Moderna – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 14 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q971480 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
Sredinom 19. stoljeća u europskim književnostima posebice u [[proza|proznoj]] produkciji, [[realizam]] je vrlo čvrsto ušao u sve pore umjetničkog stvaranja. No, kako to uvijek biva u povijesti književnosti, odmah se pojavljuju i klice novoga, modernijeg.
Iste godine, [[1857|1857.]], [[Gustave Flaubert]] objavljuje svoj roman [[Madame Bovary|Gospođa Bovary]] i [[Charles Baudelaire]] svoju pjesničku zbirku [[Cvjetovi zla]]. U književnopovijesnim prikazima Flauberta obično svrstavamo u vrhunce realizma, ali je Baudelaire svakako nagovijestio nov pristup [[poezija|poeziji]]. Treba imati na umu i činjenicu da je pjesničko stvaralaštvo u duhu realizma gotovo zanemarivo. Analogno tomu, u razdoblju modernizma dominantna je pjesnička produkcija.
U to vrijeme slabi dominacija pozitivističke [[filozofija|filozofije]], a sve više jačaju [[idealizam]] i [[metafizika]]. Ono "nesvjesno" u čovjeku postaje zanimljivo i filozofiji i [[
U modernističkim strujanjima dominantnu poziciju zauzela je [[francuska književnost]]. Poezija ovoga vremena zapravo je reakcija na [[romantizam|romantičarsku]] poeziju ([[Alphonse de Lamartine]], [[Alfred de Vigny]], [[Victor Hugo]]) koja se kao književna [[moda]] ugasila sredinom 19. stoljeća.
Red 13:
'''[[Larpurlartizam]]''' je literarni pokret koji promiče [[Teophile Gautier]]. On smatra da umjetnost treba biti samoj sebi cilj. Naziv dolazi od fraze ''l'art pour l'art'', što u doslovnom prijevodu znači'' umjetnost radi umjetnosti''. Larpurlartizam poriče društvene osnove i društvene funkcije umjetnosti, a time joj zapravo izmiče osnovni sadržaj. Osnovno je obilježje larpulartističke poezije savršena forma koja je sinonim za ljepotu, zatim imeprsonalnost i detaljiziranje pjesničkih slika.
'''Parnasovnci''' je naziv za skupinu pjesnika okupljenih oko zbornika pjesama ''Suvremeni Parnas'' koji izlazi [[1866|1866.]] Začetnik ovog pokreta je [[Leconte de Lisle]], a uz njega kao izrazite parnasovce valja spomenuti [[Sully Prudhomme|Sullya Prudhommea]] i [[José María de Heredia|Josea Mariju de Herediju]]. No, u zborniku Suvremeni Parnas svoje pjesme objavljuju i [[Gautier]], [[Baudelaire]], [[Verlaine]]. Osnovna obilježja parnasovačke [[poezija|poezije]] je objektivnost i hladnoća izraza, bezosjećajnost, impersonalnost. I njima je važna forma, izraz je gotovo virtuozan.
[[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelaira]] treba izdvojiti isto kao i prethodna dva literarna pravca jer je njegova poezija toliko originalna i individualna da se ne može svrstati u postojeće pjesničke grupe. U isto vrijeme ta originalnost i odmak od dotadađnjih poetskih tokova bili su zapravo otvaranje pjesničkih staza u poeziji - [[simbolizma]], a onda i moderne poezije uopće.
Red 26:
Produbljuje se psihološka interpretacija. Mijenja se i scenski prostor.
Norvežanin [[Henrik Ibsen]] i Rus [[Anton Pavlovič Čehov|Anton Čehov]] stvaraju ono što bi bila paralela simbolističkoj poeziji - rađansku simbolističku dramu. Danski filozof [[Søren Kierkegaard]] bio je temeljni poticaj za razvoj Ibsenove dramske tematike sukoba pojedinca s vladajućim društvom, ali i unutarnjih sukoba. U Ibsenovoj dramatici prvi put dolazi do izraza tragika našega vremena koja proizlazi iz razdovjenosti modernog čovjeka, gdje se istina sukobljava s istinom, jedna pravda s drugom pravdom, a ne kao do sada pravda protiv nepravde. Ne bori se čovjek samo protiv vanjskih sila nego se te sile sukobljuju u čovjeku.
<!-- - pojam moderno, modernizam , modernitet se javlja već u 17. i 18. st. kod su-
| |||