Univerzitet – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 118 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q3918 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
 
== Historija ==
Zbog gore navedene definicije, najstariji univerziteti na svijetu su svi evropski, jer dodjeljivanje akademskih rangova nije bio običaj starih škola u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. Ipak, institucije sa višim školstvom, koje su bile dosta starije od starih evropskih univerziteta, su postojale u zemljama kao što su [[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Egipat]] i [[Indija]].
 
[[Akademija]], koju je osnovao grčki filozof [[Platon]] [[387. pne.]]. u gaju ''Academos'' blizu [[AtinaAtena|Atine]], je podučavala studente u [[filozofija|filozofiji]], [[matematika|matematici]] i [[gimnastika|gimnastici]], a ponekad se smatra prethodnici modernih evropskih univerziteta. Drugi grčki gradovi s istaknutim obrazovnim institucijama su bili na [[Kos]]u (dom [[Hipokrates]]a), koji je imao medicinsku školu, i [[Rodos]], koji je imao filozofske škole. Drugi klasični poznati univerzitet je bio ''Muzej i biblioteka grada Aleksandrije''.
 
Oko hiljadu godina nakon Platona, institucije koje nose neke sličnosti sa sadašnjim univerzitetima su postojali u [[Iran|Perziji]] i [[Islamski svijet|Islamskom svijetu]], npr. Gundišapurska akademija, a kasnije i [[Univerzitet Al-Azhar|al-Azhar univerzitet]] u [[Kairo|Kairu]].
Red 12:
U Aziji su postojale mnoge institucije višeg obrazovanja koje su imale vrlo malo sličnosti sa evropskim shvatanjem institucije univerziteta. Npr., rana kineska država je ovisila o pismenim i obrazovanim službenicima da bi mogla funkcionisati, a carski ispit i obrazovni sistem je bio osnovan u Han Dinastiji (206 p.n.e-220) kako bi ocijenila i odabrala službenike iz naroda. Antički gradovi [[Nalanda]], Vikramasila, Kančipura i Takšasila su bili poznati centri učenja na Istoku, sa studentima iz cijele Azije. Posebno je Nalanda bio poznati centar [[Budizam|budističke]] učenosti, i kao takav je privlačio veliki broj budističkih učenjaka iz Kine, centralne Azije i južnoistočne Azije.
 
Prvi srednjovjekovni univerzitet u Evropi je bio Magnaurski Univerzitet u [[CarigradIstanbul|Carigradu]]u, (sada [[Istanbul]], [[Turska]]), koji je osnovao car Bardas 849. Onda su slijedili Univerzitet u [[BolonjaBologna|Bolonji]] i Univerzitet u [[Pariz]]u. Mnogi srednjovjekovni univerziteti u zapadnoj Evropi su stvoreni pod okriljem [[Katolička Crkvacrkva|Katoličke Crkve]], obično kao katedralske škole.
 
U Evropi su mladići nastavili sa obrazovanjem na univerzietima kada završe studije [[triviumtrivijum|triviuma]]a – prethodna znanja o [[gramatika|gramatici]], [[retorikaреторика|retorike]] i [[logika|logike]] – kvadriviuma: [[aritmetika]], [[geometrija]], [[musika]] i [[astronomija]].
 
Univerziteti su uglavnom bili osnovani po statutu ili povelji. U [[VelikaUjedinjeno BritanijaKraljevstvo|Velikoj Britaniji]] se univerzitet osniva po dekretu koji se donosi u parlamentu, ili kraljevskoj povelji; u oba slučaja se zakon odobrava od strane Državnog Savjeta (''Privy Council of the United Kingdom'').
 
== Francuska ==
Red 32:
Kolokvijalno, izraz '''univerzitet''' je korišten širom svijeta kao faza u nečijem životu: "kada sam studirao na univerzitetu u SAD-u, '''koledž''' je često korištena riječ: "kada sam bio na koledžu". U Australiji se "univerzitet" često naziva "Uni".
 
U [[BiHBosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se institucija koju sačinjava više [[fakultet]]a naziva "univerzitetom".
 
== Slične teme ==