Trpimirovići – razlika između verzija

'''Trpimirovići''' su [[hrvatska]] vladarska [[dinastija]] iz koje su u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] birani hrvatski [[knez]]ovi, kasnije [[kralj]]evi. Ime je dobila po rodonačelniku [[knez]]u [[Trpimir I.|Trpimiru]]u koji je živio u prvoj polovici [[9. stoljećevijek|9. stoljeća]] i za čije vladavine se bilježi prvo važno spominjanje hrvatskog imena (''Dux Chroatorum'').

Trpimirovići su bili vladarska dinastija koja je u prvoj polovici 9. stoljeća zasjela na prijestolje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]]. Patrimonijalni posjedi Trpimirovića ([[Latinski jezik|lat.]] ''terra regalis'', ''territorium regale'') nalazili su se na području između [[Trogir]]a i [[Split]]a (danas [[Kaštela]], [[solin]]sko područje i [[Klis]] odakle su vladali), te Splita i [[Omiš]]a (u [[Poljica|poljičkom]] primorju), a kasnije i u drugim krajevima.<ref>Šišić, Ferdo, str. 161.</ref> S tih posjeda vladari su ubirali prihode (''tribatum'') što su ih plaćali [[kmetstvo|kmetovi]].

Vladari iz dinastije isprva su vladali kao franački [[vazal]]i. Sukobljavali su se s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] i [[BizantBizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantom]]om, a pretkraj 9. stoljeća ostvarili su veću samostalnost.

[[Kralj Tomislav]] je u [[10. stoljećevijek|10. stoljeću]] ujedinio [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku]] i Primorsku Hrvatsku te stvorio [[Hrvatsko Kraljevstvo]]. Prema oskudnim povijesnim izvorima njegova za njegove vladavine, [[Hrvatska]] je bila moćna država. Borba s Bizantom i Mletačkom Republikom za dalmatinske gradove nastavljena je i u 10. i [[11. stoljećevijek|11. stoljeću]].

Dinastija je svoj vrhunac doživjela za vladavine [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] († o. 1074.), koji je konsolidirao i proširio kraljevstvo, a ugasila se [[1091]]. smrću njegova sinovca [[Stjepan II., kraljhrvatski Hrvatskekralj|Stjepana II.]], nasljednika kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] koji nije ostavio muškog nasljednika.

[[Ljetopis popa Dukljanina]] kaže da je postojala i pobočna linija koja potječe od kneza [[Petar, knez Duklje|Petra]] mlađeg sina Trpimira II. i koja će trajati sve do 1422. godine vladajući najprije današnjom [[Duklja|Dukljom]], a potom i [[SrednjovjekovnaHistorija Srbijasrednjovjekovne Srbije|Srbijom]]. {{nedostaje izvor}}

*[[Trpimir|Trpimir I.]] (845.&ndash;864.)

*[[Kralj Tomislav|Tomislav]] (910.&ndash;925.)

*[[Kralj Tomislav|Tomislav]] (925.&ndash;928.)

*[[Krešimir II.|Mihajlo Krešimir II.]] (949.&ndash;969.)

*[[Petar Krešimir IV|Petar Krešimir IV.]] (1058.&ndash;1074.)

Prema Ljetopisu popa Dukljanina [[Petar, knez Duklje|Petar]] je bio brat kralja Krešimira. Tijekom 10. stoljeća prema tom rukopisu on će postati vladar [[Duklja|Duklje]] <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ljetopis popa dukljanima- latinična redakcija]</ref>. U doba makedonske i bizantske vrhovne vlasti njegovi potomci će prijeći na pravoslavnu vjeru. Tijekom stoljeća njegovi muški potomci će mijenjati ime svoje dinastije najprije u [[Vojislavljevići|Vojislavljević]], a potom u dinastija [[NemanjićiDinastija Nemanjića|Nemanjić]] koja će izumrijeti [[1422]]. godine nakon višestoljetnog vladanja [[Srbija|Srbijom]]. {{nedostaje izvor}}