Giotto di Bondone – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 12:
| mjesto_smrti = [[Firenca]]
| nacionalnost = Italijan
| polje = [[slikarstvo|slikanje]], [[freska]]
| pokret = [[Gotička umjetnost|kasna gotika]]
| djela = Freske u [[Kapela Scrovegni|kapeli Scrovegni]], [[Giottov zvonik|Campanile]]}}
'''Giotto di Bondone''', znan samo i kao '''Giotto''', (''Colle di Vespignano'', [[1267]]. – [[Firenca]], [[8. 1.|8. siječnja]] [[1337]].) bio je slavni [[Italija|talijanski]] [[slikar]], [[arhitekt]] i [[cipar|kipar]]. Najvažniji i najutjecajniji slikar [[Gotika|Gotike]]. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske [[Renesansa|Renesanse]].
== Život ==
Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici [[Firenca|Firence]]. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).
O njegovom životu svjedoči [[1450]]. napisan spisak „''Commentarii''“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisao [[Lorenzo Ghiberti]], a koji se je u [[16.
Pojava Giotta kao slikara, arhitekta i kipara u talijanskoj i europskoj umjetnosti označuje pojavu novoga likovnog izraza ''arte moderna''. Oslobađa se tradicionalnih shema [[Romanika|romaničkog]] slikarstva i [[Bizantska umjetnost|bizantske]] [[Ikonografija|ikonografije]], teži da svijet slikarski prikaže kao neposredno uočenu stvarnost. Pisac [[Cennino Cennini]] mu se divio i hvalio njegove tehničke vještine.
Red 36:
Po jednoj legendi je Giotto jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstora [[Cimabue]]a koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju mu je priznao da ga je nadvisio.
Giotto se spominje i u [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovom]]
Pjesnik [[Francesco Petrarca]] je od njega dobio kip [[
== Djela ==
Red 44:
[[Datoteka:Giotto di Bondone 063.jpg|lijevo|thumb|200px|Ciklus fresaka Svetog Franje Asiškog u Firenci - svod.]]
Uporabom nove ikonografije i novoga [[Likovna umjetnost|likovnog govora]] ostvaruje velik ciklus od 28 [[Freska|fresaka]] iz života [[Sv. Franjo|sv. Franje]] u gornjoj crkvi u [[Assisi]]ju, poslije [[1297|1297.]] g.
Tim slikama se Giotto ustoličio kao najvažniji slikar gotike. On je prvi uskladio prizor slike sa stajalištem gledaoca, te je prostor slike povezao s prostorom gledaoca (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Likovi na tim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni.
Giotto je prvi u europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova.
Red 52:
[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -18- - Adoration of the Magi.jpg|desno|thumb|200px|'''Poklonstvo kraljeva''', freska iz ''kapele Scrovegni'' u Padovi.]]
Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli '''Cappella degli Scrovegni''' u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i [[Isus
Svojim djelima Giotto je dao dojam dodirljivosti i dubinskog prostora. Bio je prvi umjetnik koji je pokušao ostvariti perspektivski krajolik i građevine. Neka djela koja se pripisuju njemu možda su zapravo djela njegovih učenika. Po jednoj legendi je predstavniku pape, koji je htio probu njegova umijeća, jednostavno ručno nacrtao savršen krug („Giottov O“).
Djelomice su očuvane i freske u kapelama [[
Nasljeđuje [[Arnolfo di Cambi|Arnolfa di Cambija]] na izgradnji [[Firentinska katedrala|firentinske prvostolnice]]. Ispred katedrale podigao je [[zvonik]] od raznobojnog [[mramor]]a, ukrasio ga [[reljef]]ima (nešto izmijenjen i dovršen nakon njegove smrti).
| |||