Latinxua Sin Wenz – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 15 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1763818 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Latinhua Sinvendz''' ({{jez-kin-kp|k=拉丁化新文字|p=Lādīnghuà Xīn Wénzì}}) je retko korišćena [[romanizacija (lingvistika)|romanizacija]] za [[mandarinski kineski jezik]]. Obično je pisana bez tonova pod pretpostavkom da pravilni tonovi mogu da se shvate iz konteksta.
 
Latinhua je istorijski značajna kao prva romanizacija koju su umesto [[kineskikinesko znakpismo|kineskih znakova]] koristili maternji govornici kineskog jezika. Originalno ju je razvio [[Sovjetski Savez]] a korišćena je od strane kineskih useljenika sve dok nije većina njih kasnije napustila zemlju. Kasnije je oživljena za neko vreme u [[SevernaSjeverna Kina|Severnoj Kini]], gde je korišćena u više od 300 publikacija pre prestaka korišćenja od strane [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].
 
== Istorija i razvoj ==
Početak rada na gradnji romanizacije Beifanhua Latinhua Sinvendz ({{lang|zh|北方話拉丁化新文字}}) je započela u Moskvi već [[1928]]. godine kad je [[Sovjetski naučno-istraživački institut za Kinu]] tražio da napravi sredstvo kroz koje veliki broj kineskog stanovništva koji su živjeli u krajnjem istočnom delu SSSR-a mogu biti pismeni,<ref>Uglavnom kineski imigranti u [[Vladivostok]]u i [[Habarovsk]]u.</ref> olakšavajući njihovo dalje obrazovanje.
 
Ovo se znatno razlikovalo od svih ostalih romanizacija u tom, od samog početka, da je bilo namenjeno da Latinhua Sinvendz, kada bude uspostavljen, zamjeni kineske znakove.<ref>Čen (1999), str. 186.</ref> Oni su odlučili koristiti [[latinica|latinicu]] jer su mislili da će im služiti u njihovu svrhu bolje od [[ćirilica|ćirilice]].<ref>Hsia (1956), str. 109-110.</ref> Za razliku od [[Gwoyeu Romatzyh|Gvoji RomadziRomadziha]]ha, sa svojim složenim načinom pokazivanja tona, Latinhua Sinvendz ne pokazuje bilo kakve tonove, i nije mandarinski specifičan i tako se mogao koristiti za druge kineske jezike i narječje.
 
Istaknuti Kineski stručnjak [[Ću Ćubaj]] (1899-1935), koji je tada živeo u Moskvi, i Ruski lingvista [[V. S. Kolokolov]] (1896-1979) predložili su romanizaciju [[1929]]. godine.
Red 18:
Sinvendz je dizajniran tako da svaki dijalekt ima sopstven oblik abecede. Slova u nastavku dole predstavljaju samo jedan od trinaest mogućih šema, a ovde je oblik za [[mandarinski kineski jezik|severni mandarinski jezik]].<ref>Čen (1999) str. 185-186.</ref>
 
Većina Sinvendza je slično [[pinjinpinyin|pinjinu]]u u pravopisu. Međutim, zadnjonepčani (velarni) afrikativi su pisani sa istim slovima kao zadnjonepčani okluzivi, tako da [[Peking]] je pisan kao: „Peging ({{lang|zh-Latn|Beiging}})“ u Sinvendzu. Druge razlike uključuju korišćenje „{{lang|zh-Latn|x}}“ za oba zvuka {{IPA|[x]}} i {{IPA|[ɕ]}}, tako da znakovi {{lang|zh|畫}} ({{jez-kin-p|huà}}) i {{lang|zh|下}} ({{jez-kin-p|xià}}) su pisani kao „{{lang|zh-Latn|xua}}“ i „{{lang|zh-Latn|xia}}“.<ref>Čen (1999) str. 185.</ref>
 
=== Početni glasovi ===