Vis (otok) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 18:
}}
[[Datoteka:Vis Bisevo satelite.gif|thumb|right|250px|Vis i Biševo, satelitska snimka]]
'''Vis''' je [[ostrvo|otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana. 45 km je udaljen od kontinentalnog kopna.
 
Površina otoka iznosi 90,3 km<sup>2</sup>, na otok vozi komercijalna linija iz [[Split]]a dva do četri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s [[Ancona|Anconom]] u [[Italija|Italiji]].
Red 24:
Ukupna duljina obala Visa je 77 km.
 
Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji ([[Biševo]], [[Budihovac]], [[Brusnik (Srbac)|Brusnik]], [[Jabuka (otok)|Jabuka]], [[Ravnik]], [[Svetac]] i drugi).
 
== Klima==
Red 48:
Poslije je često mijenjao vladare, odnosno za vladare je imao [[Mletci|Mletke]], [[Francuska|Francuze]], pa čak i [[Engleska|Englezi]] (tada se na otoku, prvi put u Hrvatskoj, zaigrao i [[kriket]]).
 
Poslije pada [[Napoleon]]a i Mletačke republike, Vis dolazi pod vlast [[Habsburška monarhijaMonarhija|Habsburga]].
 
Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine [[Dalmacija|Dalmacije]], koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala [[bitka kod Visa|viška bitka]], koja je umnogome utjecala na daljnji razvoj događaja na istočnoj jadranskoj obali. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i čitavom Dalmacijom.
 
===Vis u 20. stoljeću===
Red 61:
[[Datoteka:Vrhovni štab na Visu.jpg|minijatura|[[Vrhovni štab NOVJ]] u [[Titova špilja na Visu|Titovoj špilji]] na Visu 1944. godine.]]
[[Datoteka:Saveznički komandosi na Visu.jpg|thumb|Saveznički komandosi na [[Vis]]u]]
Po Izbijanju Drugog svjetskog rata, otok Vis je ponovno [[1941]]. okupirala Italija, koja je odmah započela provoditi politiku opće talijanizacije, posebno u samom mjestu Visu gdje je imala nešto pristaša. Oni su se posebno okomili na članove [[HSS|HSS-a]], koristeći metodu izgona uglednijih Višana u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. S porastom partizanskih akcija, metode vladanja postajale su sve okrutnije, uključujući strijeljanje talaca u Visu i Komiži i paljenje kuća po viškim selima. Nakon kapitulacije Italije u rujnu [[1943]]. vlast na otoku preuzimaju [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]]. Vis je jedini dio nekadašnje Jugoslavije koji nikad nije zauzela njemačka vojska. Tada je na njemu bila smještena saveznička vojna zračna luka (danas pod vinogradima). [[Josip Broz Tito|Tito]] se sklonio na Vis u lipnju 1944. nakon njemačkog desanta na [[Drvar]]. Do zauzimanja Beograda u listopadu 1944. otok je funkcionirao kao središte partizanskih vlasti i savezničkih vojnih misija. Svo otočko stanovništvo koje nije bilo sposobno za borbu evakuirali su Britanci u logor [[El Shatt]] na Sinaju, gdje su mnogi Višani i umrli zbog loših uvjeta života. Povratak iz Egipta je izvršen tijekom [[1946]]. godine.
 
U socijalističkoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance ( zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek [[1989]].) i čitav je pretvoren u veliku vojnu utvrdu.
Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Posljedica polustoljetne izolacije bilo je gospodarsko zaostajanje i nemogućnost turističkog razvoja, a s tim povezano i veliko iseljavanje stanovništva. [[JugoslavenskaJugoslovenska narodna armija|Jugoslavenska vojska]] je napustila otok tek [[30. 5.|30. svibnja]] [[1992]]. godine, gotovo šest mjeseci nakon međunarodnog priznanja Hrvatske.
 
==Gospodarstvo==
Red 72:
==Zanimljivosti==
 
Prirodne ljepote vrijedne viđenja su [[Modra špilja]] na obližnjem otoku [[Biševo|Biševu]], [[Zelena špilja]] na [[Ravnik]]u i [[Kraljičina špilja]] na [[Vis]]u, a od povijesnih znamenitosti valja spomenuti tu je [[Titova špilja na Visu|Titova špilja]], obnovljeni spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa...
 
Zasluge što nakon komadanja [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. godine i kasnije otok Vis nije pripao Italiji, pripadaju [[Ante Trumbić|Anti Trumbiću]], hrvatskom političaru. Težina je ovoga što je Vis imao veliku simboliku, jer je bio mjestom velikog talijanskog poraza u [[Viška bitka kod Visa|viškoj bitci]]. Ali, svojim znanjem i umijećem, Trumbić je uspio izboriti da Vis ne pripadne Italiji, nego da bude dijelom nove slavenske države. Na koncu svega - Ante Trumbić je za Austro-Ugarske vlasti bio - viškim zastupnikom.
 
== Vanjske veze ==