Denis Diderot – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 73 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q448 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Louis-Michel_van_Loo_001.jpg|thumb|right|230px|''Portret Didroa'', Luj-Mišel van Lu, 1767]]
 
'''Deni Didro''' ({{Jez-fr|Denis Diderot}}), (*[[5. 10.|5. oktobar]] [[1713]]., Langre, Šampanj - †[[31. 7.|31. jul]] [[1784]]., [[Pariz]]) je francuski pisac i filozof, istaknuta ličnost doba prosvetiteljstva i glavni urednik širom sveta poznate [[Francuska enciklopedija|''Enciklopedije'']].
 
[[ProsvetiteljstvoProsvjetiteljstvo|Vek Prosvećenosti]] je uobičajen naziv za doba u kome je živeo i stvarao Didro i njegovi istomišljenici upravo zbog velikog doprinosa teorijskoj izgradnji temelja novog buržoaskog poretka. Borba koju je on vodio za pobedu svojih ideala se odvijala protiv feudalnog apsolutizma i religioznog konzervativizma, a sredstva koja je on upotrebljavao su skupljanje svih ideja nove francuske filozofske misli. Bio je neumoran sakupljač i inteligentan propagator u burnim vremenima predrevolucionarne monarhističke Francuske. Nastajuća buržoaska klasa je imala u njemu svog ideologa i idejnog vođu. Sem toga, Didro je bio izuzetan organizator, uporan i vredan što je bio način da stvori toliko dela i da (zajedno sa [[Žan le Ron Dalamber|Dalamberom]]) izda sve tomove Enciklopedije. Zato ga je Volter nazvao "pantofil" (sveljubac).
 
== Biografija ==
Deni je rođen u bogatoj zanatlijskoj porodici. Otac mu je predvideo karijeru visokog crkvenog dostojanstvenika. Zato ga šalje u [[jezuit]]sku školu, a potom u pariski koledž Garkur. Tokom školovanja mladi Didro pokazuje mnoga interesovanja. Od jezika se interesuje za latinski, grčki i engleski. Pored toga, zanima se i za filozofiju i matematiku. Nemirnog duha, posle završetka studija ne zadržava se duže ni na jednom nameštenju i izdržava se od usputnih poslova. Počinje da živi kao pariski intelektualac beskućnik. Desetak godina je sklapao razna poznanstva i suštinski životario na marginama pariskog umetničkog i intelektualnog miljea. Godine [[1743]]. se ženi Antoanetom Šampion, ali otprilike u isto vreme počinje i njegovo intimno druženje sa gospođom Puizje, a kasnije i sa Sofi Volan. Upravo iz pisama koje je razmenjivao sa poslednjom se može najviše saznati o atmosferi i svakodnevnom životu u filozofskim krugovima tadašnjeg Pariza.
 
Didro je [[1743]]. godine preveo "''Istoriju Grčke''" Templa Stenijana, a zatim učestvuje u prevodu šest svezaka "''Medicinskog rečnika''" Džejmsa Londona. Napisao je [[1745]]. predgovor prevodu četvrte knjige engleskog filozofa Šeftsberija "''Karakteristike ljudi, običaja i mišljenja''" (u Francuskoj izlazi pod nazivom ''Ogledi o zasluzi i vrlini'', {{Jez-fr|Essai sur le mérite et la vertu}}). Ovde prvi put iznosi svoje mišljenje da se fanatizam ne slaže sa religijom i da bilo koji vernik mora biti prvenstveno human. Ubrzo posle ovoga štampa svoju prvu autorsku knjigu "''Filozofske misli''" ({{Jez-fr|Pensées philosophiques}}). Zbog kritike katoličke ortodoskije pariski parlament [[7. jul7.|7. jula]]a [[1746]]. donosi nalog da se knjiga spali. Ovo ne zaustavlja Didroa i on [[1747]]. objavljuje "''[[Skeptik]]ovu šetnju''" ({{Jez-fr|La promenade du sceptique}}) gde još dublje zalazi u neslaganje sa crkvenim dogmama.
<!-- To je alegorijska priča o preterivanju katolicizma, o sujeti zadovoljstava sveta koji je takmac crkvi i o očajnoj i nemerljivoj neizvesnosti filozofije koja ispoveda da je iznad crkve i sveta.
-->
Red 40:
Podela posla je bila sledeća:
* [[Žan le Ron d Alamber]] - nauka (prvenstveno matematika), religija, filozofija
* [[Jean-Jacques Rousseau|Žan Žak Ruso]] - muzika i politička ekonomija
* Baron Holbah (Pol Henri Ditrih) - hemija, minerologija
* Maluen - hemija
Red 48:
* Leblon - vojne veštine
* Belen - pomorstvo
* [[Voltaire|Volter]] - članak "Duh", istorija, književnost, filozofija
* [[Monteskije]] - članak "Ukus"