Jean-François Champollion – razlika između verzija

'''Jean-Francois Champollion''' ([[Figeac]], [[23. 12.|23. prosinca]] [[1790]]. – [[Pariz]], [[4. 3.|4. ožujka]] [[1832]].). [[Francuska|francuski]] znanstvenik, [[Filologija|filolog]] i [[Srednjisrednji istokIstok|orijentalist]], i smatra se ocem moderne [[egiptologija|egiptologije]].

Champollion je uspio razjasniti sustav egipatskog pisma - [[hijeroglifi|hijeroglifahijeroglif]]a. Champollionovi prethodnici koji su također pridonijeli [[kriptografija|dešifriranju]] hijeroglifa bili su Silvestre de Sacy, Johan David Akerblad, [[Thomas Young]] i William Bankes.

Champollion je preveo dijelove [[kamen iz Rosette|kamena iz Rozete]], otkrivajući sličnost egipatskog jezika s [[koptski jezik|koptskim]]m. Otkrio je da je sustav egipatskog pisma kombinacija fonetskih (zvučnih) i ideogramskih (slikovnih) znakova.

Champollion je rođen u Figeacu u [[Francuska|Francuskoj]], bio je posljednje od sedmero djece (od kojih je dvoje umrlo prije njegovog rođenja). Nekoliko godina živio je u [[Grenoble|Grenoblu]], a već kao dijete pokazao je izuzetan dar za [[lingvistikajezikoslovlje|jezike]].

Već do 16. godine svladao je desetak jezika uključujući [[koptski jezik|koptski]], a postao je zaljubljenik u [[Drevnistari Egipat|staroegipatsku]] kulturu u doba kad je bila vrlo malo poznata. Champollionov interes za egiptologiju uvelike je bio inspiriran [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovim]] osvajanjima u Egiptu u razdoblju [[1798|1798.]]–[[1801|1801.]] godine.

Do 20. godine Champollion je naučio [[Latinski jezik|latinski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[sanskrit|sanskrt]], [[amharski]], [[Iran|avestanski]], [[Iran|pahlavi]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Sirija|sirijski]], [[Kaldejski jezik|kaldejski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Etiopija|etiopski]] i [[Kineski jezik|kineski]]. Godine [[1809|1809.]] postao je [[asistent]] - [[profesor]] na odsjeku [[povijesthistorija|povijesti]]i Grenoblea.

Obzirom na njegov interes za orijentalne jezike, naročito koptski, povjereno mu je dešifriranje novotkrivenog kamena iz Rozete. Razdoblje od [[1822|1822.]] – [[1824|1824.]] godine proveo je na tom zadatku te je uspoređivao grčki natpis kamena iz Rozete s hijeroglifskim pismom drugih egipatskih spomenika.

Otkrio je određena slova i došao do zaključka da egipatsko pismo uključuje zvučne i slikovne znakove. Prvi je odgonetnuo imena ''[[Kleopatra]]'' i ''[[PtolomejevićiPtolemeidi|Ptolomej]]'', a uočio je i razliku između hijeroglifskog pisma i kasnijih jednostavnijih verzija (hijeratsko i demotsko pismo). Rezultate svojeg rada objavio je u ''Précis du système hiéroglyphique'' iz [[1824|1824.]] godine. Danas njegovo otkriće predstavlja temelj moderne egiptologije.

Champollion je također otkrio važnost [[Torino|Torinske]] kraljevske liste ili Torinskog kanona (iz Egipatskog muzeja u Torinu), jedinstvenog [[papirus]]a iz doba kralja [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] koji sadržava popis svih staroegipatskih stvarnih i mitskih [[Popis faraona|vladara]], kao i imena [[bogovibog|božanstava]] iz [[Preddinastijski period|predfaraonskog]] doba.

Champollion je [[1826|1826.]] godine utemeljio egipatsku zbirku muzeja [[Louvre|Louvra]] i postao profesor egiptologije na Collège de France. [[Datoteka:Bande construction.png|250px|thumb|Champollionovo egipatsko pismo, tipografija iz 1836. godine]]

Do godine [[1814|1814.]] Young je u potpunosti preveo demotski tekst kamena iz Rozete, pri čemu je sastavio listu od 86 demotskih riječi.

Godine [[1823|1823.]] objavio je ''Account of the Recent Discoveries in Hieroglyphic Literature and Egyptian Antiquities''. Neki od Youngovih zaključaka pojavili su se u znamenitom članku ''Egipat'' kojega je napisao za [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiju Britannicu]] [[1818|1818.]] godine.

No Champollion je to odbacio i nije bio voljan pripisati zasluge Youngu. U narednom razdoblju, u skladu s [[politika|političkim]] tenzijama, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] podupirala je Younga a Francuzi Champolliona.

[[Ippolito Rosellini]], utemeljitelj [[Italija|talijanske]] egiptologije, doputovao je [[1827|1827.]] godine u [[Pariz]] s u svrhu proučavanja hijeroglifa po Champollionovoj metodi.

Predvođena samim Champollionom, ekspedicija s 14 članova krenula je [[21. srpnja7.|21.srpnja]] [[1828|1828.]] brodom iz [[Tulon]]a prema Egiptu. Plovili su uzvodno rijekom [[Nil]] te pritom proučavali brojne spomenike i natpise, a otkrića su kasnije objavljena u ''Monuments de l'Egypte et de la Nubie'' ([[1845]]).

No ova je ekspedicija postala poznata i po destrukciji staroegipatskih spomenika. Pri istraživanju [[Dolina kraljeva|Doline kraljeva]], Champollion je nepovratno oštetio grobnicu [[Seti I.|Setija I.]] , odnoseći dvije velike zidne slike (zrcalne scene), koje se danas nalaze u Louvru i firentinskom muzeju.