Stjepan Ostoja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Stjepan ostoja kotromanić|okvir]]
Stjepan Ostoja (1378 - rujan 1418.)je bio Bosanski kralj u dva perioda (maj 1398-maj 1404.) i (1409 - septembar 1418). Na prijestolje je prvi put došao uz pomoć velikog vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvantinić|Hrvoja Vukčića Hrvantiića]] da bi ga isti uz pomoć vojvode [[Sandalj Hranić|Sandlja Hranića]] zabacio šest godina kasnije . Konačno krunu je povratio 1409 . i održao se na prijestolju do smrti
== Porijeklo ==
Linija 12 ⟶ 13:
U zimu 1410/1411. Ostoja je otišao u Đakovo i pokorio se Sigismundu .Tako je Ostoja priznat za kralja . i teritorije su vraćena Bosni .
===== Sukob s Osmanlijama =====
U maju [[1414]]. Osmanlije su pokrenule veliku vojnu kampanju protiv Bosne s ciljem vraćanja Tvrtka II na prijestolje . Prograsil su Tvrtka kraljem i harali po Osojinoj i Sandljevoj zemlji misleći da će oslabiti Bosnu građanskim ratom . Ostojin šura Pavle odmh je stao na stranu Tvrtka II . Većina plemstva bila je na Ostojinoj strani . Osmanlije su se ubrzo povukle , ostavši Tvrtka da se sam bori , da bi se vratili u februaru sljedeće godine . Odnijeli su pobjedu , uz Hrvojevu pomoć nad ugarskom vojskom prisilivši Ostoju i Sandalja da se pomire s Hrvojem . I Osmanlije i Hrvoje su zaboravili Tvrtka II i priznali Ostoju za kralja .
Ostoja je zajedno s Žigmundom ratovao protiv hercega Hrvoja. Hrvoje je bio očajan pa je 1414. zatražio pomoć Osmanlija . To je bio jedan od mnogih osmanskih upada u Bosnu . Kasnije je osmanska vojska poražena u Lašavanskoj dolini od strane ugarskih vojnika .
===== Ubistvo Radenovića =====
Ostoja je zatim u augustu [[1415]] . godine s Kosačom organizirao ubistvi vojvode Pavla . Kralj ga je pozvao na sjednicu sabora bosanske vlastela kod [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] zajedno s starijim sinom Petrom , a zatim na jahanje . Kada su se udljili , Ostoja , Sandlj i njihova pratnja je napala Radenoviće , ubivši Pavla i zarobivši Petra . Ostoja se zatim razveo od Pavlove sestre [[Kujava Radenović|Kujave ]] , što mu je donijelo neprijateljstvo s sinom Stjepanom .
===== Hrvojeva smrt =====
 
Godine 1416. umro je Hrvoje. Ostoja je odmah oženio njegovu udovicu Jelenu , koja mu je donijela velik teritorij između ostalog Plivsku župu s Jajcem . Ovaj brak ga je osnažio što nije odgovaralo sultanu Mehmedu I . Sultan je sazvao sastank Ostojine opozicije , kojem su prisustovali :
* Sandalj
* Radoslav
* Stjepan Ostojić
Na tom sastanku optužen je za ubistvo Pavla . Vješto je uspio zavaditi nove saveznike , a prethodne rivale Kosače i Radinoviće . Radinovići i Osmanlije su pomogle Ostoji da zauzme Sandljeve zemlje osvojivši čak i Blagaj .
 
 
Međutim Ostoja umire u septembru 1418. godine . Sahranjen je u malouzeju Kotromanića , u Bobovačkoj kapeli .
== Zanimljivosti i naslijeđe ==
Stjepan Ostoja je bio pokušavao toliko suzbijati feudalce tako da je čak Blagajski dvor Kosača bio pod njegovoj upravi do 1418.Stjepan Ostoja je Jajce učinio kraljevskim gradom 1416.godine.
Linija 22 ⟶ 35:
Stjepan Ostoja je 1416. oženio hrvatsku kneginju [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], udovica hercega Hrvoja.S njom nije imao djecu.
Stjepan Ostoja je tokom braka s Kujavom dobio dva vanbračna sina:
* [[Radivoj Ostojić|Radivoj]]
* [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Tomaš]]
{| class="wikitable"
|-