Brod (Bosna i Hercegovina) – razlika između verzija

[[Historija]] naselja na području današnjeg Bosanskog Broda datira iz [[bronzanobrončano doba|bronzanog doba]] [[prethistorija|prethistorije]] oko 1600. godine stare ere. Na mjestu na kojem se danas nalazi jedan dio postrojenja Rafinerije nafte "Bosanski Brod", pod zemljom se mogu naći ostaci relativno velikog naselja iz prethistorije. To mjesto je narod nazivao Pekaruša.

[[RimskiRimsko imperijCarstvo|Rimljani]] su također ostavili tragove svog prisustva na tom području. Na mjestu današnjeg Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali [[Marsonia]]. Marsonia nije bila samo civilno i trgovačko naselje nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije nalazila se na mjestu današnjeg slavonskobrodske tvrđave, a dio naselja je bio i na desnoj strani.

Jedinstveni Brod je nakon mira [[1739]]. godine podijeljen u dvije administracije (bosansku i slavonsku) kada je rijeka [[Sava]] postaje granicom između [[Bosanski pašalukvilajet|Bosanskog pašaluka]] i Austrije. Oko 1850. godine u Bosanskom Brodu bilo je već 700 stanovnika. Neke od starih brodskih porodica su Sokolovići, Milusići, Kostići, Hadžizulfići, Hadžisejdići, Mujkanovići, Hodžići, Hadžiagići.

Bosanski Brod je doživio značajan napredak u prvim godinama 19. stoljeća. Bosanski Brod je bio trgovački centar u to doba. [[Napoleon BonapartaBonaparte|Napoleonovim]] slomom, Brod se vratio svojoj realnoj svakodnevnici i nije više bio tako važan. U ranu jesen [[1878]]. godine naselje na desnoj obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod.

[[Željeznička stanica]] sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je otvorena 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Afganistanu u pseudomaurskom stilu. Stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Bosanskom Brodu je bila sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Bosanskog Broda prema [[Derventa|Derventi]] i [[Žepče|Žepču]]. Stara rimokatolička [[hrišćanska crkva|crkva]] Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Srpska pravoslavna crkva sagrađena je 1894. godine, a [[džamija]] je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. stoljeću.

Bosanski Brod je zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Druga interesantna činjenica je da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti [[auto]] [[Ford Motor Company|Ford]] i to je ujedno bio prvi auto u Bosanskom Brodu. Prvi [[aeromiting]] u Bosanskom Brodu je bio [[1912]]. godine. Aeromiting u Brodu je bio priređen samo devet godina nakon što se prvi avion podigao iznad zemlje.

Bosanski Brod je izuzetno teško stradao u [[Ratrat u BiHBosni i Hercegovini|ratu u BiH]]. Početkom [[1992]]. godine, još prije početka ratnih operacija u ostalim dijelovima BiH, na području Bosanskog Broda su se vodile borbe između [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i hrvatskih snaga koje su pokušale presjeći tzv. [[Posavski koridor]]. Bosanski Brod je došao pod hrvatski nadzor i tamo ostao sve do jeseni iste godine kada su ga preuzele snage [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

* Hrvatska koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]], [[Hrvatska seljačka stranka BiH|HSS]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) 4

* [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] 1

[[Rafinerija nafte|Rafinerija]] u Bosanskom Brodu je osnovana [[1892]]. Proces proizvodnje sirove [[nafta|nafte]] započeo je 1927. ''Standard oil'' preuzima proizvodnju sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata rafineriju je nacionalizirala tadašnja vlast. Godišnja proizvodnja je 5.000.000 tona sirove nafte u dvije linije. Obje linije su radile neovisno jedna o drugoj. Rafinerija je imala mogućnost skladištenja kapaciteta od 680.000 cub. metara. Priključena na jadranski [[naftovod]] koji se proteže obalom rijeke Save ([[Sisak]]-Brod-[[Beograd]]) i koji ima priključak za [[Mađarska|Mađarsku]]. Transport proizvoda se vrši cestom, prugom i rijekom Savom, te naftovodom Brod-[[Opatovac]] ([[Hrvatska]]). Mješovita proizvodnja je sadržala [[benzin]], materijale za hemijsku i petrohemijsku industriju, baze uljnih destilata, bitumen i srodni produkti. Tržište se sastojalo od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i izvoza. Od 1992. godine, početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih djelovanja]], na području općine, rafirenija doživljava ozbiljna oštećenja koja se procjenjuju na 123.000.000$.