Opatija sv. Augustina u Canterburyju – razlika između verzija

|godina = [[1988|1988.]] <small>(12. zasjedanje)

'''Opatija sv. Augustina u Canterburyju''' je ruševina [[benediktinci|benediktinskog]] [[samostanmanastir|samostana]]a u [[Canterbury]]ju, [[Kent]] ([[Engleska]]) koji je 1988. god. upisana na [[UNESCO]]v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog velikog utjecaja njegovog [[skriptorij]]a i monaškog centra u kasno-[[gotika|gotičkoj]] [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] Engleskoj i šire.

Koncem 6. st., nakon pokrštenja kralja [[EthelbertAethelbert od Kenta|Ethelberta od Kenta]], [[Sveti Augustin Kanterberijski]] je zasnovao [[manastir|samostan]] s crkvom unutar gradskih zidina. Samostan i crkvu su uništili [[Vikinzi]] u 9. i 10. st.

God. 978. nadbiskup [[Sveti Dunstan]] je podigao veću građevinu, posvećenu svetima Petru, Pavlu i Augustinu. Sredinom 11. st. u njoj je djelovao monah zlatar [[Spearhafoc]] koji je zahvaljujući svojoj čudotvornoj umjetničkoj vještini kasnije postao [[london]]skim biskupom, a nestao je s draguljima koje je trebao ugraditi u krunu [[Edvard III.Edward Ispovjednik|Edvarda III.]]

U 14. st. izgrađen je veliki [[portal]], pivnica i pekara, te ograđeni [[vinogradarstvo|vinograd]]. Nakon [[potres]]a 1382. god., opatija je obnovljena i izgrađen je današnji portal (danas gradska vrata). Do 1500. god. opatijska [[biblioteka|knjižnica]] je brojala preko 2,000 knjiga, od kojih su mnoge proizvedene u opatijskom [[skriptorij]]u.

Nakon napuštanja opatije dio je pretvoren u palaču za [[Ana od KleveaKlevska|Anu od Klevea]], četvrtu ženu Henrika VIII. Koncem 17. st. njen vlasnik, Lord Edward Wotton je dao izgraditi [[park]] oko dvorca, no on je uništen, zajedno s dvorcem, u velikoj oluji 1703. god.

Danas su ruševine samostana, istočno od katedrale, [[UNESCO]]-va [[svetska baština|svjetska baština]] koja samo svojom veličinom govori o slavnoj prošlosti.