Geografija – razlika između verzija

'''Geografija''' ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία) je [[nauka|znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja (planet)|Zemljine]] površine. Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[historija|historiju]], geografija pripada među najstarije [[znanostnauka|znanosti]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje geografskog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanostinauke|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.<ref>http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf</ref><ref>http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html</ref> Naziva se i svjetskom disciplinom. <ref>Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008</ref>

Geografija kao [[nauka|znanost]] o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova ([[regija]]).

Termin ''geografija'' potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije. [[Etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja (planet)|zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] ''-grafija'' koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''.<ref>[[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Jugoslavenski leksikografskiLeksikografski zavod Miroslav Krleža|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967]].</ref> <ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography. </ref> Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ ''geografija'' prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pne.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji. Na temelju prvotnog značenja geografije u [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnim]] i [[Južnoslavenskijužnoslovenski jezici|južnim]] [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] tokom [[19. vijek]]a nastaje i riječ ''zemljopis'' ([[Češki jezik|češ.]] ''zeměpis'', [[Slovački jezik|sk.]] ''zemepis'', [[Slovenski jezik|sl.]] ''zemljepís'') koja je zaživjela kao ime geografskog [[Osnovna škola|osnovnoškolskog]] predmeta u [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[1950-e|1950-ih]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[1991|1991.]] - [[2005|2005.]]).

| [[glaciologija]] || [[hidrologija]] i [[hidrografija]] || [[klimatologija]] i<br />[[paleoklimatologija]]</br>|| [[pejzažna ekologija|krajobrazna ekologija]]

| [[kvartarna znanost]] || [[litoralna geografija|obalna geografija]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]

Glavni je geografski faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[antropogeografija|humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomska geografija]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[agrarna geografija|agrarna]], [[industrijska geografija|industrijska]], [[prometna geografija]] i dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja proučava [[historijska geografija]], a geografske pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politička geografija]]. [[Medicinska geografija]] proučava geografsku raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim geografskim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateška geografija|strateška]] i [[vojna geografija]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:

| [[politička geografija|polit. geog.]] & [[geopolitika]] || [[populacijska geografijademogeografija|pop. geog.]] ili [[demografija]] || [[prometna geografija]] || [[razvojna geografija]]

[[Geomatika]] je grana geografije koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u geografiji sredinom [[1950-e|1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u [[SjevernaSeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-e|1950-ih]].

Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[geografski informacijski sustavsistem|geografskih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].

* [[Regionalna geografija|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-e|1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalna geografija|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], populacijske distribucije, [[krajobraznapejzažna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kvalitete okoliša.

* [[Planetologija|Interplanetarne znanosti]]: dok je disciplina geografije obično zaokupljena [[Zemlja (planet)|Zemljom]], ovaj se termin neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svjetova poput [[planetplaneta]]a u [[Sunčev sustavsistem|Sunčevom sustavu]] ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio [[astronomija|astronomije]] ili [[kozmologijakosmologija|kozmologije]]. Istraživanje drugih planeta obično se naziva [[planetologija|planetologijom]] (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput [[geologija Marsa|areologije]] (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.

Budući da su prostorni međuodnosi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[karta|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila geografskoj analizi, [[geografski informacijski sustavsistem|geografskim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.

:''Glavni članak: [[geografski informacijski sistem|geografski informacijski sustav]]''

[[Geografski informacijski sistem|Geografski informacijski sustav]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina geografije, GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]]. GIS je toliko revolucionirao područje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomoć nekog oblika GIS softvera. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava geografsku informacijsku znanost.

[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju geografskih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[geografski informacijski sustavsistem|geografskim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Geografi trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.

Najstarije poznate karte svijeta potječu iz 9. vijeka pr. ne., a pripadale su [[BabilonciBabilonija|Babiloncima]]ma. <ref>Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN 1-4051-9146-5 </ref> Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu historiju, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) <ref>Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. ISBN 0-691-11711-X. </ref>, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja (planet)|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. vijek]]a, kineske metode geografskih istraživanja i njihova geografska literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. vijek]]a.

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al-Idrisi|Al Idrisi]], [[Ibn Batuta|Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[EuropaEvropa|Europska]] srednjovjekovna geografija ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkom i arapskom geografijom. <ref>Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.</ref> Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.

U [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u, zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617|1617.]] prva [[triangulacija]], [[1682|1682.]] [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav geografski rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih geografa [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769|1769.]] – [[1859|1859.]]) i [[KarlCarl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779|1779.]] – [[1859|1859.]]) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima uporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općoj geografiji (''fizička geografija'').

''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844|1844.]] - [[1904|1904.]]) počela jačati humanistički smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizička geografija, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na [[univerzitet]]ima popunjavali u drugoj polovici [[19. vijek]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. vijek]]a nove generacije geografskih stručnjaka ističu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetičko-geografskih studija. U [[Nemačka|Nemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim geografskim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

* [[Eratosten]] ([[276. pne.]] - [[194. pne.]]), izračunao [[opseg]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]].

* [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] (o. [[90|90.]] - o. [[168|168.]]), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu ''[[Geographia]]''.

* [[Gerardus Mercator]] ([[1512|1512.]] - [[1594|1594.]]), inovativni [[kartografija|kartograf]] koji je osmislio [[Mercatorova projekcija|Mercatorovu projekciju]]

* [[Alexander von Humboldt]] ([[1769|1769.]] - [[1859|1859.]]), smatra se ocem moderne geografije; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].

* [[Carl Ritter]] ([[1779|1779.]] - [[1859|1859.]]), smatra se ocem moderne geografije. Prvi pročelnik Katedre za geografiju na [[HumboldtovХумболтов univerzitetуниверзитет uу BerlinuБерлину|Univerzitetu u Berlinu]].

* [[Arnold Henry Guyot]] ([[1807|1807.]] - [[1884|1884.]]), zabilježio strukturu [[ledenjak]]a i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.

* [[William Morris Davis]] ([[1850|1850.]] - [[1934|1934.]]), otac američke geografije. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.

* [[Paul Vidal de La Blache]] ([[1845|1845.]] - [[1918|1918.]]), utemeljitelj francuske škole [[geopolitika|geopolitike]] i autor principa [[antropogeografija|antropogeografije]].

* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861|1861.]] - [[1947|1947.]]), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]]

* [[Walter Christaller]] ([[1893|1893.]] - [[1969|1969.]]), antropogeograf i pronalazač [[teorija centralnog mjesta|teorije centralnog mjesta]].

* [[Yi-Fu Tuan]] ([[1930|1930.]] - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističke geografije.

* [[David Harvey (geograf)|David Harvey]] ([[1935|1935.]] - ), [[marksizam|marksistički]] geograf i autor teorija o prostornoj i [[urbana geografija|urbanoj geografiji]].

* [[Edward Soja]] (rođen [[1941|1941.]]), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina [[sinekizam]] i postmetropolis.

* [[Michael Frank Goodchild]] ([[1944|1944.]] - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik ''RGS founder's medal'' [[2003]]. godine.

* [[Doreen Massey (geograf)|Doreen Massey]] ([[1944|1944.]] - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].

* [[Nigel Thrift]] ([[1949|1949.]] - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.

* [[National Geographic Society]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])

* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])