Verzija na datum 27 maj 2013 u 18:09 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 12 juni 2013 u 21:12 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 1: '''Ekonomska geografija''' je znanost o [[Geografija\|geografskom]] smještaju proizvodnih snaga i pojedinih [[Ekonomija\|ekonomskih]] objekata, ukoliko je ta lokacija određena zakonima [[sociologija\|društvenog]] razvoja, a ne zakonima prirode. Ekonomska geografija izučava uvjete prostornog razvitka i rasporeda proizvodnih postrojenja, što djelomice zavisi od ljudske volje, a djelomice od položaja i rasprostranjenosti [[prirodna bogatstva\|prirodnih bogatstava]] pojedine zemlje. Ekonomska geografija je znanost o široko promjenljivim ekonomskim uvjetima diljem planeta [[Zemlja (planet)\|Zemlje]]. Na ekonomiju geografskog prostora mogu utjecati klima, geologija i sociopolitički čimbenici. Geologija utječe na dostupnost bogatstava, prijevozne troškove i odluke o korištenju zemlje, a klima na dostupnost prirodnih bogatstava (posebno poljodjelskih i šumskih proizvoda) te na radne uvjete i proizvodnost. Socijalne i političke ustanove, koje su jedinstvene za pojedinu regiju, također mogu imati učinak na ekonomske odluke. Ova gledišta ekonomske znanosti zabilježio je [[Adam Smith]] u ''[[Bogatstvo naroda\|Bogatstvu naroda]]'', a također ih proučavaju ekonomisti današnjice poput [[David Landes\|Davida Landesa]] na [[Univerzitet Harvard\|Univerzitetu Harvard]] i ekonomista [[Ellsworth Huntington\|Ellswortha Huntingtona]] iz 20. stoljeća. Red 7: Ta stajališta suprostavljena su '''prostornoj ekonomiji''' ili '''lokacijskoj ekonomiji''' koja gleda na ta pitanja s [[mikroekonomija\|mikroekonomske]] perspektive. Umjesto da pripiše lokacijske odluke geografiji, prostorna ekonomija tipično koristi apstraktnije varijable poput udaljenosti ili vremena putovanja. Ekonomska geografija je u nedavnim desetljećima izgubio naklonost većine ekonomista koji su se usmjerili na metode "prostorne ekonomije". [[Ellsworth Huntington]], profesor ekonomije na [[Univerzitet Yale\|Univerzitetu Yaleu]] na početku [[20. ~~stoljeće~~vijek\|20. stoljeća]] je primijetio da sjeverna hladna područja poput SAD-a, Britanije, Europe i Japana imaju velike, dobro razvijene ekonomije dok tople, tropske zemlje nemaju tolika bogatstva — takozvani "[[ekvatorski paradoks]]". Huntington je pripisao razlike u ekonomskim dostignućima razlikama u [[klima\|klimi]]. Mnogi ekonomisti se ne slažu s tom idejom. Prema Huntingtonu, te su razlike u ekonomskoj mogućnosti također utjecale na političke strukture — tropske države češće imaju nestabilnu političku povijest. Ostali čimbenici u tom modelu koji utječu na ekonomsku mogućnost jesu pristup moru i nazočnost sirovih materijala poput nafte. [[Singapur]], primjerice, zauzima ključni položaj [[~~morska~~ luka\|morske luke]], dok bogatstvo [[Saudijska Arabija\|Saudijske Arabije]] ovisi gotovo u potpunosti o [[nafta\|nafti]]. == Veze ==

Ekonomska geografija – razlika između verzija