Razlike između izmjena na stranici "Joseph McCarthy"

Dodan 201 bajt ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 40 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q189197 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
|alma_mater = [[Marquette University]]
|profession = advokat, sudac, političar
|religion = [[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]
|signature = Joe Mccarthy Signature.svg
|website =
|nickname = "Tail-Gunner Joe"
|allegiance = SAD
|branch = [[UnitedMarinski Stateszbor Marine CorpsSAD|Marici]]
|serviceyears = 1942–1945
|rank = [[Kapetan (SAD)|Kapetan]]
}}
 
'''Joseph Raymond "Joe" McCarthy''' (14. novembar 1908 - 2. maj 1957) bio je [[SADsjedinjene Američke Države|američki]] [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] političar koji je od 1947. do 1957. kao [[Senator SAD|federalni senator]] zastupao državu [[Wisconsin]]. Najpoznatiji je po tome što je na početku [[hladni rat|hladnog rata]], odnosno tzv. [[Druga crvena panikaMakartizam|Druge crvene panike]] optuživao niz istaknutih pojedinaca da su prikriveni [[komunizam|komunisti]], a cijeli niz institucija, uključujući najviše državne organe, da vrve [[SSSRsovjetski Savez|sovjetskim]] agentima; njegove aktivnosti, često kritizirane kao moderni "[[lov na vještice]]", su dale podlogu za izraz [[makartizam]]. Godine 1954. je McCarthy javno osramoćen kada se ispostavilo da ni za jednu od svojih optužbi nema dokaza; nakon toga je službeno ukoren od svojih senatskih kolega, a da bi poslije smrti bio percipiran kao jedna od najnegativnijih ličnosti u historiji SAD u 20. vijeku.
 
==Biografija==
 
Joseph McCarthy se rodio na farmi kraj gradića [[Grand Chute (Wisconsin)|Grand Chute]], kao peto od sedmoro djece Timothyja McCarthyja, lokalnog famera [[Irci|irsko]]-[[Nijemcinemci|njemačkog]] porijekla, i Bridget Tierney, imigrantice iz [[Irska|Irske]]. Kada je imao 14 godina, bio je prisiljen ispisati se iz srednje škole kako bi ocu pomogao na farmi. U nju se ponovno upisao sa 20 godina, te diplomirao za godinu dana. Nakon toga je, radeći niz poslova kako bi financirao studij, od 1930. do 1935. studirao prvo strojarstvo, potom i pravo, koje je diplomirao na [[Marquette University|Univerzitetu Marquette]]. Godine 1935. je položio pravosudni ispit te se počeo baviti advokaturom.
 
Godine 1936. je počeo političku karijeru kao član [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]], bez uspjeha se kandidiravši za okružnog tužioca. Godine 1939. je imao više uspjeha kada je izabran za suca u 10. sudačkom okrugu Wisconsina. Tamo se istakao brzinom rješavanja predmeta.
McCarthy je pri tome kao svoju omiljenu metu držao upravo Trumanovu administraciju, koju je optuživao da je "premekana" prema Sovjetima, zaslužna za "[[gubitak Kine]]" 1949. godine, kao i američke poraze u [[korejski rat|korejskom ratu]]. Sa druge strane je relativno brzo izgradio čvrsto političko savezništvo sa [[porodica Kennedy|porodicom Kennedy]], čije je pripadnike - braću [[John F. Kennedy|Johna]] i [[Robert F. Kennedy|Roberta]] - podržavao usprkos tome što su bili kandidati Demokratske stranke. U svemu tome je značajnu ulogu igrala i snažna podrška [[Katolička crkva|Katoličke crkve]].
 
McCarthy je vrhunac moći i uticaja imao 1952. godine. Tada je [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] kao republikanski predsjednički kandidat, usprkos toga što se privatno gnušao McCarthyjeve demagogije i smatrao ga opasnim ekstremistom, prihvatio njegovu podršku. Nakon izbora, međutim, Eisenhower nije razloga da održi taj savez, te je diskretno pružao podršku javnoj kampanji protiv McCarthyja koja je dolazila iz lijevog i liberalnog dijela američke javnosti. Iste godine je, pak i sam McCarthy počeo napadati Eisenhowera na isti način na koji je napadao Trumana, optužujući ga za "mekoću" prema Sovjetima i da tolerira "komuniste" u svojoj administraciji.
 
McCarthy je u Senatu kojim je od 1953. godine ponovno bila republikanska većina, preuzeo relativno nevažni [[Stalni pododbor Senata SAD za istrage]], ali je njegove ovlasti "kreativno" tumačio kako bi otpočeo javna saslušanja s ciljem da se raskrinkaju komunisti u nizu federalnih institucija kao [[Glas Amerike]]. U tome su mu pomagali Robert F. Kennedy i mladi advokat po imenu [[Roy Cohn]]. Kada je, međutim, na red došla [[Vojska Sjedinjenih Država|Vojska SAD]], a kao komunisti i "izdajnici" bili prokazivani odlikovani ratni heroji, protiv McCarthyja su se počeli okretati i njegovi dotadašnji pristaše, pa i vodeći antikomunisti, smatrajući da McCarthyjeve metode samo idu na ruku komunističkoj propagandi.
 
U proljeće 1954. su započela znamenita saslušanja na kojima su se trebale dokazati McCarthyjeve optužbe protiv Vojske. Ona su kulminirala 9. juna kada je [[Joseph N. Welch]], pravni zastupnik Vojske, osramotio McCarthyja pred TV-kamerama. To je bio signal da se u Senatu organizira glasanje na kome je McCarthy 2. decembra 1954. službeno ukoren zbog svojih neprihvatljivih postupaka.
==Reputacija i reference u popularnoj kulturi==
 
Iako je početkom 1950-ih uživao veliku popularnost i uticaj, tada je isto tako bio predmetom žestokih kritika. Sam izraz "makartizam" je prvi iskoristio ljevičarski karikaturist [[Herblock|Herbert Block]] koji je 29. marta 1950. ismijavao McCarthyja u ''[[The Washington Post|Washington Postu]]u''. Sam McCarthy je, pak, prihvatio taj izraz opisavši ga kao "amerikanstvo sa povučenim rukavima" i iskoristivši ga kao naslov knjige ''McCarthyism: The Fight For America''. Danas je, međutim, makartizam stekao uglavnom negativne konotacije, ali i daleko šire značenje, odnosno pod njime se podrazumijevaju svi progoni, denunciranja i represivne mjere protiv američkih ljevičara 1940-ih i 1950-ih, uključujući i one s kojima, poput [[Odbor Predstavničkog doma za antiameričke aktivnosti|HUAC]]-ovih saslušanja i [[HollywoodskaHolivudska crna lista|Hollywoodske crne liste]], McCarthy nije imao neposredne veze.
 
Još 1950-ih je McCarthy postao predmetom ismijavanja u popularnim pjesmama, kao i kanadskoj radio-drami ''[[The Investigator]]'', čiji je lik temeljen upravo na McCarthyju. Možda najpoznatija referenca na McCarthyja u popularnoj kulturi je roman ''[[Mandžurijski kandidat|The Manchurian Candidate]]'' [[Richard Condon|Richarda Condona]] u kojoj lik pijanog, [[demagogija|demagoškog]] antikomunističkog senatora Johna Iselina više nego jasno temeljen upravo na McCarthyju.
 
1977. je McCarthy postao predmetom [[biografski film|biografskog]] TV-filma ''[[Tail Gunner Joe]]'', gdje je njegov lik tumačio [[Peter Boyle]]. Kao lik se također pojavljuje i u TV-filmu ''[[Citizen Cohn]]'' iz 1992. gdje ga je tumačio [[Joe Don Baker]].
 
U filmu ''[[Good Night, and Good Luck|Good Night and Good Luck]]'' iz 2005. godine se pojavljuje u obliku autentičnih dokumentarnih i filmskih snimaka.
 
==Eksterni linkovi==
64.473

izmjene