Hemijska industrija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 1:
[[File:FEMA - 37677 - Aerial of a Louisiana oil refinary repaired since Katrina.jpg|thumb|300px|Rafinerija nafte u [[Luizijana|Luizijani]] - primer hemijske industrije]]
'''Hemijska industrija''' je grana [[industrija|industrije]] koja [[hemija|hemijskim]] putem prerađuje [[biljka|biljne]], [[životinja|životinjske]] i [[mineral]]ne sirovine, kao i razne otpatke. Ima izuzetno širok spektar delovanja i obuhvata većinu grana industrije, služeći se njihovim [[sirovina]]ma.
Hemijska industrija, posebno teška, veliki je zagađivač životne sredine. Ona obuhvata emisiju najviše toksičnih materija, prvenstveno [[amonijak]]a, [[hlorovodonik]]a, [[Fosforna kiselina|fosforne kiseline]], [[Metanol|metanola]], [[Toluen|toluena]], [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], [[Sumpor-monoksid|sumpor-monooksida]], metiletil-ketona, [[Hlor|hlora]], [[Metilen|metilen]]-[[Hlorid|hlorida]] i [[Trihloretan|trihlor-etan]]a. Proizvođači su dužni da prate i kontrolišu toksične emisije u skladu sa zakonskim propisima i standardima. [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (-{ISO}-) je objavila serije standarda za rad i upravljanje proizvodnjom, kao i zaštitu životne sredine uopšte.
== Podela ==
Hemijska industrija se može podeliti na sledeći način:
* [[
** [[
*** [[Industrija
*** [[Industrija
* [[Farmaceutska industrija]]▼
*** [[
** [[Neorganska (bazna) hemijska industrija]]
▲* [[Industrija plastike]]
*** [[Industrija poljoprivrednih hemikalija]]
* [[Gumna industrija]]▼
*** [[Industrija neorganskih kiselina]]
*** [[Industrija sode]]
* [[Laka hemijska industrija]]
** [[Industrija hemijskih proizvoda]]
▲** [[Farmaceutska industrija]]
== Teška hemijska industrija ==
Podgrana hemijske industrije, teška hemijska industrija se deli na proizvodnju [[Organsko jedinjenje|organskih]] i [[Neorgansko jedinjenje|neorganskih]] hemijskih materija. [[Organska jedinjenja]] sadrže [[atom]] [[Ugljenik|ugljenika]], a [[Neorganska jedinjenja|neorganska]] ne sadrže. Koriste se sirovine koje su često [[Otpad|otpaci]] drugih industrija, sirovine biljnog i životinjskog porekla, uključujući [[Nafta|naftu]], [[gas]] i [[ugalj]]. [[Neorganska hemija]] koristi sirovine [[Mineralna hemija|mineralnog porekla]], od kojih se proizvedu [[Supstancija|supstance]] koji daljom proizvodnjom postaju sredstva za zaštitu [[Biljke|bilja]], veštača i [[Đubrivo|đubriva]], boje, [[lak|lakovi]], [[emajl]], [[firnajz]] i sl. Proizvodi [[Organska hemija|organske hemije]] su osnova u proizvodnji veštačkih vlakana, [[Plastika|plastičnih masa]], lake hemijske industrije i [[Farmaceutska industrija|farmaceutike]].
== Laka hemijska industrija ==
Ova podgrana obuhvata proizvodnju [[sredstva za ličnu higijenu|sredstava za ličnu higijenu]], [[lek]]ova i hemikalija za domaćinstvo. [[Sapun]], [[parfem]]e i druge kozmetičke predmete proizvode fabrike. [[Deterdžent]]i su sintetička sredstva za pranje i čišćenje. Industrija lekova se zasniva uglavnom na stranim licencama u uvozu sirovina i poluproizvoda. Međutim, i pored ovolikog broja fabrika, industrija lekova ne podmiruje domaće potrebe.
== Vidi još ==
Linija 17 ⟶ 35:
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Mastilo, Natalija (2005): ''Rečnik savremene srpske geografske terminologije'', Geografski fakultet, Beograd
* Fred Aftalion ''A History of the International Chemical Industry.'' University of Pennsylvania Press. 1991. [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=10894619 online version]
* E. N. Brandt. ''Growth Company: Dow Chemical's First Century.'' Michigan State University Press. xxii+ 650 pp. Appendices, Select bibliography and index. ISBN 0-87013-426-4. [http://eh.net/bookreviews/library/0207.shtml online review]
* Alfred D. Chandler. ''Shaping the Industrial Century: The Remarkable Story of the Evolution of the Modern Chemical and Pharmaceutical Industries''. Harvard University Press, 2005. 366 pp. ISBN 0-674-01720-X. chapters 3-6 deal with DuPont, Dow Chemicals, Monsanto, American Cyanamid, Union Carbide, and Allied in USA; and European chemical producers, Bayer, Farben, and ICI.
* Micheal McCoy, et al., "Facts & Figures of the Chemical Industry", ''Chemical & Engineering News,'' 84(28), July 10, 2006, pp. 35–72.
* Shreve, R. Norris, and Joseph A. Brink Jr. ''The Chemical Process Industries'' (4th ed. New York: McGraw Hill, 1977)
* Woytinsky, W. S., and E. S. Woytinsky. ''World Population and Production Trends and Outlooks'' (1953) pp 1176–1205; with many tables and maps on the worldwide chemical industry in 1950
* Chemical refinery resources http://www.ccc-group.com/chemicals/solutions/industrial-1
{{refend}}
{{Hemijska industrija}}
| |||