Wikipedija

Deva – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: Migrating 126 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q7375 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
| slika = Camel seitlich trabend.jpg
| slika_širina = 230px
| slika_opis = [[Baktrijska kamila|Dvogrba deva]] u snijegu
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[SisavciSisavac|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| subordo = [[Tylopoda]]
Red 14:
| genus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1821.
}}
'''Deve''' ili '''kamile''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Camelidae'') su porodica [[sisavci|sisavacasisavac]]a iz reda [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda [[Tylopoda]]. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, [[deve starog svijeta]] (Camelus) s dvije vrste, [[jednogrba devadromedar|jednogrbom]] (dromedarom) i [[dvogrbabaktrijska devakamila|dvogrbom devom]] (baktrijskom devom), i deve novog svijeta s dvije vrste koje žive u divljini, [[gvanako]] (''Lama guanacoe'') i [[vikunja]] (''Vicugna vicugna'').
 
== Obilježja ==
Red 22:
Naziv podreda, [[Tylopoda]], potječe od građe stopala ovih životinja (prijevod je, od prilike, "žuljevito stopalo"). Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore široko žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Suprotno od većine drugih parnoprstaša, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljujaju.
[[Datoteka:Vicugna vicugna 1 AB.jpg|thumb|230px|Vikunje su najmanje živuće deve]]
Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. [[UstaUsna duplja|Gornja usna]] im je rascijepljena, a [[nos]]nice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 [[zubzubi|zuba]]a. U svakoj polovici gornje [[čeljust]]i imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva [[dijastema]].
 
=== Probavni sustav ===
Iako deve nisu svrstane u podred [[preživači|preživača]], preživaju i kao i preživači imaju [[želudac]] s više odjeljaka što služi boljoj [[probava|probavi]], no razvio se najvjerojatnije nezavisno od želuca preživača. Želudac deva ima samo tri dijela. U dva preodjeljka imaju [[žlijezdažlezda|žlijezde]] koje nedostaju preživačima, i nakon toga pravi želudac.
 
=== Prilagodba ekstremnim životnim uvjetima ===
Kako deve žive pretežno u sušnim područjima, kod njih se razvio niz prilagodbi za bolje korištenje vode. [[Mokraća|Urin]] im je vrlo koncentriran, a i [[izmet]] je gušći nego kod drugih sisavaca. Njihova posebnost je i ovalni oblik [[eritrociti|eritrocita]]. Takav oblik omogućuje devama uzimanje velikih količina vode bez opasnosti od razvodnjavanja organizma, a devama novog svijeta omogućuje život u razrijeđenom zraku na velikim visinama i iznad 5000 metara nadmorske visine jer njihovi eritrociti imaju veći afinitet prema [[kisikkiseonik|kisiku]]u.
 
Tjelesna temperatura deva može varirati više nego kod većine drugih sisavaca. Razlika može biti oko 6 - 8 °C što bitno smanjuje [[znoj]]enje. Pored toga, podnose vanjsku temperaturu od -29° do +38 °C.
[[Datoteka:Camelus dromedarius in Singapore Zoo.JPG|thumb|230px|Jednogrba deva]]
Značajno obilježje [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] su njihove [[grba|grbe]]. Suprotno raširenom vjerovanju, one nisu namijenjene spremanju vode, nego služe za zalihu [[lipidi|masti]], i mogu prihvatiti do 40 litara. Za vrijeme dužih kretanja [[pustinja|pustinjom]], gotovo uopće ne nalaze hranu. Tada njihove grbe gube oblik i počinju ličiti na mlitave vreće. Uz to, dok druge životinje raspodjeljuju masne zalihe u čitavom tijelu, masnoća skupljena u grbama deva dobro ih štiti i od snažnog podnevnog sunca.
 
== Rasprostranjenost i okoliš ==
Deve starog svijeta potječu, vjerojatno, iz [[Azija|Azije]] - [[jednogrba devadromedar|jednogrbe]] s područja [[Arapski poluotokArabija|Arabije]], a [[dvogrbabaktrijska devakamila|dvogrbe]] iz [[SredišnjaSrednja Azija|Središnje Azije]], no kao "korisne" [[domaće životinje]] ljudi su ih doveli svuda gdje su ih mogli koristiti. Tako ih se može naći u Sjevernoj Africi, pa čak i veliki broj podivljalih u [[Australija|Australiji]]. Životni prostor su im stepe, polupustinje i pustinje. Deve novog svijeta uglavnom nastanjuju visoka planinska područja u zapadnim i južnim dijelovima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] gdje žive na suhim, otvorenim područjima do visine od 5700 metara iznad morske razine.
 
== Način života ==
Red 42:
Deve su dnevno aktivne životinje i u prirodi žive u [[harem]]skim skupinama koje se sastoje od jednog mužjaka, više ženki i njihovog zajedničkog potomstva. Mladi mužjaci, protjerani iz skupine u kojoj su došli na svijet u vrijeme spolnog sazrijevanja, tvore grupe samaca. Može doći do vrlo žestokih, ogorčenih borbi između dva mužjaka oko vodeće uloge u haremskoj skupini.
 
Deve su [[biljojedbiljojedi]]i koji se hrane pretežno [[trava]]ma. Deve starog svijeta su naročito poznate i po tome da mogu jesti i trnovito bilje kao i takvo s visokom koncentracijom soli.
 
=== Razmnožavanje ===
Red 49:
== Sistematika i razvojna povijest ==
== Vanjske veze ===
Uz [[preživači|preživače]] (Ruminantia) i [[nepreživači|nepreživače]] (svinjolike [[Suina]]), deve se uvrštavaju u [[parnoprstaši|parnoprstaše]] (Artiodactyla). (Prema [[kladistika|kladističkom]] gledanju, u ovu skupinu se moraju ubrojati i [[kitovikit]]ovi). Ranije se smatralo, da su deve bliski srodnici preživača, no novija molekularnogenetička istraživanja stavljaju ih u bazu [[Cetartiodactyla]] (zajednički [[takson]] parnoprstaša i kitova). To je izraženo u slijedećem dijagramu:
[[Cetartiodactyla]] ([[Parnoprstaši]] i [[kitovikit]]ovi)
|--'''Deve''' ([[Tylopoda]])
|--N.N.
Red 58:
|--Cetancodonta
|--[[Vodenkonji]] (Hippopotamidae)
|--[[KitoviKit]]ovi (Cetacea)
[[Datoteka:Alpaka Lama pacos RB3.jpg|thumb|upright=1.2|[[Alpaka]] (''Lama pacos'')]]
 
Porijeklo Tylopoda je u [[SjevernaSeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], (prije oko 40 do 50 milijuna godina) i tada su živjeli samo na tom kontinentu. U vrijeme dok je postojao kopneni prijelaz preko današnjeg [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] životinje su prešle u [[Azija|Aziju]], a preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] su se proširile u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. U Sjevernoj Americi su izumrli prije relativno kratkog vremena, rod ''Camelops'' je preživio do prije oko 10.000 godina. Sporno je, da li je njihovo [[izumiranje]] bilo posljedica [[klima]]tskih promjena ili intenzivnog [[lov]]a ljudi koji su došli na kontinent.
 
=== Unutrašnja sistematika ==
=
Danas postoji potpuna suglasnost o podjeli ove porodice samo kada je riječ o [[deve starog svijeta|devama starog svijeta]]. To su dvije vrste, obuhvaćene rodom [[Camelus]]. Takva suglasnost ne postoji kad je riječ o devama novog svijeta. Prema dijelu autora <ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), ISBN 953-6036-33-9 (dio)</ref>postoje dvije divlje vrste, [[vikunja]] (''Vicugna vicugna'') i [[gvanako]] (''Lama guanicoe''), i dva [[domesticiranjedomestikacija|domaća]] oblika, oba potomci gvanaka: [[ljama]] (''Lama glama'') i [[alpaka]] (''Lama pacos''). Prema ovom pristupu, podjela izgleda kako slijedi:
* [[Deve starog svijeta]] (Camelus)
:* [[Dromedar|Jednogrba deva]] (''C. dromedarius'')
:* [[Baktrijska kamila|Dvogrba deva]] (''C. bactrianus'')
* [[Ljame]] (Lama)
:* [[Gvanako]] (''L. guanicoe'')
Red 79:
 
== Domesticiranje ==
Pretpostavke o prvom domesticiranju deva su različite i kreću se od prije 4000 do 6000 godina unatrag, no smatra se prihvaćenom pretpostavka, da je domesticiranje počelo najkasnije u trećem tisućljeću pne. Korištene su prvenstveno kao teretne životinje i za vuču, ali i za dobivanje [[vuna|vune]], [[mlijeko|mlijeka]] i mesa, a u jednake svrhe koriste se i danas. Jednogrba deva danas postoji još samo u domesticiranom obliku, divlje su izumrle vjerojatno još prije oko 2000 godina. Dvogrbe deve žive u divljini još samo u u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i [[Mongolija|Mongoliji]].
 
== Izvori ==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Deva