Razlike između izmjena na stranici "Giotto di Bondone"

m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: migracija 67 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q7814 na Wikidati)
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| mjesto_smrti = [[Firenca]]
| nacionalnost = Italijan
| polje = [[slikarstvo|slikanje]], [[freska]]
| pokret = [[Gotička umjetnost|kasna gotika]]
| djela = Freske u [[Kapela Scrovegni|kapeli Scrovegni]], [[Giottov zvonik|Campanile]]}}
 
'''Giotto di Bondone''', znan samo i kao '''Giotto''', (''Colle di Vespignano'', [[1267]]. – [[Firenca]], [[8. 1.|8. siječnja]] [[1337]].) bio je slavni [[Italija|talijanski]] [[slikar]], [[arhitekt]] i [[cipar|kipar]]. Najvažniji i najutjecajniji slikar [[Gotika|Gotike]]. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske [[Renesansa|Renesanse]].
 
== Život ==
Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici [[Firenca|Firence]]. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).
 
O njegovom životu svjedoči [[1450]]. napisan spisak „''Commentarii''“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisao [[Lorenzo Ghiberti]], a koji se je u [[16. stoljećevijek|16. stoljeću]] ponovno objavio od Giorgija Vasarija te je stekao veliku popularnost. Tamo se govori da je Giotto odrastao u siromašnim uvjetima ali da ga je jednog dana otkrio slikar [[Cimabue]] dok je crtao na kamenu čuvajuči ovce. Navodno je Giotto kao dječak tako vjerno slikao mrave da se čak i veliki Cimbaue začudio. Vjerojatno je stoga Giotto postao njegov učenik; njegov utjecaj je vidljiv na njegovim prvim radovima. Ubrzo je dobio prve ponude po Firenci, a '''papa Benedikt XII'''. ga je pozvao u [[Rim]], gdje je radio 10 godina. Naposlijetku je postao slavni arhitekt i kipar, ali i pjesnik.
 
Pojava Giotta kao slikara, arhitekta i kipara u talijanskoj i europskoj umjetnosti označuje pojavu novoga likovnog izraza ''arte moderna''. Oslobađa se tradicionalnih shema [[Romanika|romaničkog]] slikarstva i [[Bizantska umjetnost|bizantske]] [[Ikonografija|ikonografije]], teži da svijet slikarski prikaže kao neposredno uočenu stvarnost. Pisac [[Cennino Cennini]] mu se divio i hvalio njegove tehničke vještine.
Po jednoj legendi je Giotto jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstora [[Cimabue]]a koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju mu je priznao da ga je nadvisio.
 
Giotto se spominje i u [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovom]]vom [[DekameronDecameron|Dekameronu]]u, (6. dan, 5. priča); i u [[Dante Alighieri|Danteovoj]] u „[[BožanstvenaDivina komedijaCommedia|Božanstvenoj komediji]]“. Sa obojicom je bio dobar prijatelj.
 
Pjesnik [[Francesco Petrarca]] je od njega dobio kip [[Sveta Marija (majka Isusova)|Djevice Marije]], a i [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]] se nadahnuo njegovim djelom u crkvi ''Santa Croce'' u Firenci.
 
== Djela ==
 
[[Datoteka:Giotto di Bondone 063.jpg|lijevo|thumb|200px|Ciklus fresaka Svetog Franje Asiškog u Firenci - svod.]]
Uporabom nove ikonografije i novoga [[Likovna umjetnost|likovnog govora]] ostvaruje velik ciklus od 28 [[Freska|fresaka]] iz života [[Sv. Franjo|sv. Franje]] u gornjoj crkvi u [[Assisi]]ju, poslije [[1297|1297.]] g.
Tim slikama se Giotto ustoličio kao najvažniji slikar gotike. On je prvi uskladio prizor slike sa stajalištem gledaoca, te je prostor slike povezao s prostorom gledaoca (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Likovi na tim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni.
Giotto je prvi u europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova.
[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -18- - Adoration of the Magi.jpg|desno|thumb|200px|'''Poklonstvo kraljeva''', freska iz ''kapele Scrovegni'' u Padovi.]]
 
Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli '''Cappella degli Scrovegni''' u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i [[Isus Krist|Isusa]]a, te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj Sveta tri kralja koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente.
 
Svojim djelima Giotto je dao dojam dodirljivosti i dubinskog prostora. Bio je prvi umjetnik koji je pokušao ostvariti perspektivski krajolik i građevine. Neka djela koja se pripisuju njemu možda su zapravo djela njegovih učenika. Po jednoj legendi je predstavniku pape, koji je htio probu njegova umijeća, jednostavno ručno nacrtao savršen krug („Giottov O“).
 
Djelomice su očuvane i freske u kapelama [[Firenzafirenca|firentinske]] crkve '''Sta Croce''', dok su u [[Rim]]u i [[Napulj]]u potpuno propale. Osim fresaka slikao je u [[tempera|temperi]] i u [[Uljene boje|ulju]] na dasci, te oslikavao [[Raspelo|raspela]] u kojima je bliži tradicionalnim rješenjima ('''[[Madona u slavi]]''').
 
Nasljeđuje [[Arnolfo di Cambi|Arnolfa di Cambija]] na izgradnji [[Firentinska katedrala|firentinske prvostolnice]]. Ispred katedrale podigao je [[zvonik]] od raznobojnog [[mramor]]a, ukrasio ga [[reljef]]ima (nešto izmijenjen i dovršen nakon njegove smrti).
64.473

izmjene