Grijeh – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: mijenja Kategorija:Hrišćanska teologija u Kategorija:Kršćanska teologija |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
[[Datoteka:Forbidden fruit.jpg|thumb|355px|[[Praroditeljski grijeh|Istočni grijeh]] Adama I Eve]]
'''Grijeh''' je pojam koji se najčešće koristi u [[Religija|religioznom]] značenju riječi, i to najčešće u [[
Abrahamske religije, koje imaju Boga, nastoje mu što više udovoljiti poštivanjem zapovijedi, a i većina religija ne podržava agresivnost i jasni prikaz nasilja, jer ga se smatra kao grijeh.
U [[
se obično treba truditi ispraviti štetu koju je možda, zbog grijeha, počinio. U kršćanstvu, [[Isus]] je opraštao grijehe grješnicina i carinicima. U kršćanstvu, najveći grijeh je raditi sve ono što Bog u svojim zapovijedima zahtijeva, no bez ljubavi, kako su to činili [[fariseji|farizeji]]. U [[islam]]u, najveći grijeh je smatranje da je Isa (Isus) Bog ili Sin Božji.
Grijeh je, zapravo, sve "ono" što je za religiju loše i/ili protuzakonito. Grijehom se smatra i jedenje određene hrane koja je, po nekim religijama, zabranjeno, no pripadnici drugih religija smatraju da takva hrana po mnogočemu ne bi trebala biti zabranjena i ''loša''. Muslimani ne jedu svinjetinu, a većina hindusa ne jede govedinu, dok neki ljudi, iz kakvih vjerskih ili drugih razloga, ne piju [[
== Etimologija ==
Red 13:
== Greh u hrišćanstvu ==
U početku nije [[Hrišćanska crkva|crkva]] bila ta koja je mogla oprostiti grijehe već sam [[Bog]].<ref name="Fromm"/> Kasnije je uvedeno pravilo "''[[Extra ecclesiam nulla salus]]''" (izvan crkve nema spasenja); te jedino crkva može ponuditi zaštitu protiv bilo kojeg gubitka [[Božja milost|milosti]].<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Ta je funkcija ograničena na [[svećenik]]e, osobito na [[
== Kritike ==
Nemački filozof [[Friedrich Nietzsche|Fridrih Niče]] smatra da biblijska povest o [[Praroditeljski grijeh|prvorodnom grehu]] govori "o paklenom strahu boga pred naukom", odnosno o velikoj unutrašnjoj teškoći [[
{{citat|Nauka izjednačava sa bogovima — kada čovek postaje naučan završeno je sa sveštenicima i bogovima! Nauka je prvi greh, klica svih grehova, iskonski greh. To je jedina pouka. — "Ne treba da saznaješ" — ostalo sledi iz toga.<ref name="Antikrist"/>|[[Friedrich Nietzsche]]}}
Prema Ničeu, početak Biblije sadrži čitavu psihologiju sveštenika. Niče smatra da je sveštenikov glavni problem dugo bio "kako da se bori protiv nauke?" Odgovor koji Biblija daje je: "napolje iz raja sa čovekom", jer sreća, dokolica, dovodi do misli, a "sve misli su rđave misli". Nauka se razvija u srećnom sticaju prilika — treba imati vremena, treba imati duha napretek da bi se saznavalo. Otuda je logika sveštenika da čoveka treba učiniti nesrećnim.<ref name="Antikrist"/> Primerno ovoj logici, sveštenici su uveli pojmove "[[
== Izvori ==
Red 27:
== Vidi još ==
* [[Sedam glavnih grijeha]]
* [[Praroditeljski grijeh|Istočni grijeh]]
<!-- interwiki -->
|