Džamija sultana Ahmeta – razlika između verzija

'''Ahmedija''' ili '''Džamija Sultana Ahmeda''' ([[turski jezik|turski]]: ''Sultanahmet Camii'') je turska državna [[džamija]] i znamenitost [[Istanbul]]a, najvećeg [[Turska|turskog]] grada i nekadašnje prijestolnice [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (od 1453. do 1923.). Ona je jedna od nekolicine znanih i kao '''Plave džamije''' zbog plave keramike kojom su ukrašene površine vanjskih zidova. Izgrađena je u razdoblju od 1609. – 1616. god., tijekom vladavine [[Ahmed I.|Ahmeda I.]] Poput ostalih džamija, sadrži grobnicu osnivača, [[medresa|medresu]] i predvorje. Ahmedija je danas jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu<ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout Džamija sultana Ahmeda I.</ref>.

Nakon ponižavajužeg mira u Zsitvatoroku kojim je porazom okončao rat Osmanlija protiv Perzije, sultan [[Ahmed I|Ahmed I.]] je odlučio napraviti veliku džamiju u Istanbulu kako bi udobrovoljio [[AlahAllah|Alahu]]u. Bila je to prva velika džamija nakon 40 godina. Z arazliku od prijašnjih džamija koje su Ahmedovi prethodnici plaćali ratnim plijenom, Ahmed je zbog ratnih gubitaka bio primoran posegnuti u državnu blagajnu. Ovo je izazvalo bijes obrazovanih službenika (Alima).

Gradnja je započela u kolovozu 1609. god. postavljanjem kamena temeljca od strane samog sultana. On je za gradnju zadužio svog kraljevskog arhitekta [[Sedefhar Mehmet Ağa|Mehmed Agu]], učenika i glavnog asistenta slavnog [[Sinan]]a. Organizacija izgradnje je detaljno opisana u osam knjiga koje se danas nalaze u muzeju [[Topkapı]] palače. Džamija je svečano otvorena 1617. god. (iako su vrata bila otvorena još od 1616.) molitvom sultana u državnoj loži (''hünkâr mahfil''). No, posljednji radovi na džamiji su dovršeni tek za njegova nasljednika [[Mustafa I.|Mustafe I.]]

Nacrt džamije se temelji na dvostoljetnoj arhitektonskoj tradiciji [[Osmanskootomansko Carstvo|osmanskih]] džamija i [[BizantBizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantskih]]skih crkvi. Ona spaja bizantske elemente obližnje [[Aja Sofija|Aje Sofije]] s tradicionalnom islamskom arhitekturom i smatra se najvećom džamijom klasičnog perioda otomanskog carstva (1437.1703.) <ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout Ahmedija (engl.)</ref>. Arhitekt Mehmed Aga je uspio spojiti ideje svog učitelja Sinana u neviđenu veličinu i sjaj. No, u unutrašnjosti nedostaje njegove kreativnosti.

Tlocrt džamije je nepravilan jer je arhitekt morao uklopiti neravno tlo na lokaciji. Pan džamije je temeljen na džamiji Šehzadi (1543.-1548.), prvom važnom djelu arhitekta Sinana, koja je imala isti kvadratičan plan i veliko dvorište. Ovaj hram je nadsvođen sustavom brojnih [[kupola]] i polu-kupola (od kojih svaku podupiru po tri eksedre), a završava velikom kupolom koja ima promjer 23.5 metra i visinu od 43 metra. Kupole podupiri golemi stupovi poput onih na [[Selimija|Selimiji]] u [[EdirneJedrene|Edirneu]]u. Glavna fasada je gledala na hipodrom. Mehmed Paşa je bio veoma oprezan i dao ih je izgraditi izrazito masivnima, pa su ih podrugljivo prozvali “slonovim stopama”. Ipak, općenit dojam džamije na promatrača je snažan u harmoniji stupnjevanja kupola koje vode prema glavnoj središnjoj kupoli.

Donji dijelovi unutrašnjih zidova i stubova ukrašeni su s preko 20,000 ručno izrađenih keramičkih pločica s preko 50 raznih oblika tulipana (izrađenih u [[Iznikİznik|Izniku]]u (drevna Nicaea). Dok su pločice donjih nivoa tradicionalnije u dizajnu, one na gornjim galerijama su plamteće u prikazu cvijeća, voća i čempresa. Izrađene su pod budnim okom lončarskog majstora Kaşıcı Hasana i Mustafe Mersin Efendije iz Avanosa ([[Kapadokija|Kapadocija]]). No, kako je cijenu pločica sultan unaprijed dogovorio i nije se smjela mijenjati, ni kada im je tržišna vrijednost porasla, one kasnije postavljene su slabije kvalitete. Boje su im izblijedile ili se promijenile (crvena u rđavu, a zelena u tamno plavu), a glazura im je izgubila sjaj. Keramika na stražnjem balkonu je od recikliranih pločica s palače [[Topkapı]], koja je bila oštećena u požaru 1574. god.

* [[Islamska umjetnost|Islamska umjetnost i arhitektura]]

* [[Sulejmanije džamija|Sulejmanija]]