Danski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 122 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q9035 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
|-
| valign="top"|Govori se u:
|[[Danska|Danskoj]], [[FarskaFarski OstrvaOtoci|Farskim Ostrvima]], [[Grenland]]u, [[Nemačka|Nemačkoj]] (država [[Schleswig-Holstein|Šlezvig-Holštajn]]), [[Island]]u.
|-
| valign="top"|Regija:
Red 22:
| valign="top"|
[[Evropska unija|Evropskoj uniji]],&nbsp;[[Danska|Danskoj]],<br />
[[FarskaFarski OstrvaOtoci|Farskim Ostrvima]],&nbsp;[[Grenland]]u.
|-
| valign="top"|Regulisan od:
Red 40:
[[Bokmal]] (''Bokmål'') varijanta [[Norveški jezik|norveškog]] jezika se može smatrati danskim dijalektom. To je posledica činjenice da su [[Danska]] i [[Norveška]] 400 godina živele u [[Dansko-norveška unija|uniji]]. Govornici [[Švedski jezik|švedskog]] takođe uglavnom razumeju danski.
 
Danski se izdvojio kao poseban skandinavski jezik prevodom Biblije na danski [[1550]]. Usled [[Vikinzi|vikinških]] ili danskih invazija, [[skandinavski jezik|skandinavski]] je izvršio veliki uticaj na [[engleski jezik]], naročito u lokalnim dijalektima [[JorkširYorkshire|Jorkšira]]a.
 
Standardni danski se danas zasniva na govoru [[Kopenhagen]]a i okoline (''Rigsdansk'').
 
== Karaktristike ==
Danski jezik ima veoma komplikovana pravila izgovora, sa mnogo redukcija, [[glotalni stop]] (''stød''), i čak 27 [[Samoglasnik|samoglasničkih]] [[fonema]], koje se dele na kratke i duge. [[SuglasnikKonsonant|Suglasnika]]a ima 17, [[diftong]]a 25.
 
Postoje dva [[Gramatički rod (gramatika)|gramatička roda]], zajednički i neutralni. [[GlagoliGlagol]]i se ne menjaju po licima u [[prezent]]u, ali ima mnogo nepravilnih. Reči se često spajaju u duge složene izraze, slično kao u [[Nemački jezik|nemačkom]].
 
Rečnik danskog je pretrpeo najviše uticaja od starijih i savremenih nemačkih dijalekata (naročito [[niski nemački]]), [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Engleski jezik|engleskog]] jezika. Pri brojanju, kombinuje se nemački (jedinice dolaze pre desetica) i francuski sistem: šezdeset je tri puta 20, osamdeset četiri puta 20. Čak je 50 dva i po puta dvadeset.