Matija Gubec – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nekako (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 29:
[[Datoteka:Zagreb city (4).JPG|thumb|Bista na uglu [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Markova trga]] i Ćirilometodske ulice u Zagrebu]]
 
'''Ambroz Matija Gubec''' [[mađarski jezik|mađarski]] '''Gubecz Máté''' (umro [[15. 2.|15. veljače]] [[1573]].) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] seljak i vođa [[Seljačkaseljački bunaustanak|seljačke bune]] u Hrvatskoj i [[Slovenija|Sloveniji]].
 
Prije bune, Gubec je bio [[kmetstvo|kmet]] na imanju zloglasnog [[Franjo Tahi|Franje Tahija]].
 
Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.
 
Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bitki protiv plemića kod [[Stubičke Toplice|Stubičkih Toplica]] [[9. 2.|9. veljače]] [[1573]]. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u [[Zagreb]]. Smaknut je 15. veljače, a prema legendi je javno mučen na [[Trg svetog Marka u Zagrebu|Markovu trgu]] tako što je prisiljen da nosi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.
 
U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] izdata je [[poštanska marka]] sa njegovim likom.
 
Matija Gubec je do današnjeg vremena ostao najveći narodni junak Hrvata. Tijekom [[Drugi svjetski rat|tijekom drugog svjetskog rata]] njegovim je imenom nazvana jedna slovenska [[NOVJnarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] brigada. Posebno je slavljen u [[SFRJsocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističko doba]], pa je tada podignut i njegov spomenik u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], čiji je autor [[Antun Augustinčić]].
 
[[Ivica Krajač]], [[Karlo Metikoš]] i [[Miljenko Prohaska]] autori su prve hrvatske [[rock-opera|rock-opere]] [[Gubec-beg]], nazvane upravo po vođi seljačke bune.