Žirafa – razlika između verzija

Ženke žirafe se udružuju u grupu od dvanaest ili više jedinki, povremeno uključujući i nekoliko mladih mužjaka. Mužjaci žive u takozvanim "mladoženjačkim" stadima, dok stariji mužjaci često vode usamljeniusamljenički život. MužjakMužjaci žirafe određujeodređuju plodnost ženkeženki okušavanjemmirisanjem njenog [[urin]]aurina, da bi odredili da li je ona "u teranju"tjeranju.

I žirafama, kao i drugim biljojedima, razmnožavanje se zasniva na haremskom načinu života: obično se glavni mužjak pari s čitavom grupom ženki kako one, jedna po jedna, ulaze u "teranje"tjeranje. Pristup ženkama je moguć samo ako postoji hijerarhija, a ona se postepeno stvara još od mladih dana da bi, kada dođe vremevrijeme, bila utvrđena "nekingom": reč je o "mačevanju" snažnim vratovima. Suparnici postavljeni jedan naspram drugog počinju da njišu dugačkim vratovima ukrštajući ih vijugavim pokretima. Udarci se izvode blago, a surove borbe su retkerijetke. Obično pobeđujepobjeđuje onaj koji ima duži vrat i težu lobanju, znači stariji.

[[Trudnoća|Bremenitost]] kod žirafe traje između 14 i 15 mesecimjeseci, posleposlije čega se rađa jedno mladunče. Ženka se uspravljeno stojeći porađa i [[embrion]]skaembrionska kesa obično puca kada beba padnežirafe ispadne na zemlju. Novorođena žirafabeba žirafe je otprilike 1.8 m visoka. U roku od nekoliko sati posleposlije rođenja, mladunče žirafe je već sposobno da trčkara okolo. OnoMladunče žirafe tada postaje lak plenplijen [[hijena]]mahijenama, [[lav]]ovimalavovima, [[leopard]]imaleopardima i [[Afrički divlji pas|afričkim divljim psima]] i drugim mesojedima. Smrtnost malih žirafa je velikaveoma -velika do 70% uprve prvoj godinigodine života. Samo 25% od 50% mladih žirafa dostigne zrelost. Mladunče sišežirafe sisa mlekomlijeko do četvrtog mesecamjeseca starosti, iako počinje da brsti lišće otprilike već treće sedmice posle rođenja.

cao ko ovo pogleda on je zirafa Dž{{Dvojnik|{{Reklama}}}}hvala muza.