Nikl – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 105 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q744 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 18:
|-
| grupa, perioda
| [[10. grupa hemijskih elemenata|VIIIB]], [[elementi 4. perioda hemijskih elemenataperiode|4]]
|-
| [[gustina]], [[tvrdoćamosova po Mosovoj skaliskala|tvrdoća]]
| 8908 [[kilogram krozpo metarmetru kubnikubnom|kg/m<sup>3</sup>]], 4,0
|-
| [[Boja]]
Red 57:
! colspan="2" align="center" bgcolor="#ffc0c0" | <font color="black">Fizičke osobine'''</font>
|-
| [[agregatna stanja|agregatno stanje]]
| čvrsto
|-
| [[talište|temperatura topljenja]]
| 1728 [[Kelvin|K]]<br />(1455 [[stepen celzijusacelzijus|°C]])
|-
| [[vrelište|temperatura ključanja]]
| 3186 K<br />(2913&nbsp;°C)
|-
| [[molarni volumen|molska zapremina]]
| 6,59×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]
|-
Red 75:
| 17,47 kJ/mol
|-
| [[napon pare|pritisak zasićene pare]]
| 237 [[Paskal|Pa]] (1726 K)
|-
Red 113:
! [[izotop]]
! zast.
! [[vreme polu raspadapoluraspada|v.p.r.]]
! [[način raspadaradioaktivnost|n.r.]]
! [[energija raspada|e.r.]] [[megaelektronovolt|MeV]]
! [[proizvod raspada|p.r.]]
|-
| <sup>56</sup>Ni
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 6,077 [[dan]]a
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
Red 130:
|-
| <sup>59</sup>Ni
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 7,6×10<sup>4</sup> [[godina]]
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
Red 149:
|-
| <sup>63</sup>Ni
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 100,1 [[godina]]
| β<sup>-</sup>
Red 167:
|}
 
'''Nikl''' ('''Ni''', [[latinski jezik|latinski]] - ''niccolum'') je metal [[10. grupa hemijskih elemenata|VIIIB]] grupe.
Ima 14 [[izotop]]a čije se [[atomska masa|atomske mase]] nalaze između 53-67, od kojih je postojano 5 (58,60,61,62,64).
 
== Rasprostranjenost ==
Zastupljen je u [[Zemljazemlja (planet)|zemljinoj]] kori u količini od 80 ppm (eng. parts per million) u obliku [[mineralminerali|minerala]]a garnierita i pantlandita.
 
Godine [[1751]] otkrio ga je Axel Fredrik Cronstedt.