Latvija – razlika između verzija

neovisnost = Od [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br /> [[21. 8.|21. kolovoza]] [[1991]]. |

'''Letonija''' ili '''Latvija''' je pribaltička europska država. Graniči sa [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Rusija|Rusijom]] na istoku, [[LitvaLitvanija|Litvom]] i [[BjelorusijaBelorusija|Bjelorusijom]] na jugu. Na zapadu izlazi na [[Baltičko more]].

[[Letonci]] su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. tisućljeću pne. U [[12. stoljećevijek|12. st.]] organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeća postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima letonsko stanovništvo. U [[15. stoljećevijek|15. st.]] [[Poljska]] je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u [[17. stoljećevijek|17. st.]] dio današnje Letonije zaposjela je [[Švedska]]. Početkom [[18. stoljećevijek|18. st.]] na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji utjecaj traje gotovo do danas – [[Rusija]]. Krajem toga stoljeća pod njenom su vlašću bile obje povijesne pokrajine današnje Letonije: [[Livonija]] (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i [[Kurlandija]] (južno i zapadno od Zapadne Dvine).

Težnje Letonaca za neovisnošću ostvarile su se u razdoblju između dva svjetska rata, od [[1918]]. do [[1939]]. kada je Letonija bila samostalna. Letonci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Sovjetska okupacijaaneksija baltičkih država|Letoniju je okupirao]] [[Sovjetski Savez]]. Raspadom te države Letonija je od [[21. 8.|21. kolovoza]] [[1991]]. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo ([[6. 9.|6. rujna]] [[1991]].) priznala i službena [[Moskva]].

Izbori za letonski parlament, '''Saeima''', održavaju se svake četiri godine. Od [[1. 5.|1. svibnja]] [[2004]]., Letonija je članica [[EuropskaEvropska unija|Europske unije]].

Najbrojnije stanovništvo Letonije čine [[Letonci]], 59,4%. Značajnu ulogu imaju i Rusi, njih 27,6%. Od ostalih naroda ovdje žive [[Belorusi|Bjelorusi]], [[Litvanci|Litavci]], [[Ukrajinci]], [[Poljaci]] i dr.

Zbog prisutnosti [[NijemciNemci|Nijemaca]] tijekom povijesti, Letonci se vjerski izjašnjavaju kao [[protestantizam|protestanti]] (po učenju [[Martin Luther|Martina Luthera]]), odnosno [[katoličanstvo|katolici]].

[[Letonski jezik]] spada u grupu baltičkih jezika i službeni je jezik u Letoniji. Ipak, postoje nesuglasice. Dio ruske nacionalne manjine se ne slaže sa učenjem letonskog u školama, tvrdeći da je za vrijeme [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, u svim njegovim članicama, [[ruski jezik|ruski]] bio službeni jezik.

U letonskom jeziku moze se naći i dosta tuđica iz [[njemačkinemački jezik|njemačkog]], [[španjolskišpanski jezik|španjolskog]] i [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].