Italijani – razlika između verzija

[[Datoteka:ElbaItalianWoman.jpg|thumb|Jedno talijansko lice. Elba Farabegoli Gurzau, Talijanka rođena u New Yorku, utemeljiteljica je IFAFA (Italian Folk Art Federation of America). Talijani su radišan narod koji danas živi širom svijeta. Gdje god da se nalaze osjećaju jaku povezanost sa talijanskom domovinom.]] '''Talijani'''.- Jedan od najznačajnijih [[Romanski narodi|romanskih naroda]] nastanjen danas u [[Italija|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska|Francuskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Argentina|Argentini]].

Jezgru Talijanima daju drevni [[Latini]] koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im [[latinski jezik]]. Ekspanzivnom politikom [[Rim]]a i osvajanjima rimske vojske ([[Antički Rim|Rimljani]]) osvojena je do 272. pne. cijela Italija, pa da bi se nakon punskih ratova, iza 146. pne. počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u II stoljeću [[Rimsko Carstvo|Rimsko carstvo]] seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao [[RumunjiRumuni|Rumunje]], [[Španjolci|Španjolce]], [[Portugalci|Portugalce]], [[Francuzi|Francuze]], [[Retoromani|Retoromane]], [[Valonci|Valonce]], [[Moldavci|Moldavce]] [[Katalonci]], [[Vlasi|Arumunje]] ili Vlase i druge manje zajednice. -Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u [[Francuska|Francuskoj]] (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.

[[Datoteka:Italici.jpg|frame|right|Domovina italskih plemena. Slika prikazuje lokaciju Latina, Umbra i Faliska, te njihovih susjeda]] Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima između [[Alpe|Alpa]], i po cijelom [[ApeninskiApeninsko poluotokpoluostrvo|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili [[Ligurci|Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća pne. Negdje u VIII stoljeću pne. između rijeke [[Arno]] i [[Tibar|Tiber]] nastanili su se i [[Etrurci|Etruščani]], koji su se u VII st. pne. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika|Korzike]]. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venezia|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). –[[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u Laciju ([[Lacij|Lazio]]) zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. –[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] življaše u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća pne. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pne.

Tokom 8 stoljeća pne. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[SiracusaSirakuza|Siracusu]] (8. st. P.n.e.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. -Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po.

[[Datoteka:Gugliemo_Marconi.jpg|thumb|Gugliemo Marconi u posljednjem mjesecu 1901 šalje prve riječi (3 slova '''s''' sa Poldhu Stationa na Cornwallu, Transatlantic Radio Broadcast. [http://www.cornwallgb.com/cornwall_england_marconi.html Vidi] ]] -Već tokom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[IndoeuropljaniIndoevropljani|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvistički skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pne. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što življaše u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul i Rem|Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinije Oholi]]. -Oholi bijaše posljednji rimski car.

'''[[Umbri]]''' i susjedna plemena -U prvoj polovici prvog milenija pne. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodni [[Volsci]], Paeligni ili Peligni, [[Aurunci]] i [[Picenum|Piceni]]. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. -Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena [[Marsi]], [[Ekvi]], Hernici i Sabinjani također pripadaše osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu , i veoma rano pali pod njihov utjecaj.

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi približno 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Pretežno su nastanjeni u [[Istra|Istri]], na [[KvarnerKvarnerski zaljev|Kvarneru]]u i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] gdje se smatraju autohtono stanovništvo. Tijekom XVIII stoljeća mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na području grada [[Zagreb]]a i [[Slavonija|Slavonije]] gdje njihovi potomci i danas žive. U [[Rijeka|Rijeci]] izdavačka kuća [[Edit|EDIT]] izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine "[[La Voce del Popolo]]", dvotjednik "Panorama", dječji časopis "Arcobaleno", kulturni časopis "La Battana", romane, zbirke pjesama te školske knjige i priručnike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazališta "Ivan pl Zajc" djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu riječkog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku.

Talijani su mediteranski narod, topao i srdačan, rado će podijeliti radosti života sa drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao šarmeri. -Padom Rimskog carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Počinje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji će ostaviti svoje tragove do danas širom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji će olakšati život čovjeku. Još je [[Galileo Galilej|Galileo Galilei]] [[1592|1592.]] učinio prvi [[termometar]]. Godine [[1800|1800.]] [[Alessandro Volta]] pronalazi prvu bateriju. Dvadesetogodišnji [[Gugliemo Marconi]] na postaji Poldhu, u [[Cornwall]]u, eksperimentira sa [[Morseovi znakovi|Morseovim znakovima]], šalje tri slova '''s''' na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu [[1932|1932.]] možemo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utječu i na glazbu. Muzičke bilješke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. Poznati [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732) prvi [[pijano]] napravio je prije nekih 300 godina.

Kuhinja Talijana je upravo ona, '[[Talijanska kuhinja]]', poznata širom svijeta. Još je [[Marko Polo|Marco Polo]], rođen možda na [[Korčula|Korčuli]], inače mletački državljanin, iz [[Narodna Republika Kina|Kine]] je donesao tjesteninu, danas poznatu kao [[Spaghetti]] (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti i [[tjestenina]] zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom od [[rajčica]] ili sa mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima [[spaghetti milanese]] i [[spaghetti bolognese]]. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, sa dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, [[luk]]a, [[mrkva|mrkve]], [[origano|origana]], [[celer]]a, sosa od rajčice i nešto crvenog [[vina]], po želji se dodaje i [[čili]]-papričica. Druga jela sa tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili ' svijet. Osobitu popularnost stekla je '[[pizza]]', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe ([http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html Pizza history]), grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla pljosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza sa pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. –Kako su Talijani, poput [[Grci|Grka]], mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja.