|
|datum rođenja=1055
|datum smrti=[[19. 11.]] {{death year and age|1092|1055}}
|puno ime='''[[LaqabLakab]]''': MuizzMuiz ad-Din (kratko), JalalDžalal ad-DawlahDaula<br>'''[[Kunya (arapski)|KunyaKunija]]''': Abul-Fath<br>'''[[osobno ime|ličnorodno ime]]''': Hasan<br>'''[raljevskokraljevsko ime''': Malik-Shah<br>'''[[Arapsko ime#Nasab نسب|Nasab]]''': Malik-Shah [[wiktionary:ibn|ibn]] Alp Arslan ibn [[Chaghri Beg|Chaghri-Beg]] ibn [[Mikail ibn Seljuq|Mikail]] ibn [[Seljuq]] ibn [[Duqaq Timuryaligh|Duqaq]]šah
|otac=[[Alp Arslan]]
|supružnik=[[Turkan KhatunHatun, kćer Ibrahima TamghachTamgač-Khanahana|Turkan KhatunHatun]]<br>[[Zubeida KhatunHatun]]
|potomstvo=[[Barkijaruk]]<br>[[MuhammadMuhamed I (seldžučki sultan)|Ghiyath ad-Din Tapar]]<br>[[Ahmad Sanjar|Muizz ad-Din SanjarSandžar]]<br>[[Mahmud I Seldžuk|Nasir ad-Din Mahmud]]<br>[[Adud ad-DawlahDaula Ahmad]]<br>DawudDavud<br>Princessprinceza Mah-ie Mulk<br>Princezaprinceza Sitara<br>[[JawharDžavhar KhatunHatun bint Malik-Shahšah I|Princeza JawharDžavhar KhatunHatun Mahd-ie IraqIrak]]
|vladavina=1072. – 1092.
|prethodnik=[[Alp Arslan]]
}}
'''Malik-šah I''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: ملكشاه; [[puno ime]]: ''MuizzMuiz ad-DunyaDunija wa ad-Din JalalDžalal ad-DawlahDaula Hasan Malik-Shahšah ibn MuhammadMuhamed'', [[1055]]. – [[19. 11.]] [[1092]].) bio je [[sultan]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžučke Monarhije]] od [[1072]]. do smrti.<ref>Renee Grousset, ''The Empires of the Steppe:A History of Central Asia'', Trans. Naomi Walford, (Rutgers University Press, 1991), 152.</ref><ref>''Alp Arslan'', C. Cahen, '''Encyclopaedia of Islam''', Vol. 1, Ed. H. A. R. Gibb, J. H. Kramers, E. Levi-Provencal and J. Schacht, (E.J. Brill, 1986), 421.</ref>
Bio je sin sultana [[Alp Arslan]]a. Godine [[1064]]. je oca pratio u pohodu na [[Kavkaz (region)|Kavkaz]]. Iste godine se oženio za [[Turkan KhatunHatun, kćer IbrahimIbrahima TamghachTamgač-Khanahana|Turkan KhatunHatun]], kćer [[Karahanidski Kanat|karahanidskog]] vladara<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/maleksah "MALEKŠĀH"] ''Encyclopædia Iranica''</ref> [[Ibrahim Tamghach-Khan]]a.<ref>Ann K. S. Lambton, ''Continuity and Change in Medieval Persia'', (State University of New York, 1988), 263.</ref> Nakon očevog ubistva, Malik je preuzeo prijestolje, ali se protiv njega pobunio stric QawurdKavurd-Begbeg. U januaru 1074. su se dvije vojske srele kraj [[Hamadan]]a; QawurdKavurd-Begovebegove trupe su se sastojale od tradicionalnih [[turkmeni|turkmenskih]] elemenata iz Alp Arslanove vojske, dok je Malik koristio ''[[ghulamgulam]]e'' i [[Kurdi|kurdske]] i [[Arapi|arapske]] kontingente. U bitci je Qawurd poražen i zarobljen; iako mu je Malik ispočetka mislio poštediti život, otrovan je, najvjerojatnije po naređenju [[vezir]]a [[Nizam al-Mulk]]a.<ref>''Kawurd'', C. E. Bosworth, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 4, Ed. E. van Donzel, B. Lewis and C. Pellat, (E.J. Brill, 1997), 807.</ref>
MalikshahMalik-šah je bio nominalni poglavar seldžulke države, ali je Nizam al-Mulk kao vezir stekao gotovo neograničenu vlast.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=70}}</ref> Nizam se pri tome pokazao kao uspješan vladar; suzbio je pokušaje [[Gaznavidska Monarhija|Gaznavida]] da povrate [[Veliki Horasan|Horasan]]; od [[Fatimidi|Fatimida]] je preoteo Siriju, [[Velika turska invazija|napao]] je [[Kraljevina Gruzija|Gruziju]] i od nje učinio tursku [[tributarna država|tributarnu državu]], regionalne guverner i emire podvrgnuo centralnoj vlasti, a [[Abasidi|abasidske]] kalife učinio seldžučkim marionetama.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 7|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=273–275}}</ref> Iako je nakon Alp Arslanove pobjede kod [[Bitka kod Mancikerta|Mancikerta]] 1071. godine nastavljen turski prodor u [[Mala Azija|Anadoliju]], seldžučka država od toga nije imala neposredne koristi, s obzirom da su je provodile nezavisne turkmenske voske, pa je tako stvoren [[Rimski sultanat|Rumski Sultanat]], čiji vladari nisu priznali Malik Šahovu vlast.
Pod Malik Šahovom vlašću je 1075. godine reformiran [[iranski kalendar]]<ref>''Djalali'', S.H. Taqizadeh, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 2 , Ed. B.Lewis, C. Pellat and J. Schacht, (E.J. Brill, 1991), 397-398.</ref> te u zemljama pod seldžučkom vlašću osnovane nove obrazovne institucije.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=71}}</ref> Godine 1092. je Nizam al-Mulk ubijen kod Sihne, na putu za Bagdad, od muškarca prerušenog u sufističkog mistika.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=69–72}}</ref> Nizamovi tjelohranitelji su odmah nakon toga sasjekli atentatora, te se nije mogao ustanoviti ni njegov identitet, povod ili naručitelj. Prema nekim špekulacijama ubica je bio jedan od ranih [[asasini|asasina]]; a prema drugima ga je poslao sam Malik Šah.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=72}}</ref> U svakom slučaju, sam Malik Šah se neposredno nakon toga teško razbolio i umro za nekoliko mjeseci. Neki od izvora navode da su ga ubili Nizamovi sljedbenici nastojeći osvetiti svog vođu.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 7|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=275}}</ref>
==Izvori==
{{Reflistizvori}}
{{s-start}}
|
