Fortifikacija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 50 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q57821 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|thumb|250px|<center>[[Dubrovačke gradske zidine]]<center>]]
'''Fortifikacija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''fortificatio'') je [[nauka|znanost]] o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Termin se također koristi kao [[sinonim]] za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mjesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada.
 
Fortifikacije su dakle [[vojska|vojne]] [[građevina|građevine]] i [[konstrukcija|konstrukcije]] namijenjene [[obrana (vojska)|obrambenom]] [[rat]]ovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko tisuća godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''fortis'' ("jak") i ''facere'' ("činiti").
 
Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao [[Hadrijanov zid]] ili [[Veliki kineski zid]], dok su druge više-manje okrugle kao [[bedem]] na vrhu brežuljka, neke pravokutne kao [[Normani|normanska]] [[toranj|kula]], a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine.
Sve su građene da budu jake, a ne da budu lijepe, a ipak njihova masivnost i vještina kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost.
 
==Nomenklatura==
Mnogi vojni objekti poznati su kao '''fortovi''' ili '''forovi''' (od [[francuski jezik|franc]]. ''fort'' [[fortifikacija|utvrda]]), iako nisu uvijek utvrđeni. Fortovi su se razlikovali veličinom, obuhvaćajući vrlo velike tvrđave i utvrde, pa sve do najmanjih '''fortica''' (od [[talijanskiitalijanski jezik|tal]]. ''fortezza''). Riječ fortifikacija također može označavati praksu usavršavanja obrane nekog područja obrambenim radovima. Kada se termin koristi u množini, fortifikacije označavaju izgrađene objekte koje služe za obranu. [[obrambeni zid|Gradske zidine]] ili bedemi su stoga fortifikacije ali ne moraju nužno biti utvrde.
 
Umjetnost podizanja vojnog kampa ili konstruiranja fortifikacije tradicionalno se klasificira kao [[kastrametacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrametatio'') još od vremena [[rimska legija|rimskih legija]]. [[Umetnost|Umjetnost]]/[[nauka|znanost]] [[opsada|opsjedanja]] fortifikacije i njenog razaranja popularno se naziva [[opsada|opsadom]], dok se u terminologiji koristi izraz [[poliorcetika]]. Potonji termin također se koristi za označavanje umijeća gradnje fortifikacije.
 
==Principi==
Red 17:
* '''zaštita''' koja omogućuje braniteljima zaklon od napada neprijateljskih trupa. Komponenta zaštite djeluje na dva načina, neposredno, uporabom dovoljno krutih [[konstrukcija]] zaustavljaju se neprijateljski [[projektil]]i, i posredno, korištenjem udaljenosti, prednosti [[domet]]a i od nedavno [[kamuflaža|kamuflaže]]. Općenito govoreći, generalizacija sve sofisticiranijeg [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ima za posljedicu povećanu potrebu za zaštitom, no komponenta prepreke izgubila je na važnosti [[mehanizacija|mehanizacijom]] napadačkih trupa.
 
Međutim ona može imati drugu funkciju, poput simboličkog sustava, ostvarujući kapacitet ili [[pravo vlasništva|vlasništvo]].
 
Neke su utvrde imale čisto obrambenu ulogu, dok su druge bile namijenjene kao isturene postaje za osvajanje novih teritorija ili da zastrašuju koji grad. Štitile su gospodarevu obitelj i najbližu svitu od iznenadnog napada ili izdaje. One složenije mogle su se odupirati opsadama i više od godine dana. Ima slučajeva gdje su vojne posade od samo tridesetak ljudi zadržavale tri tisuće vojnika.
Red 26:
 
==Klasifikacija==
Fortifikacije su obično podijeljene u dvije grane: '''trajne''' ili '''permanentne fortifikacije''' i '''poljske''' ili '''terenske fortifikacije'''. Trajne fortifikacije se podižu u slobodno vrijeme, sa svim resursima koje država može opskrbiti konstruktivnim i [[mehaničko inženjerstvo|mehaničkim]] vještinama, te se grade od izdržljivih materijala. Terenske fortifikacije su improvizirane građevine koje na terenu podižu trupe često uz pomoć dostupnih lokalnih radnika i oruđa koristeći materijale koji ne zahtijevaju veliku pripremu poput [[zemlja (planet)|zemlje]], pruća, lakog [[drvodrveće|drva]] i pješčanih vreća (vidi [[sangar]]). Postoji također i srednja grana koja se naziva '''polutrajnim''' ili '''semipermanentnim fortifikacijama'''. Ona se podiže kad u tijeku ratnog pohoda postane poželjno zaštiti određenu lokaciju s najboljom imitacijom trajne obrane načinjenom u kratkom vremenu uz dostupne obilne resurse i vještu civilnu radnu snagu.
 
Uz gore navedenu klasifikaciju prema trajnosti, fortifikacije je moguće razvrstati i na druge načine, npr. prema namjeni. Cilj fortifikacija se uvijek razlikovao pa su neke fortifikacije bile zadužene za zaštitu pojedinačnih zgrada od malenih [[fortifikacija|utvrda]] sve do [[feudalni dvorac|feudalnih dvoraca]] ([[dvorac Roquetaillade]]), dok su neke štitile čitava prostranstva uz pomoć ogromnih obrambenih sustava kao što su [[Veliki kineski zid|Kineski zid]] ili [[Maginotova linija]].
 
==Povijest==
Red 35:
Isprva su utvrde građene od kolja (''[[palisade]]''), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od [[kamen]]a (''gradine ili citadele''). Poslije se grade veliki [[bedem]]i koji okružuju i goleme gradove (najveći su [[Babilon]] i kineski [[Xi'an]]), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama.
 
[[StariAntički Rim|Rimski]] ''[[kastrum|castrum]]'' i [[bizantbizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantska]]ska ''poljska utvrda'' su imale duge tanke zidove i tanke tornjeve jer je njihova uloga prije svega bila takva da je odgovarala velikim vojnim snagama koje su trebale uperiti što više oružja na neprijatelja. Na vrhu takvih utvrda su dodavane drvene [[Galerija|galerije]] poduprte [[konzola]]ma, a tornjevi istaknuti prema konfiguraciji tla (npr. [[Saône]] u [[Sirija|Siriji]] iz 11. stoljeća). U svoje gradske utvrde [[Bizantinci]] su povremeno ugrađivali tzv. "zavojite ulaze" čiji je oblik prisiljavao napadača da se jednom ili više puta okrene izlažući tako leđa ili bok, koji obično nije bio zaštićen štitom (npr. ''[[CarigradIstanbul|Carigradske]]ske gradske zidine'').
 
Na Istoku se održao vodeći autoritet države, a na Zapadu se on raspao te se kamene utvrde nisu gradile nekoliko stoljeća s iznimkom [[VizigotiZapadni Goti|Vizigotske]] obnove rimskih zidina u [[Carcassone]]u u [[Francuska|Francuskoj]] u 6. stoljeću.
 
U 11. stoljeću su [[Normani]] počeli mijenjati drvene palisade kamenom oplatom, te utvrde oblikovati u dva dijela:
* '''gradina (''motte'')''' - visok humak okružen jarkom za gospodara i svitu
* '''podgrađe (''bailey'')''' – prostrano područje nepravilnog oblika ograđen kolcima za seljake i stoku
Najpoznatija je svakako ''[[White Tower]]'' u [[London]]u, koju je počeo graditi [[William I Osvajač|Vilim Osvajač]] u 11. stoljeću, te kasnije ''[[Doverska kula]]'' i ''utvrda u [[Carisbrooke]]u''.
 
[[Križarski ratovi|Križari]] nisu imali dovoljno ljudi pa su gradili masivnije i vijugave zidine s istaknutim kulama s kompliciranim ulazima. Veliki vojni redovi, [[malteški red|hospitalci]] i [[templari]] imali su različite "stilove" gradnje. Za "hospitalski stil" koji je doživio procvat utvrdom ''[[Krak des Chevaliers]]'' u Siriji u 13. stoljeću, karakteristične su bile okrugle ili potkovaste kule smiono istaknute, koncentrične linije fortifikacije, zavojiti ulazi, dobro postavljene strijelnice i masivnost konstrukcije.
 
Unutarnja utvrđenja utvrde ''[[Manzanàres el Real]]'' u [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjoslkoj]], iz kasnog 15. stoljeća, dominiraju vanjskima tako da su napadači istovremeno bili pod unakrsnom vatrom i s jednih i s drugih.
 
U 14. i 15. stoljeću kule na vanjskim bedemima postale su zdepastije i deblje, da bi mogle odoljeti udarima opsadnih sprava i topništva. [[Top]]ovi, ali i centralizirane vlade koje su imale izdašna sredstva za izvođenje duljih opsada, su naposljetku doveli do opadanja važnosti utvrda.
Red 56:
 
===Terminologija===
Fortifikacijska terminologija sadrži pojmove koji uglavnom vuku podrijetlo iz [[francuski jezik|francuskog jezika]], dok manji dio potječe iz [[talijanskiitalijanski jezik|talijanskog]], [[njemačkinemački jezik|njemačkog]], [[engleski jezik|engleskog]] i drugih jezika. Glavni razlog tome su poznati [[vojni inženjer|vojni inženjeri]] koji su razradili teoriju fortifikacijske znanosti, a najpoznatiji od njih svakako je [[Francuzi|francuski]] [[vojni inženjer]] i [[maršal]] [[Vauban]]. Stoga su uz sljedeće fortifikacijske termine navedeni i termini na izvornom, najčešće [[francuski jezik|francuskom jeziku]].
 
[[Datoteka:Ram Pol.jpg|right|200px|thumb|<small>Fort [[Kumbhalgarh]] u [[Rajasthan]]u, [[Indija]] jedan je od najvećih utvrda u Aziji. Utvrdu je sagradio Rana Kumbha u [[15. stoljećevijek|15. stoljeću]], a više od 350 [[hinduizam|hinduskih]] i [[džainizam|džainističkih]] hramova se nalazi unutar nje. Više od 3 stoljeća Fort je ostao neprobojnim sve dok ga nisu zauzele ujedinjene snage [[Akbar]]a, [[Malwa|Malwe]] i [[sultanat Gujarat|sultanata Gujarat]].</small>]]
<!-- [[Datoteka:Rodberget38.jpg|thumb|200px|<small>Fort Rödberget, dio moderne [[Bodenska utvrda|utvrde Boden]] u [[Švedska|Švedskoj]], viđena sa sjevera. [[Jarak]] i naoružane [[turela|turele]] su jasno vidljive kao i veličanstven pogled sa same utvrde.</small>]] -->
<!-- [[Datoteka:Tvrdjava Petrovaradin 11.jpg|desno|200px|thumb|<small>[[Petrovaradinska tvrđava]] "Gibraltar na Dunavu" - austrijska tvrđava iz XVIII stoljeća i jedna od najbolje sačuvanih fortifikacija u Srbiji.</small>]] -->
Red 67:
<div style="-moz-column-count: 2; column-count:2; ">
'''Tipovi fortifikacije'''
* [[akropolj|akropola]]
* [[citadela]]
* [[palata|dvorac]]
* [[fort]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[limes]]
* [[opidum|oppidum]]
* [[fortifikacija|utvrda]]
* [[utvrđena linija]]
* [[utvrđeni grad]]
Red 86:
*[[Banket (fortifikacija)|banket]] ([[francuski jezik|franc]]. ''banquette'')
*[[barbekana]] ili [[barbakan]] ([[latinski jezik|lat]]. ''barbecana'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbacane'')
*[[barbeta]] ([[talijanskiitalijanski jezik|tal]]. ''barbetta'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbette'')
*[[bartizan]] ([[engleski jezik|engl]]. ''bartizan'')
*[[bastilja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bastille'')
Red 114:
*[[hušeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''huchette'')
*[[kaponir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''caponnière'')
*[[krenelacija|kastelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castellatio'')
*[[džentlmen|kavalir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cavalier'')
*[[kazamat]] ([[talijanskiitalijanski jezik|tal]]. ''casamatta'')
*[[kineta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cunette'', [[njemačkinemački jezik|njem]]. ''Künette'')
*[[kontraeskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contre-escarpe'')
*[[kontrafor]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contrefort'')
Red 140:
*[[reduit]] ([[francuski jezik|franc]]. ''réduit'')
*[[reduta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''redoute'')
*[[revelin]] ili [[ravelin]] ([[talijanskiitalijanski jezik|tal]]. ''rivelino'', [[francuski jezik|franc]]. ''ravelin'')
*[[strijelnica]] ili [[aršera]] ([[francuski jezik|franc]]. ''archère'')
*[[šikana]] ([[francuski jezik|franc]]. ''chicane'')
Red 150:
*[[turela]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tourelle'', [[engleski jezik|engl]]. ''turret'')
*[[vizirni otvor]]
*[[vrapci|vrabac]] ([[francuski jezik|franc]]. ''moineau'')
*[[zaklonjeni prolaz]]
 
'''Tipovi fortova'''
*[[bastionska utvrda]]
*[[blokhaus]] ([[njemačkinemački jezik|njem]]. ''blockhaus'')
*[[bunker]]
*[[compound]]
*[[donžon]]
*[[palata|dvorac]]
*[[gradina (utvrda)|gradina]]
*[[gradske zidine]]
Red 167:
*[[kopnena baterija]]
*[[kula martello]]
*[[Pā]] [[Maori|maorska]] fortifikacija iz [[19. stoljećevijek|19. stoljeća]]
*[[palisada]]
*[[poligonalna utvrda]]
Red 186:
*[[Fort Raigad]]
*[[Fort Rohtas]]
*[[Veliki kineski zid|Kineski zid]]
*[[Krak des Chevaliers]]
*[[Moskovski Kremlj|Kremlj]]
*[[Linije Torres Vedrasa]]
*[[Maginotova linija]]