Brodogradnja – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 10:
===Prapovijest===
[[Datoteka:Floss.jpg|thumb|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]]
Prvo plovilo je najvjerojatnije bilo deblo jednog slučajno oborenog [[
Arheološki dokazi pokazuju da ljudi stigli na [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] prije najmanje 60.000 godina, vjerojatno uz more iz jugoistoćne Azije tijekom ledenog doba u periodu kada je nivo mora bio niži i udaljenosti izmedu otoka manje.
Prvi poznati brodovi potječu iz [[neolit|neolita]], prije oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograničenja. Korišteni su uglavnom za lov i ribolov. Najstariji [[Čamac|kanui]] koje su pronašli arheolozi su često izrezivani iz [[
===Antika===
Red 22:
Prije oko 3800 godina, došlo se do spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije tj. odnosa glavnih izmjera: duljina/širina=6 i duljina/visina=10, što se vidi iz Božje zapovjedi [[Noa|Noi]]:
I reče Bog Noi: „Napravi sebi korablju od smolastog drveta; korablju načini s prijekletima i obloži je iznutra i izvani paklinom. A pravit ćeš je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset lakata u širinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji načini otvor za svjetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat...“. (Biblija, [[Knjiga Postanka|Knjiga postanka]]).
Navažno je jesu li se biblijski navodi stvarno dogodili, ali je iznimno važna činjenica da je prije, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekooceanskih brodova.
[[Grci]] su postupno savladali navigaciju na moru istražujući [[Sredozemno more|Mediteran]] putem broda.
Oko 340 g. prije Krista, grčki moreplovac Pytheas brodom je prešao put od Grčke sve do [[
===Brodogradnja na području današnje Hrvatske===
Red 35:
Dolaskom Hrvata u VII stoljeću na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Nešto kasnije grade se brodovi sa 2 – 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove. Tek u XII stoljeću su brodovi dobili kormilo na krmi u svrhu lakšeg upravljanja. Već su tada postojale različite forme za različite namjene, ali se najdulje zadržala forma uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX sve do XVI stoljeća. Tek tada se forma broda mijenja i prelazi u široku, oblu i visoku, sa više jarbola i jedara, koju je zahtijevala oceanska plovidba.
U XV i XVI stoljeću veliki napredak u brodogradnji na ovim prostorima bilježi [[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] gradnjom brodova trgovačke mornarice, za plovidbu na širem prostoru Mediterana te Dalekog istoka.
U XVI i XVII stoljeću, iz razloga ratova (Venecija, Turci) usporen je rast gospodarstva. Brodogradnja na ovim prostorima i dalje su bili glavni sadržaj života i rada. U tom periodu Hrvati su razvili kvalitetnu mornaricu ( [[Senj]]ski [[uskoci]] i [[Neretva]]nski gusari ) i bili su najbolji borci na moru.
Red 42:
[[Galija]] je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Vesla su se kod takovih postavljala i do tri reda, a na svakom veslu je bilo i do 5 veslača. Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u XIX stoljeću, forma manjeg broda, nazvana [[Gajeta]] i [[Leut]].
Početkom XVIII stoljeća, na ovim prostorima nastupa mir, a [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] monarhija potiče gospodarstvo, a u XIX stoljeću ponovo oživljava brodogradnja ([[Lošinj]], [[Cres]], [[Silba]], [[Korčula]], [[Pelješac]], [[Dubrovnik]], [[Boka Kotorska]]). Grade se veliki jedrenjaci, koji su dugo godina bili konkurencija željeznim parnim brodovima.
== Brodogradnja u svijetu 2004.==
| |||