Verzija na datum 11 mart 2013 u 14:22 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: migracija 75 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3143 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 13 juni 2013 u 02:10 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 6: \| ime = Europa \| otkrio = [[Galileo Galilej]] \| datum otkrica = [[7. 1.\|7. siječnja]] [[1610]]. \| privremena oznaka = Jupiter II \| planet = [[Jupiter (~~planet~~planeta)\|Jupiter]] \| grupa = [[Galilejanski sateliti]] \| ekscentricitet = 0.0094 \| prosjecna udaljenost = 671,034 [[kilometar\|km]] (0.004486 [[Astronomska jedinica\|AJ]]) \| periapsis = 664,700 km (0.00444 AJ) \| apoapsis = 677,300 km (0.00453 AJ) \| period = 3 [[dan\|d]], 13 [[sat\|h]], 13 [[~~minuta~~minut\|min]] 42 [[~~sekunda~~sekund\|s]] \| max v = 13.871 [[km/s]] \| avg v = 13.741 km/s Red 21: \| i_planet = 0.47° \| srednji promjer = 3121.6 km (0.245 [[Zemlja (planet)\|Zemlje]]) \| povrsina = 3.1 x 10<sup>7</sup> [[kvadratni kilometar\|km²]] (0.060 Z.) \| masa = 4.8 x 10<sup>22</sup> [[kilogram\|kg]] (0.008 Z.) \| volumen = 1.6 x 10<sup>10</sup> [[metar kubni\|km³]] (0.015 Z.) \| gustoca = 3.014 [[g/cm³]] \| gravitacija = 1.31 [[m/s²]] (0.134 ([[Ubrzanje slobodnog pada\|g]]) Red 32: \| albedo = 0.67 \| temperatura = min: 85 [[Kelvin\|K]]<br>sr: 103 K<br>max: 125 K \| atmosferski pritisak = 1 μ[[Pascal (SI jedinica)\|Pa]] (100% [[kiseonik\|kisik]]) \| nagib osi = 0° }} '''Europa''' je satelit [[Jupiter (~~planet~~planeta)\|~~Jupiter~~Jupitera]]a. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 10<sup>22</sup>kg. == Fizička svojstva == Europa, kao i [[Io (mjesec)\|Io]], za razliku od ostalih planetnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestričkim planetima ([[~~Merkur (planet)\|~~Merkur]], [[Venera (~~planet~~planeta)\|Venera]], [[Zemlja (planet)\|Zemlja]] i [[~~Mars (planet)\|~~Mars]]), što znači da je građena uglavnom od otopljenih silikata. Europa, međutim, za razliku od Ioa, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice [[Galileo (letjelica)\|Galileo]] upućuju na postojanje male željezne jezgre. Ono što je karakteristično za Europu je vrlo vjerojatno postojanje [[voda\|vodenog]] oceana ispod površine, dubine oko 50 km. Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje oceana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, priječi toplinska energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena u Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Ioa. Posljednje fotografije [[Svemirski teleskop Hubble\|teleskopa Hubble]] otkrivaju postojanje vrlo slabašne atmosfere (10-11 bara) koja sadrži i [[kiseonik\|kisik]]. Europin kisik nije biološkog porijekla, već nastaje djelovanjem Sunca i nabijenih čestica na površinski led. [[Datoteka:Ruddy "Freckles" on Europa.jpg\|left\|thumb\|200px\| Detalj površine Europe: paralelni hrptovi ("flexi")]]

Europa (mjesec) – razlika između verzija