[Datoteka:The_Netherlands_compared_to_sealevel.png|thumb|300px|lijevo|Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27% površine Nizozemske, uključujući najgušće naseljeni i ekonomski važni zapad, leži ispod razine mora.]]
 
===Voda===
 
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđena [[Sjeverno more|Sjevernim morem]]. Na sjeveru se nalaze pješčani Wadden otoci (također poznati i kao ''Frizijski'' otoci), niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitko [[Waddensko more]]. U samom središtu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevodu ''Jezero IJssel''), na mjestu nekadašnjeg Zuiderzee jezero koje je izgradnjom Afsluitdijk prepreke 1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slanu vodu. Važnija ušća i estuariji su Dollard i Lauwers na sjeveru, Hollandsch Diep, Haringvliet, Grevelingenmeer te Ooster i Westerscheide na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i horizontalno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti) su Waddensko more i Oosterschelde prepuni [[Iverak zlatopjeg|Iverkom zlatopjegom]], listom i dagnjama.
 
===Poplave===
 
[[Datoteka:TB 1953 1.jpg|mini|250px|desno|Proboj nassipa kod poplave 1953.]]
Kroz stoljeća, nizozemska [[obala]] se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje se desio 1134., kada je stvoreno [[otočje]] Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
 
14. prosinca 1287., desila se poplava na dan [[Sveta Lucija (mučenica)|Svete Lucije]], koja je razorila Nizozemsku i [[Njemačka|Njemačku]], a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornija [[poplava]] u [[povijest]]i, za koju postoje zapisi.<ref> [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1485002/Zuiderzee-floods] "Zuiderzee floods" (Netherlands history), Britannica Online Encyclopedia.</ref> 1421. nastala je poplava na dan [[Sveta Elizabeta Ugarska|Svete Elizabete Ugarske]], koja zbog loše gradnje, uništava novi [[polder]] i poplavljuje 72 km<sup>2</sup> zemlje. Zadnja velika poplava se desila 1953., kada je snažna oluja razrušila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i više od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemska [[vlada]] odlučuje otvoriti radove, pod nazivom [[Delta projekt (Nizozemska)|Delta projekt]], kojim bi se nizozemska obala zaštitila od budućih poplava. Projektu je trebalo više od 30 godina da se završi. <ref> Lamb H.H. and Frydendahl Knud: ''Historic Storms of the North Sea, British Isles and Northwest Europe''. Cambridge University Press,1991.</ref>
 
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjom [[brana|brane]] i [[Sisaljka|crpljenjem vode]]. Niži je od [[Razina mora|razine mora]], a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na račun [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica. [[Amsterdam]]ska [[zračna luka]] nalazi se u polderu.
 
Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje od [[soli]], a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranih [[Biljke |biljaka]].
 
[[Datoteka:KinderdijkMolens klein.jpg|mini|250px|lijevo|Vjetrenjače u Nizozemskoj]]
Sve do 19. st. za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000 [[Vjetrenjače|vjetrenjača]], jer osim za isušivanje poldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja. [[Energija vjetra]] u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanim [[Para|parom]], a danas se koriste električne i pumpe pokretane [[diesel]]-gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
 
== Povijest ==
{{glavni|Historija Nizozemske}}
 
Holandiju su naselili [[Kelti]],te [[Germani]]. Bila je dio [[Rimski imperij|Rimskog imperija]]. U [[8. vijek|8. st.]] širi se [[kršćanstvo]]. Poslije se razvijalo zanatstvo,te brodska trgovina. Često je mijenjala gospodare. Bila je važno kulturno područje pogotovo u [[Renesansa|Renesansi]].
 
Zemlja je takođe izdjeljena na vodene distrikete, kojima upravlja uprani odbor (waterschap ili hoogeemraadschap) sačinjen od predstavnika distrikta koji imaju ovlast u oblasti upravljanja vodom. 1.janura 2005 broj vodo-distrikta bio je 27. Ono što je interesantno je da je to da se vodo-uparvni odbor pojavio 1196 godine i da je najstariji demokratski entitet na svjetu.
U upotrebi su druge vrste podjela, kao npr. Randstad - trougao između Amsterdam-a, Utrecht-a i Rotterdam-a (privredno najrazvijeniji dio zemlje)
 
==Gospodarstvo==
 
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isušenim dijelovima nekadašnjega plitkog morskog i [[jezero|jezerskog]] dna, razvio se jedan od najznačajnijih europskih agrara.
 
Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu [[Gouda]]). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu iz [[Turska|Turske]], a oko [[1500.]] godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.<ref>Vojmil Žic, s. Valerija Kovač i Verica Blažinić, ''Mak'', Nadbuskupski duhovni stol, Zagreb, travanj 2008., ISSN 1331-2731</ref>
 
==Stanovništvo==
 
===Demografija===
 
Nizozemska ima 16,847,007 stanovnika (2011.). U usporedbi sa ostatkom Europe je broj stanovnika u Nizozemskoj u prethodnih pedesetak godina doživio relativno brz porast: 3 milijuna 1850. godine, 5 milijuna 1900., 10 milijuna 1950. te 16 milijuna 2000. godine.<ref>[http://www.populstat.info/Europe/netherlc.htm Populstat: historical demographical data]</ref> Broj stanovnika Belgije, usporedbe radi, je 1850. iznosio 4,5 milijuna (za polovicu više nego u Nizozemskoj), dok sada iznosi tek 10 milijuna. Središnji Zavod za Statistiku očekuje rast stanovništva do maksimalnih 17,5 milijuna 2038. godine nakon čega bi trebao uslijediti pad.<ref>[http://www.cbs.nl/NR/rdonlyres/EB986187-DFD1-4EBA-ABC2-E14A8E9B21B0/0/2009k1b15p15art.pdf Bevolkingsprognose 2008-2050: naar 17,5 miljoen inwoners], [[Centraal Bureau voor de Statistiek]], 1e kwartaal 2009</ref>
 
[[Datoteka:BevolkinsdichtheidNederland.png|thumb|lijevo|250px|[[Gustoća stanovništva]] po provinciji u Nizozemskoj.]]
S [[Gustoća stanovništva|gustoćom stanovništva]] od 401,4 po četvornome kilometru (2011.) Nizozemska pripada najgušće naseljenim zemljama na svijetu. Pa ipak, Nizozemska ne broji nijedan grad sa više od milijun stanovnika. Postoji dvadeset i pet općina sa više od sto tisuća stanovnika. Četiri najnaseljenija grada su [[Amsterdam]], [[Rotterdam]], [[Haag]] i [[Utrecht]], sva četiri od njih na zapadu zemlje. U isprepletenoj mreži među njima leži niz srednje velikih gradova koji zajedno čine t.zv. ''[[Randstad]]'' (u prijevodu ''rubni grad'') koji sadrži oko 40% ukupnog stanovništva Nizozemske.
 
[[Južni Holland]] je sa više od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede joj [[Sjeverni Holland]] i [[Sjeverni Brabant]] (oba sa oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv. [[BrabantStad]], sačinjen od pet gradova sa ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalaze [[Arnhem]]-[[Nijmegen]] i Twentestad - dvije nešto manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome jugu [[Maastricht]]-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored već navedenih gradova postoji još nekolicina gradova koji obnašaju važniju ulogu na regionalnoj razini, poput [[Groningen|Groningena]] i [[Leeuwarden|Leeuwardena]] na sjeveru te [[Maastricht|Maastrichta]] na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovništva Nizozemske živi u gradovima.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nl.html CIA World Factbook: Netherlands - People], 2008</ref>
 
Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke više a neke manje asimilirane. Prema brojevima statističkog zavoda iz 1. siječnja 2005. godine, 80,9% stanovnika su [[Nizozemci]], 2,4% [[Indonežani]], 2,4% [[Nijemci]], 2,2% [[Turci]], 2,0% [[Surinamci]], 1,9% [[Marokanci]], 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovništva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku te na Novi Zeland.
 
Od 2005. godine su [[Frizijci]] priznati kao [[nacionalna manjina]].
 
===Jezici===
 
[[Službeni jezik]] je [[nizozemski]]. U provinciji [[Friesland]] je pored njega i [[Frizijski]] služben. Jidiš i Romski su 1996. priznati kao ne-teritorijalni jezici. [[Donjosaksonski]] (''Nedersaksisch'') i [[Limburški]] su djelomično priznati kao regionalni jezici.
 
Velik dio stanovništva Nizozemske govori više od jednog jezika. Za to je velikim dijelom odgovoran opširan program učenja jezika, kontakt sa susjednim državama te prisutnost velikog broja doseljenika. Mnogi Nizozemci govore [[Engleski]], [[njemački]] i [[francuski]] kao drugi jezik. Alohtoni (doseljenici) prve i druge generacije uglavnom još govore svoj izvorni materinji jezik. Zbog toga postoje velike skupine Nizozemaca koji govore [[indonezijski]], [[hindski]], [[turski]], [[berberski]], [[arapski]], [[kineski]], itd.
 
===Religija===
 
{| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-bottom: 1em; font-size: 85%;"
| colspan="2" |[[Datoteka:Religie in Nederland in 2008.PNG|244px|desno|]]
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |Religije u Nizozemskoj (2008)
|-
|{{Legenda|#4775aa|Rimokatolička Crkva (29%)}}
{{Legenda|#ad4845|Reformirana Crkva (9%)}}
{{Legenda|#8ca850|Protestantska Crkva (6%)}}
{{Legenda|#745a92|Prereformirana Crkva (4%)}}
|
{{Legenda|#439bb2|Muslimani (4%)}}
{{Legenda|#214b80|Ostali (4%)}}
{{Legenda|#fb9948|Bez religije (42%)}}<br />
|}
Iako od sredine srednjeg vijeka pretežito [[Kršćanstvo|kršćanska]] zemlja, Nizozemska je danas jedna od najnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to više nije slučaj. Od 1989. godine je najveći dio nizozemskog stanovništva nereligiozan.
 
Među religioznim pučanstvom su polovica katolici (29% stanovništva), 9% je članova reformirane Crkve te 6% protestanata. Oko 4% stanovnika su muslimani a 1% je sljedbenika Budizma. Hinduizam obuhvaća nešto manje od 1% dok sljedbenika Judaizma nema niti 0,5%. Još brže od opadanja broja religioznih opada broj onih koji posjećuju crkve ili džamije.
 
Paralelno sa sekularizacijom je primjećen i rast nereligioznih i neinstitucionaliziranih duhovnih grupa (npr. razne ''new age'' grupe). Članovi takvih skupina su u statistikama predstavljeni kao nereligiozni odnosno bez religije.<ref>Donk, W.B.H.J. van de; Jonkers, A.P.; Kronjee, G.J.; Plum, R.J.J.M. (red.) (2006): [http://www.wrr.nl/dsc?c=getobject&s=obj&!sessionid=11zySvobBaqCs3l14qVxDU@t5G78Ld!zmQ!2Az1JIodvhoUhCp3M4aGxJh@OuGEX&objectid=3840&!dsname=default&isapidir=/gvisapi/ ''Geloven in het publieke domein, verkenningen van een dubbele transformatie''], [[Wetenschappelijke Raad voor het Regeringsbeleid|WRR]], Amsterdam University Press, Amsterdam</ref>
 
 
== Kultura ==
Nizozemska je imala veliki broj poznatih slikara. U 17-tom stoljeću, koje je predstavljalo veoma napredna peroid, živjeli su i stvarali tzv. ‘ Veliki holanski majstori’, [[Rembrandt van Rijn]], [[JohanesJohannes Vermeer]], [[Jan Steen]] itd. Poznati holandski slikari 19-og i 20-og vijeka su [[Vincent van Gogh]](vinset fan Hoh) i [[Piet Mondrian]], a tu je i veliki grafički umjetnik [[M.C.Escher]].
Nizozemska je zemlja filozofa [[ErasmusaErazmo Roterdamski|Erazma Roterdamskog]] ([[Desidarius Erasmus]]) i [[Spinoza|Spinoze]]. Nizozemski naučnik [[Christiaan Huygens]] ([[Kristijan Hajgens]]) otkrio je [[Saturnov]] mjesec Titan i izumio fizičko klatno.
U zlatno doba Nizozemske cvjetala je i literatura na čelu sa dva napoznatija pisca, [[Joost van de Vondel]] ( Jost fand Fondel) i [[P.C. Hooft]]. U 19-tom stoljeću [[Multatuli]] je pisao o lošem odnosu prema domaćem stanovništvu u kolonijama, dok među najznačajnije pisce 20-tog vijeka spadaju [[Harry Mulisch]] (Hari Muliš), [[Jan Wolkers]], [[Simon Westdijk]], [[Kees Nooteboom]] , [[Gerard van het Reve]] (Herard fan’t Refe) i [[Willem Frederik Hermans]].Dnevnik [[Ane Frank]] objavljen je poslije njene smrti objavljen i prevedena na sve veće svjetske jezike.
Replike nizozemskih građevina mogu se vidjeti u Huis ten Bosch (Boševa kuća prim.pr.) u [[Nagasakiju]] u [[Japanu]].
 
Vjetrenjače, tulipani, klompe i delftska keramika gavne su asocijacije na Holandiju.
 
=== Jezik ===
Zvanični jezik je [[Nizozemski]],a pored njega u upotrebi kao drugi zvanični jezik je Frizijski koji se govori u sjevernoj provinciji [[Frisland]]. Nekoliko različitih dijalekata Saksonskog (Nedersaksish) se govore u sjevernom i istočnom dijelu zemlje, dok se u jugo-zapadnom dijelu zeljme susreće Zeeuwse dijalekt.
Postoji tradicija učenja stranih jezika u Nizozemskoj: oko 85% stanovništva posjeduje osnovno znanje engleskog, 55-60% njemačkog, a 25% francuskog jezika. U školama su ponuđeni kursevi I za učenje španskog, arapskog, starogrčkog i latinskog jezika.
 
=== Slikari ===
 
=== Filozofi ===
* [[Erazmus|ErazmusErazmo RotterdamskiRoterdamski]]
 
{{države EU}}
{{Evropa}}
 
==Izvori==
 
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/NIZOZEMSKA_MULTIKULTURA Hrvatska revija] Nizozemska kultura <!-- veliki odjeljci iz povijesti i t.d. --> {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
* [http://www.government.nl/ Službene stranice nizozemske vlade] {{jezikk|engl.|engleski}}
* [http://www.koninklijkhuis.nl/english/index.jsp Službene stranice Nizozemske kraljevske kuće] {{jezikk|engl.|engleski}}
 
{{Commonscat|Netherlands}}
Anonimni korisnik