Ramush Haradinaj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 22 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q316553 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
| slika =
| opis_slike =
| datum_rođenja = [[3. 7.|3. jul]] [[1968]].
| mesto_rođenja = [[Glođane]]
| država_rođenja = [[Kosovo|Republika Kosovo]]
| datum_smrti =
| mesto_smrti =
Red 21:
| naslednik 1 =
}}
'''Ramuš Haradinaj''' ({{jez-alb|Ramush Haradinaj}}; [[Glođane]] kod [[Dečani|Dečana]], [[3. 7.|3. jul]] [[1968]]) je bivši gerilski vođa [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] i bivši premijer [[Kosovo i Metohija|Kosova]]. Haradinaj je bio optužen pred [[HaškiMeđunarodni krivični sud za bivšu tribunalJugoslaviju|Haškim tribunalom]] za ratne zločine tokom [[Kosovski rat|sukoba na Republika Kosovo]]. Haški tribunal je 2008. doneo oslobađajuću odluku.
 
== Biografija ==
Haradinaj je rođen [[3. jul7.|3. jula]]a [[1968]]. u selu [[Glođani]] kod [[Dečani|Dečana]] na [[Kosovo|Republika Kosovo]]. Posle demonstracija kosovskih Albanaca 1989. emigrirao je u [[Švajcarska|Švajcarsku]], gde je regrutovan u [[Narodni pokret Kosova]], iz kojeg je nastala [[Oslobodilačka vojska Kosova]]. U Švajcarskoj je učio kung-fu i ratne veštine. U Albaniji je 1996. završio obuku i učestvovao u stvaranju terorističkih baza u gradovima Kuks i Tropoja. Na Kosovo je često dolazio ilegalno, a trajno se vratio sredinom 1997, kada je s braćom Dautom i Škeljzenom organizovao terorističke napade na policiju širom Metohije. U aprilu naredne godine postao je jedan od regionalnih komandanata OVK.
 
Na njegovu inicijativu u Glođanu je formirana specijalna jedinica OVK "Crni orlovi", kojoj se pripisuje odgovornost za mučenja i ubijanja više desetina srpskih civila, čija su tela nađena u [[Radonjićko jezero|Radonjićkom jezeru]] i po seoskim bunarima u opštini [[Dečani]].
Red 30:
Vlasti u Beogradu optužile su Haradinaja da je odgovoran za mnoge zločine nad Srbima u tom delu Pokrajine i za njim raspisale poternicu. Optužen je da je za masovno ubistvo Srba na području Glođana, gde je u leto [[1998]]. na poljoprivrednoj plantaži nađeno više od 20 leševa.
 
Posle zvaničnog raspuštanja i demilitarizacije [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]], početkom 2000, formiran je [[Kosovski zaštitni korpus]], u kojem je Haradinaj bio zamenik komandanta [[Agim Čeku|Agima Čekua]]. Sa te dužnosti se povukao 11. aprila te godine i najavio osnivanje stranke. Nova stranka pod nazivom [[Alijansa za budućnost Kosova]] formirana je [[29. april4.|29. aprila]]a [[2000]]. i Haradinaj je izabran za njenog predsednika. ABK su pratile kontroverzne aktivnosti tokom predizborne kampanje za lokalne izbore, oktobra 2000, i jedan, nikad do kraja rasvetljen incident, u kojem je Haradinaj ranjen. Haradinaj je sa još tridesetak pripadnika [[Kosovski zaštitni korupus| KZK]] početkom jula 2000. napao porodicu Musaj iz okoline Dečana, potom je "teško ranjen" i prebačen u Nemačku, a ubrzo po njegovom povratku ubijen je jedan član porodice Musaj. U avgustu 2002. međunarodni tužilac na Kosovu podigao je optužnicu protiv Haradinaja zbog oružanog napada na jednu albansku porodicu 2000, ali nikada nije osuđen.
 
U svom autobiografskom djelu „Priča o ratu i slobodi“, Haradinaj je izjavio da su pripadnici OVK „svakog dana ubijali srpske policajce“.<ref name="OVK ubijao srpske policajce svakog dana, na svakom mjestu...">{{cite web |url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=44665 |title=OVK ubijao srpske policajce svakog dana, na svakom mjestu... |author= |authorlink= |coauthors= |date = 16. 8. 2011. |format= |work= |publisher=Radio televizija Republike Srpske |pages= |language= sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 17. 8. 2011.}}</ref>
 
== Haški tribunal ==
U okviru istrage o ratnim sukobima na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. i aktivnostima OVK, Haradinaj je u Prištini 10. novembra 2004. razgovarao sa istražiocima Haškog suda za ratne zločine počinjene na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], u vezi sumnji da je počinio ratne zločine nad [[Srbi]]ma i drugim nealbanskim stanovništvom tokom oružanih sukoba na Kosovu. Povodom istrage Haškog tribunala protiv njega, sam Haradinaj odbacio je mogućnost podizanja optužnice Haškog tribunala protiv njega. On je odmah posle izbora ocenio da je reč o „spekulacijama i glasinama“.
 
Tribunal je protiv Haradinaja (zajedno sa [[Idriz Balaj|Idrizom Balajem]] i [[Lahi Brahimaj]]em) [[4. mart3.|4. marta]]a [[2005]]. podigao optužnicu (slučaj br. IT-04-84-I), kojom ga po 37 tačaka tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, na osnovu individualne krivične odgovornosti (koja uključuje i učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu), počinjene u periodu od [[1. mart3.|1. marta]]a do [[30. septembar9.|30. septembra]] [[1998]]. godine (u koje vreme je Haradinaj bio komandant tzv. operativne zone Dukađin (Metohija). Haradinaj je po prijemu optužnice podeno ostavku na mesto premijera Kosova, i dobrovoljno se predao Tribunalu [[9. mart3.|9. marta]]a [[2005]]. Inače, nije se odmah složio sa američkom sugestijom da mirno i dostojanstveno ode u Hag, nego je tvrdio da mu je [[Džejmi Rubin]] nešto obećavao u ime [[Madeleine Albright|Medlin Olbrajt]].
 
Međunarodni predstavnici u Prištini (posebno [[Posebni predstavnik generalnog sekretara UN za Kosovo i Metohiju]] [[Soren-Jesen Petersen]]) imali su po oproštajnim prijemima povodom Haradinajevog odlaska u Hag o njemu neubičajeno lepe reči. Glavnina srpske strane to objašnjava kao želju i nastojanje da se Kosovo u kritičnom trenutku obelodanjivanja Haradinajeve optužnice umiri, odnosno zbog toga „što su propustili da kidišu na Srbe opkoljene u enklavama" (Ljiljana Smajlović).
 
Kao komandant zone „Dukađin", Haradinaj je slovio za najpouzdanijeg zapadnog saveznika na Kosovu, čiji su borci, osim sukoba sa srpskim snagama bezbednosti, veliku pomoć avijaciji [[NATO]] pružali i u otkrivanju neprijateljskih položaja. Posle rata, tokom demilitarizacije OVK u snage za borbu protiv elementarnih nepogoda, Haradinajeve jedinice su se najbrže transformisale u [[Kosovski zaštitni korpus]], zarad čega su mu povremeno opraštali „sitne nestašluke", poput oružanih obračuna sa rivalskim klanovima na zapadu Kosova. U takvim obračunima, navode poznavaoci tamošnjih zbivanja, ubijeno je i nekoliko potencijalnih svedoka koje bi glavni tužilac Haškog tribunala [[Carla Del Ponte|Karla del Ponte]] rado videla na svojoj strani.
 
Po izvorima iz inostranstva, a posebno onih iz [[Nemačka|Nemačke]] i [[Švajcarska| Švajcarske]], bio jedan od organizatora nasilja i etničkog čišćenja Srba u organizovanom pogromu od [[17. mart3.|17]]. do [[19. mart3.|19. marta]]a [[2004]]. godine.
 
Polovinom aprila [[2005]]. u bilizini sela Volujak, južno od [[Klina|Kline]], forenzičke ekipe [[UNMIK|UNMIK]] započele su otkopavanje masovne grobnice. Zbog nedostupnosti terena oko jame u koju su bacani leševi Srba i drugih nealbanaca, prema rečima UNMIK-ove kancelarije za nestala lica, predstoji dugotrajno iskopavanje. Zbog sumnje da u okolini postoji veći broj sličnih masovnih grobnica UNMIK će nastaviti rekognisticiranje terena. Područje oko Kline i jame Volujak bilo je tokom [[1998]]. i [[1999]]. u tzv. zoni koju je kontrolisala jedinica [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] na čijem je čelu bio Ramuš Haradinaj.
Red 87:
 
== Vidi još ==
*[[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]]
*[[Hronologija terorističkih napada na Kosovu]]