Razlike između izmjena na stranici "Urbino"

Dodana 104 bajta ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 52 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2759 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
==Povijest==
 
Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu [[EtruščaniEtrurci|Etruščana]], [[Kelti|Kelta]] i [[Gali|Gala]]. Pod vlast [[Rimska Republika|Rima]] dolazi u [[3. stoljećevijek pne.|3. st. pne.]]
 
Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom [[Gotski ratovirat (razvrstavanje)|Gotskih ratova]] u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general [[Velizar|Belisarius]]<ref>Kojeg ćesto navodi povjesničar [[Prokopije]]</ref> od [[Ostrogoti|Ostrogota]].
 
[[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg|thumb|220px|lijevo|<center>Urbino 1689. god.<center>]]
Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva|Crkve]] u 9. stoljeću ([[Pipin Mali]]), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad [[Vojvodstvo Urbino|vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao znanstvena djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara".
 
Od [[1626|1626.]] do [[1860|1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].
 
==Znamenitosti==
[[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg|thumb|200px|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]]
 
Staro središte Urbina je od [[1998|1998.]] godine upisano na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
 
Vodeća atrakcija Urbina je ''Duždeva palača'' (''Palazzo Ducale'') iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466|1466.]] do [[1472|1472.]]), velikog [[humanizam|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[RaffaelRafael|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.
 
''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u 14. stoljeću<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.
 
Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz 17. stoljeća, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Univerzitet|Sveučilište]] (osnovano [[1506|1506.]] godine), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897|1897.]] godine.
 
=== Crkve ===
[[Datoteka:Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg|thumb|200px|<center>Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.<center>]]
 
* ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604|1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila [[neoklasicizam|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci|F. Baroccija]] iz 1607. god.).
* Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni|L. Salimbenija]] od Sanseverina.
* ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura|romanička crkva]] iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
64.473

izmjene