Dinastija Zhou – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 59 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q35216 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
{{dablink|Ovo je članak o drevnoj kineskoj dinastiji. Za državu iz perioda [[Južne i sjeverne dinastije]] v. [[Sjeverni Zhou]]. V. također [[Wu Zetian|Carica Wu Zetian od Kine]], koja se također smatrala pripadnicom dinastije Zhou za vrijeme vladavine od 690. do 705. godine; također [[Wu Sangui]], koji je koristio to ime za svoju pobunjeničku vladu od 1678. do 1681.}}
{{Sadrži kineski tekst}}
[[Datoteka:China 2a.jpg|thumb|250px|Granice Zapadne dinastije Zhou (1050 - 771. pne.) u Kini]]
{{Historija Kine}}
'''Dinastija Zhou''' ({{zh-cpw|c=[[:zh-tw:周朝|周朝]]|p=Zhōu Cháo|w=Chou Ch`ao}}; [[1120-e pne.|1122. pne.]] - [[256. pne.]]) je naslijedila [[Dinastija Shang|dinastiju Shang]] i prethodila [[Dinastija Qin|dinastiji Qin]] u [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Dinastija Zhou je vladala duže nego ijedna druga dinastija u [[narodna Republika Kina|kineskoj]] [[historija|historiji]]--iako je stvarna politička i vojna kontrola dinastije nad Kinom trajala jedino u periodu Zapadnog Zhoua. Za vrijeme Zhoua, [[Željezno doba|korištenje željeza]] je počelo u Kini <ref>[http://www.staff.hum.ku.dk/dbwagner/EARFE/EARFE.html]</ref>, iako se ovaj period kineske historije često navodi kao vrhunac kineskih artefakata napravljenih od [[bronza|bronce]]. Dinastija također pokriva period u kome je kinesko pismo evoluiralo od drevnog stadija koji se vidi u brončanim natpisima ranog Zapadnog Choua do početaka modernog stadija, u formi arhaičnih svećeničkih zapisa kasnog [[Period zaraćenihZaraćenih država|Perioda zaraćenih država]].
 
Za vrijeme dinastije Zhou su se stvorili korijenu zrele [[Kineska filozofija|kineske filozofije]], s time da su započeli u [[6. vijek pne.|6. vijeku pne.]]. Tadašnji veliki kineski filozofi, koji su snažno utjecali na buduće generacije Kinezi, bili su [[Konfucije|Kong Fuzi]] (Konfucije), osnivač [[konfucijanstvokonfucijanizam|konfucijanstva]] i [[Lao Tzu|Laozi]], osnivač [[Daoizamtaoizam|daoizma]]. Ostali filozofi, teoretičari i filozofske škole ovog vremena su bili [[Mozi]] (latinski: Micius), osnivač [[Mohizammocizam|mohizam]], [[Mengzi]] (Mencije), slavni konfucijanac koji je proširio Kong Fuzijev opus, [[Shang Yang]] i [[Han FeiziFei]]zi, zaslužni za razvoj drevnog kineskog [[Legalizamlegalizam (kineska filozofija)|legalizma]] (ključne filozofije [[Dinastija Qin|dinastije Qin]]) i [[Xun Zi|Xunzi]], koji je bio središte inetelektualnog života u Kini svog vremena, možda čak više nego Mencije.<ref>Schirokauer & Brown 2006. "A Brief history of Chinese civilization: second edition" Wadsworth, a division of Thomson Learning, pp.25-47</ref>
 
== Mandat neba ==
Red 15:
== Zapadni i Istočni Zhou==
[[Datoteka:Liangqi Zhong.jpg|thumb|200px|Muzičko [[bronza]]no[[ zvono]] Zapadne dinastije Chou]]
Ispočetka je porodica Ji čvrsto kontrolirala državu. Godine [[770-e pne.|771. pne.]], nakon što je [[Kralj You od Zhoua|kralj You]] zamijenio kraljicu s priležnicom [[Baosi]], glavni grad je napadnut i opljačkan od zajedničkih snaga kraljičinog oca, moćnog [[markiz]]a od [[Shen]]a i nomadskog plemena [[Quanrong]]. Kraljičin og sina [[Kralj Ping od Zhoua|Ji Yijiu]] su novim kraljem proglasili plemići iz država [[Zheng (država)|Zheng]], [[Lu (država)|Lü]], [[Qin (država)|Qin]] i markiz od Shena. Glavni grad se godine [[720-e pne.|722. pne.]] premjestio na istok u [[Luoyang]] u današnjoj provinciji [[Henan]].
 
Zbog ovog pomaka, historičari eru Zhoua dijele na '''Zapadni Zhou''' (西周, [[pinyin]] Xī Zhōu), koji je trajao do [[770-e pne.|771. pne.]] i '''Istočni Zhou''' ([[Traditional Chinese]]: 東周, [[pojednostavljeno kinesko pismo|pojednostavljeni kineski]]: 东周, [[pinyin]]: Dōng Zhōu) do [[770.-e pne.|770]] do [[256. pne.]]. Početna godina Zapadnog Zhoua je predmet rasprave - predlažu se [[1120-e pne.|1122. pne.]], [[1020-e pne.|1027. pne.]] i mnoge godine od [[12. vijek pne.|12. vijeka pne.]] do kraja [[11. vijek pne.|11. vijeka pne.]]. Kineski historičari uzimaju [[840-e pne.|841. pne.]] kao prvu godinu otkada se redovno bilježe godine u kineskoj historiji, a što se temelji na ''[[Zapisi Velikog Historičara|Zapisima Velikog Historičara]]'' [[Sima Qian]]a. Istočni Zhou se grubo dijeli na dva pot-perioda. Prvi, od [[722.720-e pne.|722]]. do [[481. pne.]] se zove [[Period Proljeća i jeseni]], nazvan po slavnoj historijskoj kronici tog doba; drugi je poznat kao [[Period Zaraćenih država|Period zaraćenih država]] (480. do 221. pne.), prema još jednoj znamenitoj kronici. Period [[Zaraćene države|Zaraćenih država]] traje nešto dulje od 256. pne. i kraja Istočnog Zhoua; to se temelji na činjenici da je posljednji kralj Zhoua prestao vladati godine 256. pne., odnosno 35 godina prije početka [[Dinastija Qin|dinastije Qin]] koja je okončala Period Zaraćenih država.
 
Period Istočnog Zhoua se također naziva periodom [[Stotinu škola misli|stotinu škola]]. Time se označavaju različite škole historijske kineske misli. Postojale su četiri osnovne škole - Ru, mohisti, daoisti i legalisti. Te su škole bitno doprinijele društvenim, filozofskim i političkim promjenama koje su igrale važnu ulogu u slabljenju dinastije Zhou.<ref>Schirokauer & Brown 2006. "A Brief history of Chinese civilization: second edition" Wadsworth, a division of Thomson Learning, pp.25-47</ref>
Red 31:
|Ji Fa<br>姬發
| Wuwang<br>武王
| ''[[1040-e pne.|1046. pne.]]-[[1040-e pne.|1043. pne.]]''<sup>1</sup>
| Zhou Wuwang<br>([[Kralj Wu od Zhoua]])
|- align="center"
| Ji Song<br>姬誦
| Chengwang<br>成王
| ''[[1040-e pne.|1042. pne.]]-[[1020-e pne.|1021. pne.]]''<sup>1</sup>
| Zhou Chengwang<br>([[Kralj Cheng od Zhoua]])
|- align="center"
| Ji Zhao<br>姬釗
| Kangwang<br>康王
| ''[[1020-e pne.|1020. pne.]]-[[990-e pne.|996. pne.]]''<sup>1</sup>
| Zhou Kangwang<br>([[Kralj Kang od Zhoua]])
|- align="center"
| Ji Xia<br>姬瑕
| Zhaowang<br>昭王
| ''[[990-e pne.|995. pne.]]-[[970-e pne.|977. pne.]]''<sup>1</sup>
| Zhou Zhaowang<br>([[Kralj Zhao od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Man<br>姬滿
|Muwang<br>穆王
|''[[970-e pne.|976. pne.]]-[[920-e pne.|922. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Muwang<br>([[Kralj Mu od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Yihu<br>姬繄扈
|Gongwang<br>共王/龔王
|''[[920-e pne.|922. pne.]]-[[900-e pne.|900. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Gongwang<br>([[Kralj Gong od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Jian<br>姬囏
|Yiwang<br>懿王
|''[[890-e pne.|899. pne.]]-[[890-e pne.|892. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Yiwang<br>([[Kralj Yi od Zhoua (Ji Jian)|Kralj Yi od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Pifang<br>姬辟方
|Xiaowang<br>孝王
|''[[890-e pne.|891. pne.]]-[[880-e pne.|886. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Xiaowang<br>([[Kralj Xiao od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Xie<br>姬燮
|Yiwang<br>夷王
|''[[880-e pne.|885. pne.]]-[[870-e pne.|878. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Yiwang<br>([[Kralj Yi od Zhoua (Ji Xie)|Kralj Yi od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Hu<br>姬胡
|Liwang<br>厲王/剌王
|''[[870-e pne.|877. pne.]]-[[840-e pne.|841. pne.]]''<sup>1</sup>
|Zhou Liwang<br>([[Kralj Li od Zhoua]])
|- align="center"
| 
|Gonghe (''regenstvo'')<br>共和
|[[840-e pne.|841. pne.]]-[[820-e pne.|828. pne.]]
|[[Gonghe]]
|- align="center"
|Ji Jing<br>姬靜
|Xuanwang<br>宣王
|[[820-e pne.|827. pne.]]-[[780-e pne.|782. pne.]]
|Zhou Xuanwang<br>([[Kralj Xuan od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Gongsheng<br>姬宮湦
|Youwang<br>幽王
|[[780-e pne.|781. pne.]]-[[770-e pne.|771. pne.]]
|Zhou Youwang<br>([[Kralj You od Zhoua]])
|- align="center"
Red 98:
|Ji Yijiu<br>姬宜臼
|Pingwang<br>平王
|[[770-e pne.|770. pne.]]-[[720-e pne.|720. pne.]]
|Zhou Pingwang<br>([[Kralj Ping od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Lin<br>姬林
|Huanwang<br>桓王
|[[710-e pne.|719. pne.]]-[[690-e pne.|697. pne.]]
|Zhou Huanwang<br>([[Kralj Huan od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Tuo<br>姬佗
|Zhuangwang<br>莊王
|[[690-e pne.|696. pne.]]-[[680-e pne.|682. pne.]]
|Zhou Zhuangwang<br>([[Kralj Zhuang od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Huqi<br>姬胡齊
|Xiwang<br>釐王
|[[680-e pne.|681. pne.]]-[[670-e pne.|677. pne.]]
|Zhou Xiwang<br>([[Kralj Xi od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Lang<br>姬閬
|Huiwang<br>惠王
|[[670-e pne.|676. pne.]]-[[650-e pne.|652. pne.]]
|Zhou Huiwang<br>([[Kralj Hui od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Zheng<br>姬鄭
|Xiangwang<br>襄王
|[[650-e pne.|651. pne.]]-[[610-e pne.|619. pne.]]
|Zhou Xiangwang<br>([[Kralj Xiang od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Renchen<br>姬壬臣
|Qingwang<br>頃王
|[[610-e pne.|618. pne.]]-[[610-e pne.|613. pne.]]
|Zhou Qingwang<br>([[Kralj Qing od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Ban<br>姬班
|Kuangwang<br>匡王
|[[610-e pne.|612. pne.]]-[[600-e pne.|607. pne.]]
|Zhou Kuangwang<br>([[Kralj Kuang od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Yu<br>姬瑜
|Dingwang<br>定王
|[[600-e pne.|606. pne.]]-[[580-e pne.|586. pne.]]
|Zhou Dingwang<br>([[Kralj Ding od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Yi<br>姬夷
|Jianwang<br>簡王
|[[580-e pne.|585. pne.]]-[[570-e pne.|572. pne.]]
|Zhou Jianwang<br>([[Kralj Jian od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Xiexin<br>姬泄心
|Lingwang<br>靈王
|[[570-e pne.|571. pne.]]-[[540-e pne.|545. pne.]]
|Zhou Lingwang<br>([[Kralj Ling od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Gui<br>姬貴
|Jingwang<br>景王
|[[540-e pne.|544. pne.]]-[[520-e pne.|521. pne.]]
|Zhou Jingwang<br>([[Kralj Jing od Zhoua (Ji Gui)|Kralj Jing od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Meng<br>姬猛
|Daowang<br>悼王
|[[520-e pne.|520. pne.]]
|Zhou Daowang<br>([[Kralj Dao od Zhoua]])
|- align="center"
|Ji Gai<br>姬丐
|Jingwang<br>敬王
|[[510-e pne.|519. pne.]]-[[476. pne.]]
|Zhou Jingwang<br>([[Kralj Jing od Zhoua (Ji Gai)|Kralj Jing od Zhoua]])
|- align="center"