Varšavski pakt – razlika između verzija

'''Varšavski pakt''' (ponekad nazivan i '''Varšavski [[ugovor]]'''; službeno [[naziv]] je bio ''Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći'') je bio [[vojni savez]] [[država]] [[Istočni blok|istočnog bloka]], koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje [[NATO|Sjevernoatlantskog]] pakta na Zapadu godine [[1949]]. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta je poslužilo ponovno naoružavanje [[Zapadna NjemačkaNemačka|Zapadne Njemačke]] i njeno primanje u NATO preko [[ratifikacija|ratifikacije]] [[Pariški sporazumi|pariških sporazuma]]. Varšavski ugovor je sastavio [[Nikita Hruščov]] godine [[1955]] te je bio potpisan u [[Varšava|Varšavi]] (po čemu je nazvan) [[14. maj5.|14. maja]]a [[1955]].

* [[Sovjetski Savez|SSSR]]

* [[Rumunija|Rumunjska]]

* [[Nemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]]

Sve [[komunistička država|komunističke države]] [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] su bile potpisnice, osim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Članice pakta su se obvezale, da će jedna drugu potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodi da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanje u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica.

Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine [[1961]]. zbog [[Sovjetskokinesko-kineskisovjetski raskol|sovjetsko-kineskog raskola]], tokom koga je staljinistički režim [[Enver Hohxa|Envera Hohxe]] podržavao [[NRNarodna Republika Kina|NR Kinu]]. Iz Pakta je formalno izašla godine [[1968]].

Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je [[sovjetska invazija na Čehoslovačku]] godine 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg [[Praškopraško proljećeproleće|reformskog pokreta]]. U toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Rumunjska, iako članica Pakta, je u tome odbila sudjelovati. Opravdanje za invaziju je poznato kao [[Brežnjevljeva doktrina]], odnosno teorija ograničenog suvereniteta, prema kojoj je SSSR sebi priskrbio pravo intervencije u slučajevima da neka od članica pokuša skrenuti sa "socijalističkog" puta.

Varšavski pakt nakon toga formalno nije sudjelovao u nijednom oružanom sukobu, iako su neke od država-članica imale manje kontingente savjetnike među sovjetskim trupama za vrijeme [[sovjetskaafgansko-sovjetski invazija Afganistanarat|rata u Afganistanu]].

U decembru [[1988]]. je sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, ukoliko to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu dana kasnije. [[24. 9.|24.9.]] [[1990]]. je vlada tadašnje Istočne Njemačke potpisala sporazum sa SSSR-om kojim njeno članstvo u Varšavskog Paktu prestaje ujedinjenjem Njemačke, koje se dogodilo [[3. 10.|3.10.]].

Nakon toga su istim primjerom krenule i druge istočnoevropske države, u kojima su na vlast došle antikomunističke i antisovjetske vlade. U januaru 1991. su Čehoslovačka, Poljska i Mađarska objavila da će Pakt napustiti [[1. 7.|1.7.]] [[1991]]., a u februaru je isto objavila i Bugarska. Pakt je tog dana formalno prestao postojati.