Verzija na datum 11 mart 2013 u 17:50 uredi Legobot (razgovor \| doprinos) 53.537 izmena m Bot: Migrating 52 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2759 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na datum 17 juni 2013 u 12:49 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 35: ==Povijest== Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu [[~~Etruščani~~Etrurci\|Etruščana]], [[Kelti\|Kelta]] i [[Gali\|Gala]]. Pod vlast [[Rimska Republika\|Rima]] dolazi u [[3. ~~stoljeće~~vijek pne.\|3. st. pne.]] Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom [[Gotski ~~ratovi~~rat (razvrstavanje)\|Gotskih ratova]] u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general [[Velizar\|Belisarius]]<ref>Kojeg ćesto navodi povjesničar [[Prokopije]]</ref> od [[Ostrogoti\|Ostrogota]]. [[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg\|thumb\|220px\|lijevo\|<center>Urbino 1689. god.<center>]] Red 43: Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva\|Crkve]] u 9. stoljeću ([[Pipin Mali]]), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad [[Vojvodstvo Urbino\|vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro\|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao znanstvena djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara". Od [[1626\|1626.]] do [[1860\|1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija\|Kraljevine Italije]]. ==Znamenitosti== Red 50: [[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg\|thumb\|200px\|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]] Staro središte Urbina je od [[1998\|1998.]] godine upisano na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi\|popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Vodeća atrakcija Urbina je ''Duždeva palača'' (''Palazzo Ducale'') iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa\|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro\|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466\|1466.]] do [[1472\|1472.]]), velikog [[humanizam\|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa\|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija\|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Lucijan Vranjanin\|Lucijana Vranjanina]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[~~Raffael~~Rafael\|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada. ''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u 14. stoljeću<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka. Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz 17. stoljeća, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Univerzitet\|Sveučilište]] (osnovano [[1506\|1506.]] godine), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897\|1897.]] godine. === Crkve === Red 62: [[Datoteka:Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg\|thumb\|200px\|<center>Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.<center>]] * ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604\|1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila [[neoklasicizam\|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta\|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci\|F. Baroccija]] iz 1607. god.). * Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni\|L. Salimbenija]] od Sanseverina. * ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura\|romanička crkva]] iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.

Urbino – razlika između verzija