Darije Veliki – razlika između verzija

| predecessor = [[Smerdis od Perzije|Smerdis (Bardija)]]

'''Darije I. Veliki''', ([[540-e pne.|549. pr.K]]. - [[486. pr.K.]]), [[Perzija|veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije Ahemenida (vladao [[520-e pne.|522. pr.K.]] - [[486. pr.K]].) i jedan od najvećih [[Antika|antičkih]] vladara. Njegovo ime Darije (Dārayavahuš) prevedeno s [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] znači "dobri vladar". Nakon što je ugušio niz pobuna u istočnim provincijama, proveo je reorganizaciju državne uprave. Podijelio je državu na pokrajine (satrapije) kojima je dao odgovarajuću autonomiju, ali je odvojio civilnu i vojnu vlast u njima da onemogući separatizam. Centralnu vlast pojačao je poreznim sustavom kojim su se ogromne količine novca slijevale u njegovu riznicu. Jedinstvu carstva služila je i prometna mreža koju je razvio, osobito popularna "Kraljevska cesta". Nakon što je uredio državu, ekonomiju i vojsku, krenuo je u proširenje carstva. Perzija je u njegovo doba postala najveća država anitke, veća i od kasnijeg [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]].

Darije I je pripadao plemićkoj obitelji unutar Perzijskog carstva. Bio je rođak Kambiza II, nasljednika [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Poslije ubojstva Kambiza II 522. pr.K., uzurpator prijestolja Gaumata je nesmetano vladao kao tobožnji Smerdis, ubijeni sin Kira Velikog i brat Kambriza II. Nitko se nije usudio ustati protiv lažnog cara, osim Darija I. koji uz pomoć šest plemića iznenađuje i ubija uzurpatora 522. pr.K. Darije Veliki tada postaje perzijski car. Ženi se s Atosom, ženom lažnog cara i kćerkom Kira Velikog. Imali su sina [[KserksoKserks I.|Kserksa I.]], koji će naslijediti oca.

Darije je bio veliki graditelj, pa su tokom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki arhitektonski i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada [[PerzepolisPersepolis|Perzepolisa]]a, remek-djela antičke arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad Pasargad uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika Kira Velikog i Kambiza II, Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki (oni od kamena) sačuvali. Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) antičkim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regijaregion)|Kavkaza]], [[Arapski poluotokArabija|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do Apadane (zgrade za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. Dvoranu od tisuću stupova). Darije je pokopan u grobnici ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada.

Osim Perzepolisa, Darije je ostao upamćen i po [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] koji je dao izgraditi između [[Nil]]a i Sueza, preko kojeg su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto. Značajan građevinski poduhvat bio je i izgradnja Kraljevske ceste duge 2700 km koja je spajala Perzepolis i Suzu sa Sardom u Joniji. [[Put|Cesta]] je omogućavala brz i siguran transport i poštu, a u njenom sastavu bile su stanice za odmor i gostionice, te sigurnosne stanice. S obzirom na iznimnu kvalitetu cesta je korištena stoljećima, sve do rimskog doba.

Perzija je tokom vladavine Darija Velikog imala kontakte s [[Kartaga|Kartagom]] (prema zapisima Nakshi Rustam), te [[Sicilija|Sicilijom]] i [[ApeninskiApeninsko poluotokpoluostrvo|Italijom]]. Darije se kao vladar pokazao vrlo dobroćudnim nastavljajući politiku njegova djeda Kira Velikog, pa je priznavao sve religije, npr. [[ŽidoviJevreji|Židovima]]ma je dozvolio i financirao obnovu Solomonovog (Drugog) hrama u [[Jeruzalemu]] kojeg su srušili Babilonci. U Egiptu se njegovo ime spominje na hramovima izgrađenima u Memfisu, Edfu i Velikoj Oazi. U egipatskoj tradiciji Darije se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u egipatskoj povijesti. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci]]ma kojima je financirao gradnju velikih hramova, ukidao ropstvo u grčkim gradovima, te [[Apolon]]ova "sveta područja" oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije jonskih i makedonskih Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].

Darije Veliki je 512. pr.K. krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bosfor|Bospor]], zauzela istočnu [[Tračka|Tračku]] dok se Makedonija dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadinomad|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i Aleksandar Makedonski; vjerovali su kako je zapadna Indija neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga|Volge]], no podatak nije pouzdan.

Nekoliko godina poslije sloma Jonskog ustanka Darije je pripremio pohod na [[StaraAntička Grčka|Grčku]]. Prva perzijska ekspedicija je doživjela poraz 492. pr.K.; Perzijanci su se dvije godine poslije iskrcali na [[Atika|Atici]], ali ih je atenska vojska pod vodstvom vojskovođe [[Miltijad Mlađi|Miltijada]]a porazila u [[Bitka kodMaratonska Maratonabitka|Maratonskoj bitci]]. Poslije Darijeve smrti ekspediciju protiv europske Grčke nastavio je njegov sin Kserkso Veliki koji je u znak odmazde spalio Atenu i Eretriju. Darije je neposredno prije smrti pripremao i gušenje egipatskog ustanka, no umro je 486. pr.K., nakon 36 godina vladavine.