Gregor Mendel – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 78 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q37970 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
| slika_širina =
| naslov = Johann Gregor Mendel
| datum_rođenja = [[22. 7.|22. srpnja]] [[1822]].
| mjesto_rođenja = [[Hynčice]], [[Češka Republika|Češka]]
| datum_smrti = [[6. 1.|6. siječnja]] [[1884]].
| mjesto_smrti = [[Brno]], [[Češka Republika|Češka]]
| prebivalište = Češka
| državljanstvo = [[Česi|Češko]]
Red 21:
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija = [[rimokatoličkakatolička crkva|rimokatolik]]
| fusnote =
}}
Red 27:
[[Datoteka:StThomasAbbeyBrno.jpg|right|thumb|Augustinski samostan svetog Tomasa u Brnu]]
 
'''Mendel, Gregor''' ([[22. 7.|22. jul]] [[1822]] – [[7. 1.|6. januar]] [[1884]].) je bio [[Češka Republika|češki]] [[svećenik|sveštenik]], [[biologija|biolog]], [[botanika|botaničar]] i [[matematika|matematičar]] koji se smatra začetnikom [[klasična genetika|klasične genetike]]. Rođen je 22. jula 1822.g. u selu Hajzendorf ({{jez-nem|Heinzendorf bei Odrau}}, sada Hinčice, {{jez-češ|Hynčice}}), u [[ŠlezijaŠleska|Šleziji]], tadašnja [[AustrougarskaAustro-Ugarska|Austriji]], a današnja [[Češka Republika|Češka]], kao Johan, a ime Gregor uzima postavši augustinski [[fratar]]. Gimnaziju je pohađao u [[Tropao|Tropau]] (danas: [[Opava]]), a studije na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet Palackog|Univerziteta]] u [[Olomouc]]u ({{jez-nem|Olmütz}}). Zbog očeve bolesti i nedostatka novca primoran je da [[1843]]. g. postane fratar, pa teološku školu završava u Brinu (današnje [[Brno]]).
 
Diplomirao je matematiku 1850. g. i pokušao da se upiše na [[prirodna nauka|prirodne nauke]] (biologiju), ali nije položio ispit! Bez obzira na ovu ironiju sudbine, postao je poznat upravo u toj [[nauka|nauci]], a znanje matematike i odlično baratanje [[broj]]kama mu je u tome pomoglo. Vrlo uspešno je povezao ove dve nauke i stvorio, a i ne znajući da je to uradio, [[genetika|genetiku]].
 
Iako nije uspeo da položi ispit za upis na studije biologije ipak dospeva, zahvaljujući razumevanju starešine samostana, u Beč gde izučava [[zoologija|zoologiju]], [[botanika|botaniku]], [[fizika|fiziku]], [[hemijakemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]]. Vraća se u Brno [[1854]]. g. gde predaje na Visokoj tehničkoj školi. Posle više neuspešnih pokušaja [[1856]]. g. odustaje u nameri da položi državni [[test]] za [[učitelj]]a. Po nekim podacima se smatra da ga je u tome sprečila [[bolest]].
 
[[Eksperiment]]e na [[baštenski grašak|baštenskom grašku]] započinje [[1856]]. g. da bi [[1865]].g. rezultate tih eksperimenata saopštio na zasedanju Prirodno-istorijskog naučnog društva u [[Brno|Brnu]], a iduće ,[[1866]], objavio svoj rad ''Eksperimenti sa biljnim [[hibrid]]ima'' (Experiments with Plant Hybrids) u [[zbornik]]u istog društva. Kopiju svog rada šalje tadašnjem poznatom austrijskom [[botaničar]]u K. V. [[Negeli]]ju (Karl Wilhelm von Nägeli). Negeli ne prepoznaje genijalnost i značaj ovog rada, pa Mendel, što iz razočarenja, a što i pritisnut obavezama samostanskog starešine, prestaje sa svojim eksperimentima.
Red 75:
|}
 
Vrhunac u karijeri postiže [[1868]]. g. izborom za starešinu samostana i na tom mestu ostaje do smrti, nepriznat od strane naučnika toga doba i potpuno nepoznat za javnost. Njegovi radovi i genijalno izvedeni zaključci bili su daleko ispred nivoa nauke tog vremena da bi tek početkom [[20. vekvijek|20. veka]]a bili ponovo otkriveni i postali osnova savremene genetike. Tri naučnika [[1900]]. g, [[De Friz]] ([[Holandija]]), [[Korens]] ([[Nemačka]]) i [[Čermark]] ([[Austrija]]), nezavisno jedan od drugog, slučajno pronalaze Mendelov rad i uviđaju da je on već formulisao osnovne zakone nasleđivanja.
 
Tek 16 godina posle Mendelove smrti, njegov rad dobija priznanje, a njegovi zaključci ime koje im sa pravom pripada: