Dugoživci – razlika između verzija

| subregnum = [[Filogenija životinja|Ecdysozoa]]

'''Dugoživci''' (Tardigrada) su [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] [[životinje|životinja]] u okviru [[Podcarstvo|podcarstva]] (u nekim sistematikama [[natkoljeno|natkoljena]]) [[Filogenija životinja|Ecdysozoa]]. Ove većinom [[mikroskop]]ski malene životinje zbog svog načina kretanja i bucmastog izgleda malo potsjećaju na nespretne [[medvjedimedvjed]]ćeiće u minijaturi, pa su dobili i ime '''vodeni medvjedići'''.

Žive u svim [[more|morima]], slatkim vodama i vlažnim [[biotopstanište|biotopima]]ima na kopnu, gdje ih se najčešće može naći u vodenom "filmu" na nakupinama [[mahovine|mahovina]], u žljebovima i na krovovima kuća. U nepovoljnim uvjetima vrste koje žive na kopnu osuše se i u stanju obamrlosti ([[anabioza]]) mogu preživjeti i više godina dok uvjeti ponovo postanu povoljni. To svojstvo donijelo im je i hrvatsko ime ''dugoživci''.

Imaju četiri para kratkih [[ekstremitet|nožica]] koje završavaju malenim [[pandžakandža|pandžicama]]. Hrane se kako sadržajem [[biljkebiljka|biljnih]] [[stanica]], tako i grabežljivo, malim životinjicama kao što su neke vrste [[oblićivaljkasti crvi|oblića]] (Nematoda) ili [[kolnjaci|kolnjaka]] (Rotifera). Kad uhvate takvu životinjicu, ubodu ju i isišu.

Razmnožavaju se uglavnom [[spolpol|spolno]]no. No, kod nekih vrsta nisu poznati mužjaci, tako da se razmnožavaju [[partenogeneza|partenogenetski]], bez sudjelovanja mužjaka. U tom se slučaju [[jaje|jaja]] razvijaju bez oplodnje.

Pretpostavlja se, da su im najbliži srodnici [[zglavkari|člankonošci]] (Arthropoda) i [[crvonošci]] (Onychophora), s kojima zajedno čine [[takson]] [[Panarthropoda]].