Verzija na datum 9 mart 2013 u 18:39 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: Migrating 17 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q838165 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 juni 2013 u 07:20 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 2: [[Datoteka:Croatian dialects3.PNG\|thumb\|right\|250px\|Rasprostranjenost čakavskog narječja, kajkavskog narječja i zapadnoštokavskog narječja prije velikih migracija.]] '''Kajkavsko narječje''' (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja [[Hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]], uz [[čakavsko narječje\|čakavsko]] i [[~~štokavsko narječje~~štokavština\|štokavsko]]. Naziv potječe od upitne zamjenice '''kaj'''. Kajkavsko narječje obuhvaća sjeverozapadni dio hrvatskoga jezičnog prostora i [[Gorski kotar]]. Izvan granica [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]] kajkavskih govora ima u [[Mađarska\|Mađarskoj]] (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i [[Podravina\|Podravini]]) te u [[~~Rumunjska~~Rumunija\|Rumunjskoj]]. Obzirom na izgovor glasa jat, većina kajkavaca ga izriče u raznim varijantama samoglasnika '''e''', ali postoje manjim dijelom još polu'''je'''kavski kajkavci (Hrvatsko Zagorje), te '''i'''kavski kajkavci mjestimično u Gorskom Kotaru, Pokupju, Žumberku, Turopolju i uz Sutlu. == Kajkavski dijalekti == Dijalektološka proučavanja kajkavštine započela su potkraj [[19. ~~stoljeće~~vijek\|19. stoljeća]]. Prvu monografiju napisao je na [[ruski jezik\|ruskom jeziku]] [[ukrajina\|ukrajinski]] jezikoslovac [[A. M. Lukjanenko]] (''Kajkavskoe narječie'', Kijev, [[1905]]). Kajkavske su govore dijalektolozi dosada razvrstavali po različitim kriterijima. Uglavnom na osnovi do tada objavljenih radova, godine [[1927]]. u ''Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj'', svoju podjelu kajkavskoga narječja iznio je srpski jezikoslovac [[Aleksandar Belić]]. Po refleksima praslavenskih glasova ''/tj/'' i ''/dj/'' Belić je kajkavštinu podijelio u tri dijalekta: # istočni u kojemu je ''/tj/'' dalo ''/ć/'' a ''/dj/'' ''/ž/'' # sjeverozapadni koji prema ''/tj/'' i ''/dj/'' ima ''/č/'' i ''/j/'' Red 44: == Kajkavska književnost == Od polovice [[16. ~~stoljeće~~vijek\|16. stoljeća]] do preporoda na '''kajkavskom književnom jeziku''', latiničkim slovopisom oblikovanim po mađarskom uzoru (na primjer ''cs'' za ''/č/'', ''cz'' za ''/c/'', ''dy'', ''gy'' za ''/ž/'', ''ly'' za ''/lj/'', ''ny'' za ''/nj/''), napisana su mnoga djela: * pravna (Ivanuš Pergošić: ''Decretum'', Nedelišće, [[1574]]), kroničarska (Antun Vramec) * vjerska (Nikola Krajačević, Juraj Ratkaj Velikotaborski, [[Juraj Habdelić]], [[Ivan Belostenec]], Juraj Mulih) Red 55: Među književnicima koji su na kajkavskom pisali nakon [[1836]]. ističu se [[Pavao Štoos]], Tomaš Mikloušić i Ignac Kristijanović. U [[20. ~~stoljeće~~vijek\|20. stoljeću]] iznimno je bogata kajkavska dijalektalna književnost ([[Antun Gustav Matoš]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], Nikola Pavić, [[Miroslav Krleža]], [[Ivan Goran Kovačić]], Vjekoslav Balog i drugi). Rječnička baština kajkavske književnosti obrađuje se u ''Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika'' (10. svezak objavljen je [[2004]]).

Kajkavski – razlika između verzija