Datiranje postanja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 6 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2707397 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
Razne kulture su verovale da je svet nastao, ili da je stvoren, u nekom trenutku u prošlosti, tako da su metodi '''datiranja Postanja''' podrazumevali analiziranje [[religijski tekst|svetih zapisa]] i nekih fizikalnih podataka.
== Datumi postanja ==
Različite kulture su postavljale [[knjiga Postanka|postanje]] sveta u različite datume. Na tim godištima su zasnivani mnogi istorijski kalendari. Dole su navedeni neki primeri predloženih datuma nastanka sveta, uključujući i neke moderne poglede naučnog karaktera, poređenja radi.
* [[Civilizacija Maya|Majanska civilizacija]] - [[11. 8.|11]]. ili [[13. 8.|13. avgust/kolovoza]], 3114. pne.
* [[Judaizam]] - 22. septembar/rujna ili 29. mart/ožujka 3760. pne.<ref>Ovo su datumi po [[julijanski kalendar|julijanskom]] kalendaru, ekvivalentni 25. elulu ili 25. adaru, AM 1 (1. godine sveta) po modernom, računskom, [[hebrejski kalendar|hebrejskom]] kalendaru, iako su ovi jevrejski datumi prvobitno dati po starom, posmatračkom, kalendaru, nekoliko stoleća pre nego što je razvijen moderni kalendar</ref>
* Nadbiskup [[James Ussher]] (1654) - 23. oktobar/listopada 4004. pne.<ref name="Ussher">J. Ussher, ''The Annals of the World'' '''iv''' (1658)</ref>
Red 8:
* [[Maria de Agreda]] - 5199. pne.
* Teorija [[Big Bang]] - starost svemira je 11-20 milijardi godina, najčešće citirana cifra je 13,7 ± 0,2 milijardi godina.
* [[Radiometrijsko datiranje]] - starost planete [[Zemlja (planet)|Zemlje]] je 4,55 (± 1%) milijardi godina
* [[Purana|Puranski Hinduizam]] - 77.760 milijardi godina (tj. 50 "[[Kalpa (vremenska jedinica)|Braminih godina]]")
* [[Vječnost|Večnost]] - postulat nekih grupa, uključujući istorijske i savremene naučnike i neke [[New Age]] idealizacije, da svemir postoji oduvek, tako da nema "početka" svemira (mada su Zemlja i ostala nebeska tela mogla nastati u nekom trenutku). Jedna takva zastarela naučna teorija je [[Teorija stalnog stanja]]. [[Budizam|Budisti]] i [[Hinduizam|Hinduisti]] sa druge strane veruju u [[ciklični svemir]], sa beskrajnim ciklusima širenja, skupljanja i ponovnog stvaranja svemira.
 
=== Datum postanja po majanskom kalendaru ===
[[Kalendar Maya|Majanski kalendar]] datira početak najnovijeg svetskog ciklusa vremena na [[11. 8.|11]]. ili [[13. 8.|13. avgust/kolovoza]], 3114. pne. (po retroaktivnom [proleptičkom] gregorijanskom kalendaru) ili na ponedeljak, 6. septembar/rujna -3113. (3114. p.n.e, vidi [[Astronomijsko brojanje godina]]) po julijanskom kalendaru, korelacija srednjeg griničkog vremena. Taj datum je početak Dugog brojanja, 13.0.0.0.0.
 
=== Datiranje Postanja po Petoknjižju ===
[[Biblija]] počinje Knjigom [[PostanjeKnjiga Postanka|Postanja]], u kojoj [[Bog]] stvara svet, uključujući prvog [[čovekčovjek|čoveka]]a, po imenu [[Adam i Eva|Adam]], za šest dana. Postanje zatim popisuje mnoge Adamove potomke, često dajući starost u kojoj su imali decu i umrli. Ako navedeno shvatimo doslovno, moguće je izgraditi [[hronologijakronologija|hronologiju]] u kojoj su mnogi događaji [[Stari zavetzavjet|Starog zaveta]] datirani na procenjeni broj godina posle Postanja.
 
Neki proučavaoci su otišli dalje i pokušali da povežu ovu biblijsku hronologiju sa zapisanom [[istorijahistorija|istorijom]], čime bi utvrdili datum Postanja po modernom kalendaru. Pošto ima perioda u biblijskoj priči gde datumi nisu dati, hronologija je tumačena na mnoge različite načine, što je davalo razne procene za datum Postanja.
 
Korišćenjem takvih modela su nastala dva dominantna datuma za biblijsko postanje, oko kojih se grupišu rezultati različitih proračuna - oko 5500. pne. i oko 4000. pne. Ova dva datuma su izračunata na osnovu genealogija iz dve verzije Biblije, pri čemu većina razlika proističe iz dve verzije Postanja. Oni stariji datumi su zasnovani na grčkoj [[Septuaginta|Septuaginti]], a kasniji počivaju na na hebrejskom [[Mazoretski tekst|Mazoretskom tekstu]]. Patrijarsi od Adama do Teraha, [[Abraham|Avramovog]] oca, su često bili 100 godina stariji kada su dobijali imenovanog sina u Septuaginti nego u hebrejskoj verziji ili Vulgati (Postanje 5-11). Neto razlika između ove dve [[genealogije Postanja]] je bila 1466 godina (ignorišući dvosmislenost oko "druge godine nakon potopa"), koja obuhvata praktično celu razliku od 1500 godina između 5500. pne. i 4000. pne.
 
Ranohrišćanska crkva u [[Antiohija|Antiohiji]] je procenila vreme između nastanka sveta i Hristovog rođenja na 6000 godina. [[Sekst Julije Afrikanac]], [[Laktancije]] i [[pravoslavna crkva|grčka crkva]] su to sveli na 5500 godina (što će dati eru [[vizantijski kalendar|vizantijskog kalendara]], zvanu ''[[Etos Kosmu]]''), [[Euzebije iz Cezareje|Euzebije]] na 5200 godina. Zapadni hrišćani su prihvatili autoritet Vulgate i hebrejskog teksta i prihvatili "kraću" hronologiju od oko 4000 godina. Međutim, neki protestantski autoriteti u Engleskoj i na Kontinentu u prvoj polovini 19. veka su ipak prihvatali "dužu" hronologiju<ref>[[Edward Gibbon]], ''The History of The Decline and Fall of the Roman Empire'', Prvi tom, Poglavlje XV: ''Progress Of The Christian Religion'', fusnota 62, sa komentarom priređivača ([http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=731 preuzimanje elektronskog teksta Prvog toma].</ref>.
 
Neki [[Tradicionalni Katolici]] koriste godinu 5199. p.n.e, preuzetu iz katoličke [[martirologija|martirologije]], i koja se pominje kao pravi datum Postanja u "Mističnom gradu Božijem", mističkom delu iz 17. stoleća koje je napisala [[Maria de Agreda]] na temu postanja i života [[Sveta Marija (majka Isusova)|Device Marije]].
 
[[Datoteka:Ussher4004bc.jpg||thumb|200px|Ašerov datum za postanje, 4004 pne, otisnut u srednjoj margini KJV Biblije]]