Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 19.495 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
{{Monarh
'''Astijag''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: ایشتوویگو (''Ištovigu''); prema [[Herodot]]u Astyages; prema [[Ktezija|Kteziji]] ''Astyigas''; prema [[Diodor]]u ''Aspadas''; [[Akadski jezik|akadski]]: ''Ištumegu''), bio je posljednji vladar [[Medijci|Medijskog Carstva]], vl. [[580-e pne.|585. pne.]]-[[550-e pne.|550. pne.]], odnosno sin [[Kjaksar]]a (Kjaksara Velikog), svrgnut godine [[550-e pne.|550. pne.]] od [[Kir Veliki|Kira Velikog]].
| ime = Astijag
| titula = Vladar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]
| slika =[[Datoteka:PLATE2BX.jpg|250px]] ''Medijski plemićki par''
| opis slike = ''Medijski plemićki par''
| vladavina = [[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]] (35 godina)
| krunidba = [[585. pne.]]
| ostale titule =
| puno ime = Astijag od Medije
| datum rođenja = [[610-e pne.]]
| mjesto rođenja = [[Ekbatana]]
| datum smrti = [[540-e pne.]]
| mjesto smrti = [[Partija (pokrajina)|Partija]]<ref>[[Ktezije]]: „Persica“</ref>
| mjesto pokopa =
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Kijaksar]]
| nasljednik = [[Kir Veliki]]
| način nasljeđivanja = Svrgavanje
| prijestolonasljednik =
| suprug =
| supruga = Neimenovana prva supruga,<br>[[Arijena]] (druga supruga)
| supruga 1 =
| supruga 2 =
| supruga 3 =
| supruga 4 =
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca = [[Mandana]]
| obitelj =
| dinastija = [[Medijci]]
| vladarska himna =
| otac = [[Kijaksar]]
| majka =
}}
 
'''Astijag''' (vladao od [[585. pne.|585.]] do [[550. pne.]]) je bio vladar iz [[iran]]ske dinastije [[Medijci|Medijaca]], odnosno posljednji vladar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]<ref name="Iranica">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f8/v2f8a065.html Astijag (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)]</ref><ref name="Livius">[http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm Astijag (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Na tronu je naslijedio svog oca [[Kijaksar]]a, a nakon 35 godina vladavine svrgnuo ga je vlastiti unuk, [[Perzijanci|perzijski]] vladar [[Kir Veliki]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40133/Astyages Astijag (enciklopedija Britannica)]</ref> (osnivač [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]).
Ime mu dolazi od staroiranskog izraza ''Rishti Vaiga'' što znači "bacač koplja"<ref>[http://www.iranica.com/newsite/ Encyclopaedia Iranica], under Astyages</ref>
 
== VladavinaIme i etimologija ==
Astijaga je godine 585. pne. njegov otac dao oženiti za [[Lidija|lidijsku]] princezu [[Aryenis]], što je predstavljalo dio mirovnog sporazuma s njenim ocem [[Alijat II|Alijatom II]], sklopljenog nakon znamenite [[bitka na Halisu (585. pne.)|bitke Pomrčine]].
 
Ime „Astijag“ potječe od [[Iranski jezici|staroiranskog]] izraza ''Rishti Vaiga'' što znači „Bacač [[koplje|koplja]]“<ref name="Iranica"/>, a kroz historiju se pojavljuje u različitim oblicima; ''Ištumegu'' na [[Akadski jezik|akadskom jeziku]], [[Herodot]] ga oslovljava ''Astyages'', [[Diodor sa Sicilije]] ''Aspadas'', a [[Ktezije]] i [[Focije I.]]<ref>Focije: Sažeci 72, 36a9</ref> ''Astuïgas''. Prema jednoj inačici na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]], njegovo ime znači „Razarač gradova“. Na [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]] spominje se kao ''Azhdihak'' ili ''Ajdihak'', a na [[Perzijski jezik|perzijskom]] ایشتوویگو (''Ištovigu'').
Iste godine je Kjaksar umro, a Astijag preuzeo vlast. S obzirom da je njegova sestra [[Amytis]] bila udana za [[novovavilonsko kraljevstvo|babilonskog]] kralja [[Nabukodonosor II|Nabukodonosora]], Astijag je tako bio rodbinski povezan s najbogatijim i najmoćnijim državama Bliskog Istoka. Zahvaljujući tome njegovo je carstvo uživalo u dugom periodu mira i blagostanja.
 
== Porodica ==
Takvi uvjeti su pogodovali da se, pogotovo u istočnim dijelovima carstva, počne širiti nova vjera - [[zoroastrizam]].
 
Astijag je bio sin [[Kijaksar]]a, vladara [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]], kojeg je naslijedio [[585. pne.]] Oženio se [[Arijena|Arijenom]], sestrom [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a<ref name="Livius"/>, dok se Astijagova sestra [[Amitis od Medije|Amitis]] udala za [[Novobabilonsko carstvo|babilonskog]] kralja [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]] Ovim diplomatskim brakovima Astijag postaje rodbinski povezan s najbogatijim i najmoćnijim državama [[Bliski istok|Bliskog istoka]], što omogućava njegovoj [[Medijska Monarhija|Medijskoj Monarhiji]] dug period mira i blagostanja. U to doba diljem [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] cvate [[zoroastrizam]], u [[Lidija|Lidiji]] uspjevaju slavni znanstvenici i književnici poput [[Solon]]a, [[Ezop]]a i [[Tales]]a, dok [[Nabukodonosor II.]] pretvara [[Babilon]] u metropolu kakvu svijet dotad još nije vidio. Astijagova kćer [[Mandana]] udala se za [[Perzijanci|perzijskog]] vazalskog vladara [[Kambiz I.|Kambiza I.]] s kojim je imala sina [[Kir Veliki|Kira Velikog]], koji će kasnije svrgnuti svog djeda sa prijestolja.
Astijaga je, pak, Herodot opisao kao taštog i praznovjernog vladara. Prema njemu, Astijag je sanjao kako će njegova kći Mandana roditi sina koji će srušiti njegovo carstvo. Astijag je zato odlučio Mandanu udati za [[Kambiza I]] od [[Anšan (Perzija)|Anšana]] kojeg je smatrao najslabijim i najbezopasnijim od svih svojih vazala.
 
== Historijski izvori ==
Astijag je ponovno sanjao isti san te odlučio likvidirati Kambizovog i Mandanininog sina Kira. Na Kambizov dvor je s tim zadatkom poslao svog velmožu [[Harpag]]a. On, međutim, nije imao srca ubiti dijete, te ga je umjesto toga odnio pastiru po imenu Mitridat, čija je supruga rodili mrtvorođenče.
 
Većina informacija o Astijagu temelji se na drugom dijelu [[Herodot]]ove knjige „Historija“, koja je pisana u [[5. vijek pne.|5. vijeku pne.]], više od stotinu godina nakon Astijagove vladavine. Ipak, djelo [[Stara Grčka|grčkog]] [[historičar]]a predstavlja gotovo jedini izvor informacija, dok se ostali (najčešće fragmentalni) izvori nadovezuju na njegove priče, ili pak služe za provjeru vjerodostojnosti istih<ref name="Livius"/>.
Deset godina kasnije, Astijag je otkrio da je Kir živ te kaznio Harpaga tako što je ubio njegovog sina i dao ga servirati na večeri. Astijag je potom [[Perzijski magi|mage]] pitao za savjet što učiniti s Kirom, a oni su rekli da je dijete, igrajući se kralja na planini, ispunilo proročanstvo te da mu od njega ne prijeti opasnost. Astijag je zato odlučio da Kira vrati njegovim roditeljima.
 
Ne postoji sumnja u Herodotove navode kako je Astijag bio sin [[Medijska Monarhija|medijskog]] kralja [[Kijaksar]]a, budući kako je to potvrđeno u drevnim istočnjačkim zapisima na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]. Prema tim dokumentima, Kijaksar je već [[614. pne.]] vladao na medijskom tronu, kada je razorio [[Novoasirsko Carstvo|asirsko]] vjersko središte [[Asur]]. Za Kijaksara se također zna kako je bio živ [[585. pne.]], budući da je tada potpisao mirovni sporazum sa [[Lidija|Lidijcima]], s kojima je prethodno pet godina bio u ratu<ref name="Livius"/>. Također, kako bi osnažio ugovor na njegovu inicijativu sklopljeni su diplomatski brakovi između Medijaca i Lidijaca; sestra lidijskog kralja [[Krez]]a ([[Arijena]]) udala se za medijskog princa i prijestolonasljednika Astijaga.
Kir je godine [[550-e pne.|559. pne.]] preuzeo vlast u Anšanu. Šest godina kasnije je podigao pobunu protiv Astijaga, a pobunjenicima se, na Harpagov nagovor, priključio i veliki dio medijskog plemstva. ''[[Nabonidova kronika]]'' navodi kako je Astijaga izdao general u ključnoj bitci. Kir ga je tako porazio, a potom zauzeo i opljačkao [[Ekbatana|Egbatanu]].
 
[[Arijena]] nije bila prva Astijagova žena. Naime, njegova kćer [[Mandana]] udala se za [[Perzijanci|perzijskog]] kralja [[Kambiz I.|Kambiza I.]] prije [[576. pne.]], kada je rođen njihov sin [[Kir Veliki]]. Ovo implicira kako se Mandana morala roditi najranije [[590. pne.]], odnosno minimalno pet godina prije medijsko-lidijskog sporazuma i političkog braka. Ovo svjedoči kako je Astijag najvjerojatnije imao ženu prije vjenčanja sa Arijenom. Prema [[Ktezije|Kteziju]], Astijagov unuk [[Kir Veliki]] oženio se Astijagovom kćeri koja bi istovremeno bila i Kirova ujna, što je još jedan dokaz kako se Astijag prethodno ženio<ref name="Livius"/>.
Astijag je zarobljen, ali se Kir prema njemu pokazao milosrdnim. Herodot tvrdi da je ostao zatočen do kraja života, a Ktezija kako je pušten na slobodu i postao guverner [[Partija (oblast)|Partije]] u novom Perzijskom Carstvu. Navodno ga je tamo ubio izvjesni Ebaras.
 
[[Babilonija|Babilonski]] historičar [[Beros]] iz [[3. vijek pne.|3. vijeka pne.]] spominje kako je nakon [[Pad Asura|pada Asura]] [[614. pne.]] savez [[Medijska Monarhija|Medijaca]] i [[Babilonija|Babilonaca]] osnažen još jednim kraljevskim vjenčanjem; babilonski princ [[Nabukodonosor II.]] oženio je Astijagovu kćer [[Amitis od Medije|Amitis]]. Ovo se pak smatra praktički nemogućim, jer u slučaju uvažavanja te priče Astijag bi trebao imati gotovo 100 godina kada je svrgnut sa vlasti<ref name="Livius"/>. Vjerojatnije je kako je Amitis bila kćer [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra.
Astijagovo je svrgnuće bilo povodom za rat kojeg je novi lidijski kralj [[Krez]], - Astijagov zet - pokrenuo protiv Perzijanaca, a koji je završen padom Lidije [[540-e pne.|547. pne.]]
 
Herodot navodi kako je Astijag vladao 35 godina poslije čega je svrgnut od strane [[Kir Veliki|Kira Velikog]] što se poklapa sa [[Babilonija|babilonijskim]] zapisima na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (''[[Nabonid]]ove kronike''), prema kojima se navedeno svrgnuće odigralo tokom šeste godine vladavine kralja [[Nabonid]]a, točnije između 10. ožujka [[550. pne.|550.]] i 28. ožujka [[549. pne.]]<ref name="Livius"/> Prema navedenim podacima lako je izračunati kako je Astijag naslijedio oca [[585. pne.]], iste godine kada je [[Kijaksar]] potpisao sporazum sa [[Lidija|Lidijom]]. Razdoblja vladavine ranijih [[Medijska Monarhija|medijskih]] kraljeva (ukupno 150 godina) Herodot je podijelio na četiri dijela, što znači kako je svaki od četiriju kraljeva vladao pola životnog vijeka, odnosno oko 37 godina.
 
== Herodotova legenda o Astijagu i Kiru ==
{{glavni|Kir Veliki}}
[[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|400px|desno|[[Medijska Monarhija|Medijska]], [[Lidija|Lidijska]] i [[Novobabilonsko Carstvo|Babilonijska Monarhija]] početkom [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]]]]
 
[[Herodot]]ova priča o [[Kir Veliki|Kirovom]] ranom životu pripada žanru [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul]]a i [[Rem]]a koja se kasnije bore za kraljevski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed Astijag, vladar moćne [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]].
 
Poslije Kirovog rođenja, Astijag je imao san koji je njegov svećenik protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti s prijestolja, pa je svom naredniku [[Harpag]]u naredio je da ubije dijete. [[Harpag]], kojem moral nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice s Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira<ref name="Livius Harpag">[http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html Harpag (Livius.org, Jona Lendering)]</ref><ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth „Rođenje i uspon Kira Velikog“ (''The birth and bringing up of Cyrus''), MainLesson.com]</ref>.
 
Kad je Kir imao deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirev sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri dao bičevati sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref>, kralj Astijag ispitao je dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio kako vrlo sliče jedan drugom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref>. Astijag je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s dijetetom, i nakon što mu je ovaj priznao kako nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastita sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I.|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]]<ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth ''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'']</ref>. Iako se smatra kako je Herodotova priča samo legenda, ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života.
 
== Rat protiv Perzije ==
{{glavni|Perzijski ustanak}}
[[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|mini|desno|250px|Astijagov unuk i njegov nasljednik [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] (kopija reljefa iz [[Pasargad]]a)]]
 
[[Fars|Perzija]] je bila vazalna kraljevina [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] od kraja [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]], kada su [[Medijci]] u savezu sa [[Babilonija|Babilonijom]] pokorili [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirsku Monarhiju]] te prigrabili njene vazalne teritorije, među kojima je bila i Perzija. Tokom medijske dominacije postojale su dvije perzijske kraljevine [[Anšan]] i Parsumaš<ref>Pierre Briant, str. 28.</ref>, no bile su jako povezane u političkom i rodbinskom smislu. Godine [[559. pne.]] na [[anšan]]ski (perzijski) tron dolazi [[Kir Veliki|Kir II. Veliki]], sin [[Kambiz I.|Kambiza I.]] Budući kako je prijenos krune Parsumaša sa [[Arsam]]a ([[Arijaramn]]ov sin) također prešao na [[Kir Veliki|Kira Velikog]], on je objedinio dva perzijska kraljevstva pa ga se smatra prvim pravim [[Perzijanci|perzijskim]] kraljem. Ipak, u početku Kirove vladavine Perzija je i dalje imala vazalni status pod dominacijom moćne [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.127.1 Herodot, 1.127.1]</ref> kojim je vladao Astijag.
 
Godine [[553. pne.]]<ref>''[[Nabonid]]ove kronike''</ref> zbog neslaganja sa Astijagovom politikom<ref name="Livius Harpag"/> [[Kambiz I.]] i [[Kir Veliki]] podižu [[perzijski ustanak]] protiv medijske dominacije nad [[Fars|Perzijom]]. Prema [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaju iz Damaska]], pobunu je započeo Kirov otac Kambiz, dok je 24-godišnji Kir istovremeno boravio kod djeda na kraljevskom dvoru u [[Ekbatana|Ekbatani]]. Astijag je višestruko odbijao unukove zahtjeve da posjeti roditelje u Perziji, no na nagovor perzijskog podanika [[Oebar]]a ipak je Kiru dozvolio petomjesečno putovanje na jug<ref>Max Duncker, str. 348.-349.</ref>. Prema [[Herodot]]u, odmah nakon Kirovog puta roditeljima u Perziju medijski general [[Harpag]] mu je u utrobi [[zec]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.123.1 Herodot, 1.123.1]</ref> poslao tajnu poruku o planu zavjere za svrgavanjem Astijaga, koju je Kir nosio predati svome ocu Kambizu. Astijaga su navodno prilikom zabave uznemirile riječi jedne pjesme koja je govorila o „divljoj zvijeri sa juga koja kreće u rat“<ref>Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419</ref>, što ga je podsjetilo na [[Kir Veliki|Kira]]<ref name="Ussher i Pierce, 109.">James Ussher, Larry Pierce i Marion Pierce, str. 109.</ref>. Na nagovor dvorskih savjetnika, odlučio je poslati 300 [[Konjica|konjanika]] za zadatkom da vrate Kira na kraljevski dvor živog ili mrtvog<ref name="Ussher i Pierce, 109."/>. Medijski konjanici sustižu Kira i predaju mu kraljevu zapovjed kako se mora vratiti u [[Ekbatana|Ekbatanu]], na što on prividno pristaje i poziva konjanike na [[banket]]. Idućeg jutra Kir je pobjegao i požurio se u do grada Hirbe gdje ga je čekao [[Oebar]] sa 5.000 [[Perzijanci|perzijskih]] pješaka koje je Kiru postao otac Kambiz I. U [[Bitka kod Hirbe|bitci kod Hirbe]] perzijska vojska predvođena Kirom pobjeđuje medijsku konjicu pri čemu pogiba 250 [[Medijci|Medijaca]], dok se ostali požuruju informirati Astijaga o događaju. [[Bitka kod Hirbe]] bila je prvi veliki udarac [[Medijci]]ma, te prvi njihov vojni poraz nakon dugo vremena<ref>[http://www.forumromanum.org/literature/justin/english/index.html#6 Justin, I. 6.]</ref>. Također, bitka je nagnala [[Medijska Monarhija|medijskog]] kralja Astijaga da pokrene veliki vojni pohod protiv [[Perzijanci|Perzijanaca]]<ref>Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419</ref>, dok je [[Kir Veliki]] istovremeno pokušavao nagovoriti sjeverne [[satrap]]ije na pobunu, odnosno na savez sa [[Fars|Perzijom]]<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 146.-147.</ref>.
 
Nakon btike kod Hirbe [[Kir Veliki]] povukao se do granice sa Medijom<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 147.</ref>, dok je medijski vladar Astijag odlučio napasti Perziju sa više od 1.205.000 vojnika<ref>Hugh Chisholm, str. 208.</ref>. Ipak, od tog golemog broja trupa samo je manji dio sudjelovao u bitkama<ref>Charles M. Laymon: The Interpreter's One Volume Commentary on the Bible: Introduction and Commentary, Abingdon Press, 1971., str. 440.-442.</ref>, dok su [[Perzijanci]] koristili sve zaspoložive snage koje su imali. Nakon neuspješnih pregovora, došlo je do glavne bitke. U [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]] Astijag je predvodio 20.000 svojih osobnih čuvara, dok je nasuprot njemu stajala [[Perzijanci|perzijska]] vojska sa [[Kambiz I.|Atradatom]] na desnom krilu, [[Oebar]]om na lijevom, te [[Kir Veliki|Kirom]] na središtu koji je predvodio najhrabrije perzijske ratnike. Perzijanci su se hrabro obranili i pobili mnogo [[Medijci|Medijaca]], pa je Astijag navodno zaplakao na svom tronu i zavapio: „''Kako se hrabro bore ti proždrljivci pistaccija''“. Ipak, Perzijanci su bili neusporedivo brojčano nadjačani pa su se povukli u obiližnji utvrđeni grad. Kir i Oebar predložili su evakuaciju žena i djece na jug u [[Pasargad]], te nastavak bitke sljedećeg dana. Idućeg jutra vrata grada su otvorena i svi [[Perzijanci]] su krenuli u ofenzivu, dok je Atradat ([[Kambiz I.]]) zajedno sa starcima ostao čuvati [[Fortifikacija|gradske zidine]]. Dok su se Kir i Oebar borili na bojištu, Astijag je poslao 100.000 vojnika da ih napadnu sa leđa, što je prisililo Perzijance na povlačenje. Kambiz I. je nakon bitke bio teško ranjen pa ubrzo umire, a Astijag ga je dostojno pokopao<ref>Max Duncker, str. 350.5-351.7</ref>.
 
Nakon herojskog otpora u [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]], [[Kir Veliki]] i [[Oebar]] povukli su se u planine kod [[Pasargad]]a, gdje su blokirali sve uske klance koje vode u [[Fars|Perziju]]. Sa sobom su poveli i sve [[Perzijanci|perzijske]] muškarce, žene, djecu i starce. Oebar je odlučio branili prolaze sa 10.000 teških [[Pješaštvo|pješaka]], a postavio je snage i na ceste koje su vodile u Perziju što je trebalo onemogućiti [[Medijci|medijsko]] napredovanje. Istovremeno, [[Medijska Monarhija|medijski]] kralj Astijag odlučio je pronaći prolaz kroz planine i tako okružiti [[Perzijanci|Perzijance]], no to je bilo vrlo teško budući kako je planina visoka, litice strme, a prolazi blokirani velikim kamenim zidovima. Oko 100.000 Astijagovih medijskih vojnika odlučilo se penjati uz strmu planinu i tako iznenaditi [[Kir Veliki|Kira]] i perzijske civile. [[Medijci]] su potom okružili uzvisinu, nakon čega su napali prolaze koje su čuvali teško naoružani [[Perzijanci]]. Ipak, konfiguracija terena onemogućila je da medijska brojčana prednost dođe do izražaja. Istovremeno, ostatak medijskih trupa probijao se kroz gustu šumu [[hrast]]ova i divljih [[maslina]], te su nakon mukotrpnog proboja uspjeli dosegnuti perzijsku vojsku. U [[Opsada pasargadskog brda|opsadi pasargadskog brda]] 10.000 vojnika (''[[Perzijski besmrtnici]]'') predvođenih [[Kir Veliki|Kirom]] i [[Oebar]]om uspješno se suprostavilo deseterostruko većoj medijskoj vojsci, pri čemu je navodno poginulo čak 60.000 medijskih vojnika<ref>Max Duncker, str. 352.</ref>. [[Perzijanci]] su potukli i ostatak medijskih trupa u [[Bitka kod Pasargada|bitci kod Pasargada]]<ref>[[Nikolaj iz Damaska]]: „Opća historija“</ref>, što je označilo kraj Astijagove dominacije monarhijom. Nedugo kasnije pada i [[Medijska Monarhija|medijski]] glavni grad [[Ekbatana]], a [[Kir Veliki]] zarobljava Astijaga.
 
== Život nakon poraza ==
 
Prevrat nakon [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] uzrokovao je prijenos političke moći sa prije dominantnih [[Medijci|Medijaca]], na drugi [[Iranski narodi|iranski narod]] - [[Perzijanci|Perzijance]], koji su sada dominirali nad Medijcima<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.129.1 Herodot, 1.129.1]</ref>. [[Kir Veliki]] velikodušno se ponio prema bivšem medijskom kralju Astijagu; ostavio ga je na životu, uzeo ga za osobnog savjetnika, te obećao kako će se ponašati kao njegov legitimni nasljednik. Prema [[Ktezije|Kteziju]] i [[Ksenofont]]u, Kir se oženio Astijagovom kćeri Amitisom što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila Mandanu<ref name="Livius"/>, dok je Amitis bila kćer Kijaksara, odnosno Astijagova sestra. [[Ekbatana]], dojučerašnji glavni grad Medije, zbog svoje velike strateške važnosti kontroliranja [[Centralna Azija|Centralne Azije]] postala je glavnim gradom nove, [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]]<ref>Pierre Briant, str. 43.</ref>.
 
Nakon Astijagova svrgnuća, njegov šogor [[Krez]] (kralj [[Lidija|Lidije]]) krenuo je u obračun protiv [[Kir Veliki|Kira Velikog]] u nadi da osveti poraz svog zeta odnosno da proširi svoju [[Lidija|Lidijsku Monarhiju]] na istok, što [[547. pne.]] završava katastrofalnim porazom i padom Lidije pod [[Ahemenidska Monarhija|Perzijsku Monarhiju]]. Za Astijaga se pretpostavlja kako je umro [[540-e pne.]], a jedna od verzija smrti (prema [[Ktezije|Kteziju]]) govori kako ga je politički oponent [[Oebar]] prilikom putovanja iz [[Partija (pokrajina)|Partije]] ostavio da umre u [[Pustinja|pustinji]], no nakon što je Kir otkrio njegovo nedjelo general Oebar počinio je samoubojstvo kako bi izbjegao osvetu Astijagove sestre [[Amitis od Medije|Amitis]]e<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com]</ref>.
 
== Kronologija ==
* [[610-e pne.]] - rođenje Astijaga, sina [[Medijska Monarhija|medijskog]] vladara [[Kijaksar]]a.
* [[590. pne.]] - rođenje Astijagove kćeri [[Mandana|Mandane]].
* [[585. pne.]] - Astijag stupa na prijestolje [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]].
* [[577. pne.]] - udaja Mandane za [[Perzijanci|perzijskog]] vladara [[Kambiz I.|Kambiza I.]]
* [[576. pne.]] - rođenje Astijagovog unuka, odnosno Kambizovog i Mandaninog sina [[Kir Veliki|Kira Velikog]].
* [[553. pne.]] - izbijanje [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]].
* [[552. pne.]] - neuspješni Astijagov pokušaj da spriječi Kira na njegovom putu iz [[Ekbatana|Ekbatane]] u [[Fars|Perziju]]; pobjeda [[Perzijanci|Perzijanaca]] u [[Bitka kod Hirbe|bitci kod Hirbe]].
* [[551. pne.]] - Astijag osobno kreće u gušenje [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]], no [[Kir Veliki|Kir]] odolijeva [[Medijska Monarhija|medijskim]] napadima u [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]].
* [[550. pne.]] - poraz Astijagove vojske u [[Bitka kod pasargadskog brda|opsadi pasargadskog brda]] i [[Bitka kod Pasargada|kod Pasargada]].
* [[550. pne.]] - pad [[Medijska Monarhija|medijske]] metropole [[Ekbatana|Ekbatane]]; [[Kir Veliki]] osniva [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidsku Perzijsku Monarhiju]], pošteđuje Astijagov život i uzima ga kao osobnog savjetnika.
* [[540-e pne.]] - smrt Astijaga.
 
== Veze ==
* [[Medijska Monarhija]]
* [[Medijci]]
* [[Ekbatana]]
* [[Kijaksar]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Ahemenidska Monarhija]]
 
== Izvori ==
{{reflistizvori|2}}
 
== Literatura ==
* W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster: ''Cambridge History of Iran'', izdavač: Cambridge University Press, 1. svezak, [[1993.]]
* Max Duncker: „Historija antike“ (''History of Antiquity''), Richard Bentley, 7, svezak, [[London]], [[1881.]]
* Hugh Chisholm - ''The Encyclopædia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information'', Cambridge, Engleska; New York, izdavač: The University Press, [[1910.]]
* Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Historija Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, [[2002.]]
* James Ussher, Larry Pierce i Marion Pierce: „Svjetski ljetopisi“ (''The Annals of the World''), Green Forest, izdavač: Master Books, [[2006.]]
* George Rawlinson: „Sedam velikih monarhija Starog Istoka“ (''The Seven Great Monarchies of the Ancient Eastern World''), [[New York]], izdavač: John B. Eldan Press, [[1885.]] (reizdanje [[2007.]]), str. 120.-121.
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm LiviusAstijag Site's(Livius.org, Astyages'Jona pageLendering)]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40133/Astyages Astijag (enciklopedija Britannica)]
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f8/v2f8a065.html Astijag (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)]
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Kijaksar]]<br>(cca [[625. pne.|625.]] - cca [[585. pne.]])
|gl_članak_funkcija=Vladar [[Medija|Medije]]<br>(cca [[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]])
|nasljednik=[[Kir Veliki]]<br>(cca [[550. pne.|550.]] - [[530. pne.]])
}}
 
{{KraljeviDrevna MedijacaMedija}}
 
[[Kategorija:6. vijek pne.]]
[[Kategorija:Medijski vladari]]
[[Kategorija:Biografije, Ahemenidska Monarhija]]