Erihtonije I od Atene – razlika između verzija

[[Kralj]] '''Erihtonije''' (također poznat po nazivima '''Erichthonios''' ili '''Erichthonios''') je bio rani kralj [[Atena|Atene]] iz [[Grčka mitologija|legendi]]. Po nekim tradicijama bio je autohton (rođen iz tla) i odgajan od [[božicaboginja|božice]] [[Atena (mitologija)|Atene]]. Rani povjesničari su bili skloni njega i unuka [[Erehtej]]a navoditi kao istu osobu, ali od 4. vijeka pne. se smatraju različitim ličnostima.

Prema [[Apolodor]]u, Atena je posjetila hromog [[bog]]a [[vatra|vatre]] [[Hefest]]a, svog brata, kako bi naručila [[oružje]], ali je Hefest odjednom bio tako ovladan požudom da ju je pokušao zavesti u svojoj [[kovač]]nici. Atena je, nastojeći očuvati djevičanstvo, pobjegla ali ju je bog-kovač, usprkos hromosti, sustigao i bezuspješno pokušao [[silovanje|silovati]]. Za vrijeme borbe je njegovo [[sperma|sjeme]] [[ejakulacija|palo na Atenino bedro]], te ga je Atena, zgađena, obrisala komadom vune. Vunu je bacila na tlo, te je tako oplodila [[Geja|Geju]], [[Majka Zemlja|Majku Zemlju]]. Geja je odgojila malog dječaka i nakon toga ga vratila Ateni, a Atena ga je nazvala Erihtonije, od riječi ''chthon'' za "[[zemlja (planet)|zemlju]]", te ga je stavila u mali kovčeg, a željela ga je učiniti besmrtnim.

Atena je potom kovčeg dala trima kćerima [[Kekrop]]a, kralja Atene - Herzi, [[Pandrosa|Pandrosi]] i [[Aglaura|Aglauri]] - i upozorila ih da je nikada ne otvore. Ovladane znatiželjom, Aglaulura i Herza (iako neki izvori spominju samo jednu sestru, odnosno Aglauru) otvorile su kutiju i u njoj pronašle dijete i budućeg kralja Erihtonija ("nevolje rođene iz Zemlje"). Sestre su bile užasnute prizorom - ili zmijom obmotanom oko djeteta, ili djetetom koje je bilo polu-zmija i polu-čovjek - te su poludjele i bacile se sa [[AkropolaAkropolj|Akropole]]. Druge priče govore da ih je ubila [[zmija]]. Jedna od [[priča]] govori i da je [[vrana]] je vidjela otvaranje i odletjela reći Ateni koja je postala bijesna i ispustila [[planina|planinu]] koja je postala brdo [[Lykabettos]]. Od njezina gnjeva nije bila pošteđena ni vrana - Atena joj je dotad bijelo perje zavila u crno. Kada je narastao, Erihtonije je prognao [[Amfiktiona]], koji je bio uzurpirao prijesto od [[Kranaj]]a dvanaest godina ranije, te postao kralj. Oženio je [[najade|Najadu]] [[Praksiteja|Praksiteju]] te imao sina [[Pandion I|Pandiona I]]. U to doba ga je Atena često štitila. Osnovao je panatenski festival u čast Atene, i podigao drvenu statuu na Akropoli. Prema Parijskom mramoru, naučio je ljude kako da uprežu [[domaći konj|konje]]e i koriste dvokolice, tope [[srebro]] i obrađuju zemlju [[plug]]om. Govori se da je Erihtonije izmislio [[kvadriga|kvadrigu]], četveropreg. Erihtonija je naslijedio sin Pandion I. Njegov simbol je zmija, a na [[Partnenonu]] je predstavljen statuom zmije skrivene iza Ateninog štita.