Mesopotamska umetnost – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: migracija 11 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1072751 na Wikidati |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 2:
[[Datoteka:Bearded man Uruk Louvre AO5718.jpg|thumb|300px|Skulptura iz Uruka- Mesopotamijska umetnost]]
'''Mesopotamska umetnost''' razvija se paralelno sa razvojem [[Egipat|Egipta]], i ne zna se koja je kultura starija, druga istorijska civilizacija se rađala na [[Bliski
== Istorija i glavne karakteristike ==
Red 11:
'''Staro Vavilonska kultura''' (1955. pne.- 1725. pne.) i cvat vezan je za kralja, dotle manje poznatog Vavilona Hamurabija (1955.- 1725. pne.) ili prema novim podacima 1729.- 1686. pne. koji je postao glavni grad Elama. U srednjoj i južnoj Vaviloniji u periodu Isu- Larsa traje još tradicionalna Sumersko Akadska kultura. U Isuu su Semiti a u Larsi Elamske dinastije- Larsa je pobedila ali je kasnije izgubila rat sa Vavilonom. No ni Vavilonsko carstvo nije dugog veka i uništeno je najezdom armejskih beduina i zamenjuje je kultura [[Bašiti |Bašita]] i [[Huriti |Hurita]] i najzad Hetita. Ovi poslednji su imali i veći značaj. Vavilonska kultura je postepeno propala a naročito je bio buran period iz najezde Hiksosa koji su indoeuropskog porekla i došli su u [[Mala Azija |Malu Aziju]] i svrgli Kasitsku dinastiju koja je vladala od 1746.- 1171.pne.
'''Asirska kultura''' se datira u 1115.- 612. pne. i ako najstariji spomenici ove kulture sežu u III milenijum i pod uticajem su sumerske umetnosti a kasnije i Vavilona u vremenu njegovog procvata. U vreme političkog procvata [[Tiglatpilers]]a i (1115.- 1093. p.n. e.) i Asurbanipala (668.- 626. pne.) beleži se uspon kulture Asira. Vladari su se oslanjali na snažnu vojsku i vladali su osim međuriječijem i [[Sirija |Sirijom]], [[Palestina |Palestinom]], [[Kilikija |Kilikijom]] i [[
Asirsku vladavinu su nasledili Novobabilonjani koji su vladali Mesopotamijom, Sirijom, Malom Azijom i Palestinom. Niniva je cvetala naročito u vreme [[Nabukadoneser]]a kada su izgrađeni viseći vrtovi za [[Semiramida |Semiramidu]], [[Perzija]]nci koji su pre toga pobedili Mede zavladali su Vavilonom 539. godine bez borbe.
Mesopotamska kultura je bila samonikla, jer nisu imali kontakata sa drugim kulturama i kontinutet nije tako jak kao kod Egipta. Na severu su bili [[Asir|Asirci]], u planinski preselima, stočari i lovci. Kultura se sporo razvijala i bila je Kalifskog tipa. Na jugu su bili zemljoradnici - Ubaidska, Uručka i Džemdet-Naserska kultura, koje karakteriše brz ritam menjanja kulture. Sumeri su osnivači mesopotamske civilizacije i utemeljivači kulture. Došli su oko 4000 g.pne. it [[
=== Karakteristike u umetnosti ===
Red 38:
== Literatura ==
#Istorija umetnosti H.W. JANSON, [[Beograd]][[1982|1982.]]
#Opšta istorija umenosti ĐINA PIKSEL,[[Beograd]][[1974|1974.]]
#Kako prepoznati umetnost,[[Ljubljana]][[1980|1980.]]
#Istorija slikarstva Fernand Hazar,[[Beograd]][[1973| 1973.]]
{{Zapadna umjetnost}}
|