Verzija na datum 10 mart 2013 u 11:51 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: Migrating 48 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q16521 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 juni 2013 u 12:42 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 1: Riječju '''takson''' u [[biologija\|biologiji]] označava se u [[biologija\|biologiji]] [[sistematika\|sistematikom]] prepoznata grupa [[~~živo biće~~organizam\|živih bića]]. [[~~Znanost~~Nauka\|Znanstveno]] prepoznavanje i imenovanje takse zadaća je [[taksonomija\|taksonomije]], koja se naslanja na rezultate biološke sistematike. Različite predodžbe o sistematici vode do različitih taksonomskih prikaza, a time i do alternativnih rezultata kod znanstvenog nazivlja taksi. Zbog [[tradicija\|tradicije]], zadržana su imena koja se naslanjaju na [[latinski jezik\|latinski]] i [[grčki jezik]]. Sama riječ takson izvedena je iz grčkog τάττειν (tatein) za "uređivanje", "redanje". == Formalni taksoni == ''Formalni taksoni'' se u temelju razlikuju od ''pravih taksona''. Prvi su takve grupe živih bića koji na temelju sistematike nisu prihvaćeni kao homogena grupa, ali ih se iz praktičnih razloga i dalje vodi pod zajedničkim imenom. Primjeri takvih formalnih taksona su: * [[beskralježnjaci\|beskralješnjaci]] (invertebrata), čija je zajednička osobina da nemaju [[~~kost~~kosti]]i. U ovu grupu kojoj je ime dao [[Jean-Baptiste de Lamarck]] spada daleko najveći dio svih [[životinje\|životinjskih]] [[vrsta]]. Beskralješnjaci su kako [[spužve]] (Porifera), tako i [[insekt\|kukci]] (Insecta) i [[Asteroidea]], a međusobno su vrlo udaljeni srodnici i ne tvore prirodno srodnu grupu. * [[lišajevi]] (Mycophycophyta) su [[simbioza\|simbiotske]] zajednice [[~~gljive\|~~gljiva]] i [[alge\|algi]], i kao takve, nisu samostalna živa bića. Sastoje se od dva temeljno različita partnera. Usprkos tome, dijelom su do danas zasebni, jedinstveni takson, s pripadajućim potpodjelama na [[~~Rod~~rod (~~biologija~~taksonomija)\|rodove]] i [[vrsta\|vrste]]. * nesavršene gljive (Fungi imperfecti) (Deuteromycota), koje su skupna grupa za sve gljive koje ili nemaju strukture seksualnog razmnožavanja ili su njihovi putevi razmnožavanja još nepoznati. Dijelom obuhvaćaju čak i bespolni stadij razvoja gljiva koje su inače potpuno sposobne za spolno razmnožavanje. Veliki dio organizama ove grupe prema razvojnoj povijesti pripada drugim grupama kao što su [[Ascomycota]] ili [[Basidiomycota]]. * [[protisti]] (Protista), grupa živih bića koja se može negativno definirati kao ukupnost svih [[~~eukarioti~~eukariote\|organizama s pravom staničnom jezgrom]] (Eucaryota) koja '''nisu''' ni [[životinje]] (Animalia), ni [[gljiva\|gljive]] (Fungi) a niti [[biljka\|biljke]] (Plante). Često ih se naziva i [[jednostanični organizmi\|jednostaničnim organizmima]], iako se u toj grupi nalaze i brojni [[višestanični organizmi]]. U tu grupu spadaju i [[smeđe alge]] (Phaeophyta) koje su među najvećim živim bićima na zemlji. Kod [[fosil]]nih oblika zbog njihove često nepotpune očuvanosti teško je moguće točno određivanje pripadnosti vrsti u tradicionalnom smislu. U takvom slučaju se kod prvog opisivanja formira ''paratakson'': to su formalni taksoni, opisani samo na temelju ostataka koje nije moguće uvrstiti u određeni takson. U [[paleobotanika\|paleobotanici]] i [[paleozoologija\|paleozoologiji]] navodi ih se prema obliku parcijalnim imenima, što se označava kao ''parataksonomija''. Red 18: Može se dogoditi i obrnuti slučaj, da dva različita taksona dobiju isto ime. I ovdje vrijedi pravilo da takson koji je prvi dobio određeno ime, nastavlja nositi to ime, a takson koji je to ime dobio kasnije, treba dobiti novo ime. Dok se to ne dogodi, uvriježilo se, bar u [[botanika\|botanici]], da se uz ime vrste doda i skraćenica imena znanstvenika koji je vrstu prvi opisao. Za valjanost jednog taksona od većeg su značenja razmišljanja o pitanjima sistematike kako utvditi kriterije koja grupa živih bića doista tvori jedan takson, a koja ne. Početkom [[21. ~~stoljeće~~vijek\|21. stoljeća]] kao najvažniji sistem uvriježila se klasična i [[filogenetsko stablo\|filogenetska]] taksonomija. Njeno korištenje u utvđivanju razlika prema klasičnoj sistematici se idealizira; u biološkoj praksi koriste se oba sistema paralelno ili se ta dva sistema kombiniraju.

Takson – razlika između verzija