Denis Diderot – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 73 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q448 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
[[Datoteka:Louis-Michel_van_Loo_001.jpg|thumb|right|230px|''Portret Didroa'', Luj-Mišel van Lu, 1767]]
'''Deni Didro''' ({{Jez-fr|Denis Diderot}}), (*[[5. 10.|5. oktobar]] [[1713]]., Langre, Šampanj - †[[31. 7.|31. jul]] [[1784]]., [[Pariz]]) je francuski pisac i filozof, istaknuta ličnost doba prosvetiteljstva i glavni urednik širom sveta poznate [[Francuska enciklopedija|''Enciklopedije'']].
[[
== Biografija ==
Deni je rođen u bogatoj zanatlijskoj porodici. Otac mu je predvideo karijeru visokog crkvenog dostojanstvenika. Zato ga šalje u [[jezuit]]sku školu, a potom u pariski koledž Garkur. Tokom školovanja mladi Didro pokazuje mnoga interesovanja. Od jezika se interesuje za latinski, grčki i engleski. Pored toga, zanima se i za filozofiju i matematiku. Nemirnog duha, posle završetka studija ne zadržava se duže ni na jednom nameštenju i izdržava se od usputnih poslova. Počinje da živi kao pariski intelektualac beskućnik. Desetak godina je sklapao razna poznanstva i suštinski životario na marginama pariskog umetničkog i intelektualnog miljea. Godine [[1743]]. se ženi Antoanetom Šampion, ali otprilike u isto vreme počinje i njegovo intimno druženje sa gospođom Puizje, a kasnije i sa Sofi Volan. Upravo iz pisama koje je razmenjivao sa poslednjom se može najviše saznati o atmosferi i svakodnevnom životu u filozofskim krugovima tadašnjeg Pariza.
Didro je [[1743]]. godine preveo "''Istoriju Grčke''" Templa Stenijana, a zatim učestvuje u prevodu šest svezaka "''Medicinskog rečnika''" Džejmsa Londona. Napisao je [[1745]]. predgovor prevodu četvrte knjige engleskog filozofa Šeftsberija "''Karakteristike ljudi, običaja i mišljenja''" (u Francuskoj izlazi pod nazivom ''Ogledi o zasluzi i vrlini'', {{Jez-fr|Essai sur le mérite et la vertu}}). Ovde prvi put iznosi svoje mišljenje da se fanatizam ne slaže sa religijom i da bilo koji vernik mora biti prvenstveno human. Ubrzo posle ovoga štampa svoju prvu autorsku knjigu "''Filozofske misli''" ({{Jez-fr|Pensées philosophiques}}). Zbog kritike katoličke ortodoskije pariski parlament [[7.
<!-- To je alegorijska priča o preterivanju katolicizma, o sujeti zadovoljstava sveta koji je takmac crkvi i o očajnoj i nemerljivoj neizvesnosti filozofije koja ispoveda da je iznad crkve i sveta.
-->
Red 40:
Podela posla je bila sledeća:
* [[Žan le Ron d Alamber]] - nauka (prvenstveno matematika), religija, filozofija
* [[Jean-Jacques Rousseau|Žan Žak Ruso]] - muzika i politička ekonomija
* Baron Holbah (Pol Henri Ditrih) - hemija, minerologija
* Maluen - hemija
Red 48:
* Leblon - vojne veštine
* Belen - pomorstvo
* [[Voltaire|Volter]] - članak "Duh", istorija, književnost, filozofija
* [[Monteskije]] - članak "Ukus"
|