Verzija na datum 12 mart 2013 u 20:17 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: migracija 118 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q19707 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 juni 2013 u 19:37 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 7: \| regnum = [[Životinje\|Animalia]] \| phylum = [[Svitkovci\|Chordata]] \| classis = [[~~Sisavci~~Sisavac\|Mammalia]] \| ordo = [[Neparnoprstaši\|Perissodactyla]] \| familia = [[Konji\|Equidae]] \| genus = ''[[Konji\|Equus]]'' \| species = ''[[Equus asinus]]'' \| subspecies = ''E. asinus asinus'' Red 18: }} '''Domaći magarci''' (''Equus asinus asinus''), su [[domaće životinje]] rasprostranjene cijelim svijetom. Njihov izvorni oblik je [[afrički magarac]] (''Equus asinus''), dok [[kulan\|azijski magarac]], (''Equus hemionus''), nije nikad [[~~domesticiranje~~domestikacija\|domesticiran]]. == Obilježja == Za razliku od [[domaći konj\|domaćih konja]], [[kopito\|kopita]] magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo trčanje. No, magarci svejedno mogu, u iznimnim slučajevima, postići brzinu do 50 [[kilometar na sat\|km/h]]. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Radi toga, kopita teško podnose vlažnu klimu [[Srednja ~~Europa~~Evropa\|Srednje Europe]] i sklona su pucanju i stvaranju dubokih pukotina u kopitu gdje može doći do [[truljenje\|truljenja]]. Dobra i redovna kontrola kopita je zbog toga od životne važnosti za magarce. Boja [[krzno\|krzna]] im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Pored toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok Asinara pored [[Sicilija\|Sicilije]], austrougarski [[albinizam\|albino]] ili [[barok]]ni magarac). Noge su im ponekad [[zebre\|zebrasto]] prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko [[oko\|očiju]] i gubice. Većina magaraca imaju uspravne [[griva\|grive]] i rep koji završava velikom kićankom. Uške su im puno veće nego kod konja. Ovisno o [[rasa\|rasi]], visina u ramenima im je između 90 i 160 cm, a spolno zreli su u dobi od 2 do 2,5 godine. Parenje je moguće tijekom cijele godine, no u pravilu se odvija u proljeće. Nakon [[gestacija\|gestacije]] od 12 do 14 mjeseci, dolazi na svijet obično jedno mladunče, no ponekad se rađaju blizanci. [[Sisanje\|Sišu]] oko 6 do 9 mjeseci. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina. Red 31: Kao i kod konja, i kod magaraca treba razlikovati divlje magarce od podivljalih domaćih magaraca. Ranije je [[afrički magarac]] u više podvrsta nastanjivao područja od [[Sjeverna Afrika\|Sjeverne Afrike]] sve do [[Prednja Azija\|Prednje Azije]], danas živi još samo nekoliko stotina jedinki na sjeveroistoku Afrike ([[Etiopija]], [[Eritreja]], [[Somalija]] i [[Sudan]]). Podivljali magarci žive u mnogim područjima svijeta. Žive i u područjima koja nastanjuju i pravi divlji magarci koje se smatra kritično ugroženim. To daje razloga za brigu da će se ove skupine pomiješati, i uništiti [[gen]]etsku čistoću divljih magaraca. U unutrašnjosti [[Australija\|Australije]] živi oko milijun i pol podivljanih domaćih magaraca, na jugozapadu [[~~SAD~~Sjedinjene Američke Države\|SADa]]a ih je oko 6.000 koji se tu nazivaju ''burros'' ([[~~španjolski~~španski jezik\|španjolski]] magarac). Kao povijesni simbol, tamo su zaštićeni, no to rješenje je sporno, jer se vjeruje da zaštita magaraca dovodi do smanjivanja broja [[američki muflon\|američkih muflona]] zbog međusobne konkurencije hrane i vode. Jedna od rijetkih [[populacija (biologija)\|populacija]] podivljanih magaraca u Europi živi na sjeveru [[Cipar\|Cipra]]. Obojeni su tamnosmeđe do crno, i često imaju zebrasto prugaste noge. Značajno su veći od drugih tek nedugo podivljalih magaraca. == Domesticiranje == Novija [[DNK]] istraživanja potvrđuju ranije teorije o [[~~filogeneza~~filogenija\|filogenezi]] magaraca, da svi današnji domaći magarci potječu od [[afrički magarac\|afričkog magarca]]. Magarac je [[~~domesticiranje~~domestikacija\|domesticiran]] puno prije [[domaći konj\|konja]] i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. Već 4000 godina pr. Kr. u [[Nil\|dolini Nila]] u [[Stari Egipat\|Egiptu]] je [[Nubija\|nubijski]] divlji magarac bio odomaćen. Ubrzo nakon toga, uslijedilo je odomaćivanje magarca i u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]]. Već u vrijeme klasičnog [[stari vijek\|starog vijeka]] magarci stižu u [[~~Europa~~Evropa\|Europu]]. [[Etrurci\|Etruščani]] su imali domaćeg magarca, koji je do njih stigao, vjerojatno, iz [[Mala Azija\|Male Azije]]. U [[~~Stara~~Antička Grčka\|Grčku]] je stigao oko 1000 godina pr. Kr.. Magarce se u početku koristilo kao jahaću i teretnu životinju. Kasnije ih zamjenjuju konji koji su brži i snažniji. Nakon toga, magarci se gotovo gube iz predaje starih kultura. Njegovo kasnije korištenje prije svega za prijenos tereta rezultat je njegove veće izdržljivosti. Magarac može izdržati bez [[voda\|vode]] i [[hrana\|hrane]] puno duže nego konj. Sjeverno od [[Alpe\|Alpi]] domaći magarac se pojavljuje tek u rimsko vrijeme.

Magarac – razlika između verzija